Izneseni su rezultati arheoloških istraživanja provedenih uz utvrdu Sokol u Konavlima 2012. i 2013. godine, te rezultati antropološke analize i analize radioaktivnim ugljikom 14C. Lokalitet Sokol ima ...dugi kontinuitet u naseljavanju počevši od prapovijesti do ranog novog vijeka. Istraživanje prostora uz utvrdu podijeljeno je na četiri velike sonde od kojih je najkompleksnija ona uz njezinu južnu stranu. Višefazno groblje smješteno je uz južnu i istočnu stranu utvrde s manjim brojem grobova uz njezinu sjevernu stranu. U svim sondama pronađeni su duboki slojevi formirani potresima koji su bili česti na dubrovačkom području. Ti slojevi su osim grobova i ostataka arhitekture sadržavali i kamene gromade koje su se urušile s utvrde tijekom potresa te mnoštvo raznovrsnih nalaza širokog vremenskog raspona, od prapovijesti do novog vijeka. Utvrda je napuštena 1672. godine. Antropološkom analizom obuhvaćeni su svi pronađeni kosturni ostaci iz bolje i slabije sačuvanih grobnih cjelina, čime su definirani ostaci 92 osobe, od čega 57 odraslih i 35 djece. Pregledom osteološkog materijala također su dokumentirane patološke promjene nastale za života osoba. Određivanje starosti kosturnih ostataka provedeno je metodom 14C. Određena je starost kostura u rasponu od 5. do 19. stoljeća. Istom metodom provedeno je i mjerenje starosti karboniziranih badema koji su datirani u starije željezno doba (750. – 400. cal BC).
U članku su predstavljeni rezultati istraživanja groblja i crkve Sv. Stjepana u Pustijerni u Dubrovniku, provedenog 2011. i 2012. godine, koje je obuhvatilo cijelo područje unutar crkve te segment ...groblja koje ju je okruživalo. Istraživanjem je raščlanjeno nekoliko razvojnih faza crkve od kojih su predromanička i romanička najvažnije. Utvrđeno je da je svaka od njih imala svoje pridruženo groblje. Crkva je također bila u upotrebi u gotičkom, renesansnom i baroknom periodu. Ukupno su defi nirane 34 grobne cjeline različitog tipa, a unutar cjelina i uz njih nađeni su raznovrsni nalazi. Cjelokupni inventar nalaza datira od antike do novog vijeka. Crkva je napuštena nakon što se urušila u Velikom potresu 1667. godine, no ruševine crkve i poslije su bile korištene za različite svrhe. Radiokarbonsko datiranje kosturnih ostataka dalo je rezultate od početka 9. do kraja 13. stoljeća, a grobni prilozi i nalazi svjedoče i o novovjekovnom periodu. Grobovi su različitih tipova, a nekoliko grobova sadržavalo je nalaze koji su omogućili njihovu užu determinaciju. Antropološkom analizom obuhvaćen je dio pronađenih osteoloških ostataka iz relativno očuvanih grobnih cjelina, čime su utvrđeni ostaci 83 osobe, od čega 41 odrasle i 42 djece. Pregledom kosturnih ostataka evidentirane su i patološke promjene nastale za vrijeme njihova života.
Rad donosi rezultate zaštitnih arheoloških istraživanja provedenih na nalazištu Ričina (općina Posušje). Riječ je kasnosrednjovjekovnome groblju sa stećcima. Arheološka građa koja se analizira ...dobivena je istraživanjem dvaju stećka. Najveći doprinos ovog istraživanja svakako je činjenica da ona upotpunjuju dosad malobrojne podatke (dobivene putem arheoloških istraživanja i antropološkom analizom humane osteološke građe) koji se odnose na prostor zapadne Hercegovine u kasnom srednjem vijeku.
Antropološka analiza provedena je na 11 kostura od čega je šest muškaraca, jedna žena i četvero djece. Radi jednakog geografskog smještaja i klimatsko-ekološkog sustava rezultati analize uspoređeni ...su s uzorkom koji potječe s Relje. U odnosu na komparativni uzorak rezultati su pokazali lošije zdravlje u svim kategorijama što je prvenstveno posljedica loše prehrane i teških životnih uvjeta koji se posebno reflektiraju u visokoj učestalosti pokazatelja biološkog stresa, zdravlja zuba i teškog fizičkog rada. Traume evidentirane na muškarcima uglavnom su posljedica nesretnih slučajeva dok znakovi međuljudskog nasilja nisu zamijećeni. Na temelju svih promatranih kriterija, u skladu s razmišljanjima arheologa, može se zaključiti da je zaista riječ o izdvojenoj skupini ljudi koja je drugačije (nekvalitetnije) živjela i nakon smrti bila drugačije pokopana.
Tijekom 2011. godine, na lokalitetu Rižinice u Solinu, otkrivena su dva
sarkofaga i između njih jedan grob (grob 26). U bolje sačuvanom ukrašenom
sarkofagu, koji je još imao i natpis, ostali su tek ...tragovi kostura
u raspadanju. U drugom, čiji su se sanduk i poklopac raspukli na više
mjesta, bili su dobro sačuvani kosturni ostatci osoba. Prema arheološkim
podatcima i s obzirom na način ukopa pretpostavlja se kako su pokojnici
u njima pripadali višem društvenom sloju. Antropološkom analizom
utvrđeno je da kosturi iz drugog sarkofaga pripadaju muškarcu, ženi
i jednom djetetu, dok je analizom DNK utvrđeno kako kostur iz groba
26 pripada odraslom muškarcu. Na koštanim ostatcima nisu pronađene
traumatske promjene kao ni znakovi subadultnog stresa. Osteoartritične
promjene utvrđene na koštanom materijalu ne mogu se dovesti u vezu s
teškim fizičkim radom, pa rezultati antropološke analize potvrđuju arheološku pretpostavku prema kojoj su pokojnici iz tih grobova pripadali
imućnijim članovima tadašnje zajednice.
U radu se prikazuje mogućnost i važnost interdisciplinarnog pristupa analizi bioarheološkog materijala humanog podrijetla. prikazuju se podatci dobiveni različitim aspektima biološke antropologije iz ...otvorenog groba i obradom prisutnih posmrtnih ostataka, dajući priču osobe, muškarca. Primarna antropološka identifi kacija, koja uključuje spol, dob u trenutku smrti i visinu, zajedno s analizom patoloških promjena na kostima i razvijenosti mišićno-koštanih hvatišta, uvijek nam daje obilje podataka, koji su iznimno važni u antropologiji, ali otvaraju i nove vidike arheolozima te povjesničarima. Analiza stabilnih izotopa 13C, 15N, 18O dala je uvid u moguću migraciju osobe, kemijski opis regije u kojoj je istraživani muškarac proveo rano djetinjstvo, kao i obilježja područja gdje je boravio posljednjih godina života. Pomoću višeslojne tomografi je (CT)
skeniranja lubanje i uz korištenje računalne tehnike za rekonstrukciju mekotkivnih struktura lica dobiven je prikaz lica analizirane osobe. Općenito, takva je rekonstrukcija korisna u forenzičkom aspektu, a može koristiti, kao u prikazanom slučaju, i za vizualizaciju stvaranja morfološko - antropoloških pokazatelja.
U radu je predstavljen slučaj trepanacije lubanje koja potječe iz Ludbrega, grada na sjeverozapadu Hrvatske. To je tek drugi slučaj trepanacije zabilježen na ljudskim koštanim ostacima iz arheološkog ...konteksta s područja Hrvatske. Trepanacija je bila obavljena na odraslom muškarcu koji je bio pokopan u grobu pod tegulama na nalazištu Vrt Somođi. Arheološki kontekst i radiokarbonska analiza uzorka ljudske kosti datiraju ukop u V. stoljeće, tj. u razdoblje seobe naroda. Trepanacijski otvor nalazi se na lijevoj strani lubanje, tj. na lijevoj strani čeone kosti i lijevoj tjemenoj kosti. Otvor je ovalna oblika i probio je sva tri sloja kosti, dok je tvrda moždana ovojnica bila potpuno izložena. Neurokirurški zahvat najvjerojatnije je bio izveden zbog terapeutskih razloga (ozljeda glave) uz upotrebu tehnike struganja. Morfologija trepanacijskog otvora snažno sugerira da je osoba preživjela operaciju i nakon nje poživjela duže vrijeme, najmanje nekoliko godina.
U radu su predstavljeni rezultati antropološke analize ljudskih koštanih ostataka koji potječu iz groba 14 s nalazišta crkve sv. Ivana Krstitelja u Ivankovu pokraj Vinkovaca. Na osnovi arheoloških ...nalaza i stratigrafskog odnosa s drugim grobovima, grob 14 okvirno se može datirati u 16. stoljeće. U tom grobu bio je pokopan odrasli muškarac na čijem su kosturu prisutne morfološke promjene konzistentne s koštanom tuberkulozom – oštrokutna kifotična deformacija na kralježnici te povećanje tijela rebara i lokalizirani apscesi na rebrima. Kao moguće uzročnike navedenih promjena na analiziranom kosturu diferencijalna dijagnoza isključila je frakture, osteomijelitis, brucelozu, zloćudne koštane tumore i Scheuermannovu bolest. Prisutnost koštane tuberkuloze u Ivankovu tijekom 16. stoljeća uklapa se u geografski i kronološki okvir nastanka i širenja te bolesti na području Karpatske kotline, a kao mogući uzročnici navode se glad, epidemije zaraznih bolesti i opće osiromašivanje stanovništva. S obzirom na gospodarski i društveni karakter Ivankova u tom razdoblju moguće je da je neposredni uzročnik zaraze tuberkulozom kod analizirane osobe podvrsta Mycobacterium bovis koja se prenosi sa životinje na čovjeka.
U radu su prikazani rezultati analize ljudskih skeletnih
ostataka sa starohrvatskog groblja u Triblju. U uzorku, koji
čini 25 osoba iz 18 grobova, uočeni su lomovi kostiju, skorbut,
tuberkuloza, ...osteopenija i osteoporoza, degenerativni osteoartritis
te Schmorlovi defekti. Također je uočena neočekivana spolna i
dobna raspodjela uzorka. Podaci upućuju na nešto lošije životne
uvjete starohrvatskih stanovnika Triblja te otvaraju pitanja o
pogrebnim običajima Vinodola u ranom srednjem vijeku.
PDF
