Hrvatski dijalektolozi proučavali su od 1945. do 2005. sva tri hrvatska narječja, u stanovitoj mjeri i torlačko, kojim Hrvati govore u neznatnoj mjeri. Najprije je pristup bio tradicionalan, poslije ...je prevladala strukturalistička metoda. Znatni su rezultati sinteze
B. Finke i M. Moguša (čakavsko narječje) te M. Lončarića (kajkavsko narječje); sintetski prikaz hrvatska štokavština dobila je tek na početku 21. stoljeća (J. Lisac). Objavljeno je mnogo dijalekatnih rječnika svih triju narječja, poglavito čakavskoga. Ciljevi su
obraditi neobrađene terene i registrirati promjene nastale u novije doba u novim uvjetima. Dijalektološki rad odvija se u organizaciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, kao i unutar sveučilišta, fakulteta i instituta. Nacionalni je projekt izrada Hrvatskoga jezičnog
atlasa. Bit će nastavljena suradnja u međunarodnim projektima. Svakako su u posljednjih šest desetljeća ostvareni nesumnjivi rezultati, s time da kritički stav prema njima najavljuje osmišljavanje budućega rada.
Geografska imena ili toponimi jesu vlastita imena prirodnih i društvenih geografskih objekata u prostoru. Predmet su istraživanja mnogih znanosti i znanstvenih disciplina, ponajprije toponomastike, ...geografije, povijesti i kartografije, a njihovu im širu uporabu omogućuju brojna leksikografska i kartografska izdanja. Cilj je ovoga rada primjerima upozoriti na neke probleme koji se javljaju u pisanju toponima stranih geografskih objekata u leksikonima, enciklopedijama i atlasima hrvatskih leksikografskih izdanja. Ponajviše se to odnosi na probleme međusobne neujednačenosti i nedosljednosti, koji su posljedica nepostojanja jedinstvenih kriterija pisanja imena stranih geografskih objekata. Svrha
rada jest dati prilog proučavanju geografskih imena, naglasiti potrebu da se usustavi način njihova pisanja te uputiti na odgovornost koju kod ujednačivanja i očuvanja geografskih imena imaju leksikografi.
