U radu se etnografijom pojedinačnog – analizom iskustva umirućih roditelja i vlastita iskustva proživljenoga tijekom njihova umiranja – otvaraju neka pitanja suvremenog odnosa prema bolesti, smrti, ...liječenju i brizi za bolesnike. U okrilju antropološke, povijesne i psihološke literature autorica promišlja kulturno konstruirane percepcije, predloške i emocije vezane uz neke bolesti (karcinom) i pitanje bolesnika kao bliskog Drugog unutar obitelji, ali otvara i neka relevantna pitanja iz sfere medicinskoga, pa i općedruštvenoga tretmana bolesnika i umirućih ljudi, primjerice o primatu kurativne nad palijativnom medicinom, o nedostatku holističkoga sagledavanja pacijenta i njegove bolesti, te nadasve važno pitanje komunikacije i odnosa pacijenta i liječnika, odnosno pacijentove obitelji i liječnika.
Početni se dio poglavlja "Religija groba" studije Stara vjera Srba i
Hrvata (1885.-1890.) Natka Nodila odnosi na upisivanje hrvatske i
srpske kulture i civilizacije u pretkršćanski pogrebni kontekst
...spaljivanja. Pri uspostavljanju opozicije između
(staro)slavenske/pretkršćanske incineracije i kršćanske inhumacije
Nodilo je vrlo oprezan; jer kolikogod želio upisati hrvatski i srpski
poganski etnos u pretkršćanski kult lustrativne vatre, ipak i usprkos
svemu mora napomenuti kako spaljivanje nije bilo uobičajeno kod
svih Slavena. Također upućuje kako je njegova namjera (samo)
upozoravanje da su neki Arijci prakticirali incineraciju kojom se
duša oslobađa od "truhležne težine".
