The intention of this paper is to provide an analysis of certain statistical indicators regarding the efficiency of the Croatian civil judiciary, since efficiency is one of the most important aspects ...of the judiciary. After a brief overview of different statistical indicators which may be used to measure the efficiency of the judiciary, this paper focuses on the analysis of the statistical indicators disposition time (hereinafter: DT) and clearance rate (hereinafter: CR), used by the European Commission for the Efficiency of Justice (hereinafter: CEPEJ) and the statistical indicators regarding the number of unresolved cases, the number of judges and the number of resolved cases per judge published by the ministry competent for the judiciary. Although CEPEJ’s statistical indicators should be used cautiously due to methodological inconsistencies in the data, the paper concludes that these statistical indicators are useful to the extent that they can point to structural flaws in the judiciary system or can point to a trend of rise or decline in the judiciary’s efficiency. The central part of the paper focuses on the analysis of the DT and CR statistical indicators for the Croatian judiciary in general and compares it to the DT and CR statistical indicators for the judiciaries in other EU Member States. Further, the paper analyzes the statistical data published by the ministry competent for the judiciary regarding the number of unresolved cases, the number of judges and the number of resolved cases per judge, drawing conclusions therefrom on the efficiency of different parts of the Croatian judiciary. Also, historical statistical data published by the ministry competent for the judiciary are analyzed to show whether systematic problems in efficiency of concrete parts of the judiciary exist, as opposed to short-term efficiency shortfalls. The paper also highlights the lack of adequate, publicly available statistical data on the efficiency of the judiciary which limits the possibility of reaching a conclusion on the causes for such lower efficiency. The paper concludes that, taking into consideration the publicly available data, it is possible to reach conclusions as to which parts of the judiciary have lower efficiency, those being litigation procedures, especially before first instance municipal courts. However, there are no publicly available data that would show the causes for the lower efficiency of these parts of the judiciary, even though public authorities have means at their disposal to obtain and publish such relevant data. Such practice by public authorities hinders further efforts of the interested public to focus the discussion on the real causes for the lower efficiency of the Croatian judiciary and ultimately, on the necessary reforms aimed at increasing its efficiency.
Kao odgovor na pojavu snažnih potresa u seizmičkim se propisima provode revizije metoda za projektiranje građevina otpornih na seizmička djelovanja. Poznato je da su mnoge postojeće građevine ...smještene u seizmički aktivnim područjima diljem svijeta. Potresi uzrokuju znatna oštećenosti elemenata konstrukcije, te djelomično ili potpuno rušenje građevina. Zbog toga se, u okviru različitih seizmičkih propisa, diljem svijeta provodi ocjenjivanje seizmičkog ponašanja i postupaka pojačanja postojećih građevina. Zahvaljujući razvoju računalne tehnologije, nelinearne metode danas nude sve pouzdanije postupke za određivanje ponašanja građevina. U ovom se radu najprije provodi nelinearna analiza ponašanja postojeće tipične armiranobetonske građevine srednje visine prema turskom seizmičkom propisu – 2018 te prema američkoj normi ASCE. Nakon ocjene oštećenosti konstrukcijskih elementa, građevina je pojačana čeličnim razuporama te je zatim analiza ponovljena. U postupku je korišten računalni program za analizu konačnih elemenata SAP2000. Koeficijenti oštećenosti konstrukcijskih elemenata te modalna svojstva i međukatni pomaci, određeni su i uspoređeni prema oba spomenuta propisa, te je zaključeno da predložena metoda pojačanja može biti prihvatljivo alternativno rješenje za takve građevine.
Diskretni višeserverski redovi uspješno su korišteni kod analize učinkovitosti računalnih i komunikacijskih sustava u različitim okolnostima poput TDM-a, glasovno-podatkovne integracije, ATM ...komutatora. U sustavima digitalnih komunikacija bufferi se koriste za privremeno pohranjivanje digitalnih informacija koje čekaju na prijenos preko komunikacijskih kanala. Uobičajeno se informacije prikazuju u formi paketa fiksne veličine, a sinkronizirani prijenos koristi se kako bi bufferi mogli biti modelirani kao diskretni sustav s čekanjem. U ovome članku prikazana je analiza učinkovitosti komutatora u ATM multimedijskom okruženju. Paketi fiksne veličine stižu na ulaze preklopnika u svakom vremenskom okviru. Preklopnik je modeliran kao diskretni višeserverski sustav s batch dolascima, s beskonačnim bufferom i geometrijskom razdiobom vremena servisa. Glavni doprinos ovog rada je korištenje višeserverskog slučaja i geometrijske razdiobe vremena servisa. Analizirane su mnoge mjere učinkovitosti kao što je zauzetost sustava, vrijeme čekanja, nezavršen posao. Izvedena je funkcija izvodnica i očekivanje za odgovarajuće slučajne varijable. Rezultati analize provjereni su na mnoge načine. Prvo su korišteni za generiranje rezultata nekih prethodnih analiza kao posebnih slučajeva. Zatim je utvrđeno da očito zadržavaju klasične relacije (npr. poznata Littlova formula). Konačno, pokazano je da generiraju intuitivno prihvatljive grafove kada se prenesu u numeričke vrijednosti.
U ovome članku analiziramo učinkovitost vremenski diskretnih ATM međuspremnika u višeserverskim sustavima s batch dolascima, geometrijskom razdiobom međudolaznih vremena i prioritetnim pristupom. ...Ovakvi sustavi mogu se koristiti za detaljnu ocjenu
učinkovitosti ATM multipleksera i ATM komutatora. Paketi pripadaju dvjema klasama; paketi klase 1 predstavljaju stvarno-vremenski promet koji je osjetljiv na kašnjenje ali nije osjetljiv na gubitak sadržaja, dok paketi klase 2 predstavljaju nestvarno-vremenski promet koji nije osjetljiv na kašnjenje ali je zato osjetljiv na gubitak sadržaja. Zbog osjetljivosti na kašnjenje, u višeserverskim sustavima viši prioritetni red daje se stvarno-vremenskom prometu (npr. audio i video). Ocijenjene su funkcije izvodnice glavnih mjera učinkovitosti, kao i njhove očekivane vrijednosti.