Uvod: Izvananalitička faza izvor je najvećeg djela pogrješaka u laboratorijskoj praksi. Presječno istraživanje temeljeno na upitniku o učestalosti pojedinih postupaka izvananalitičke faze ...laboratorijskog rada učinjeno je među članovima Hrvatske komore medicinskih biokemičara (HKMB) u svrhu procjene stanja.
Materijali i metode: Anonimnim upitnikom s 20 pitanja zatvorenog tipa ispitana je učestalost (Likertova ljestvica; nikad = 1, rijetko = 2,č esto = 3 i uvijek = 4) pojedinih postupaka izvananalitič ke faze laboratorijske dijagnostike među članovima HKMB (N = 538). Odgovori na pitanja izraženi su prosječnom ocjenom 1,00-4,00. Pitanja su nadalje podijeljena u tri skupine te je za svaku izračunata prosječna ocjena: kriteriji prihvatljivosti uzorka, postupci vađenja krvi, izvještavanje nalaza te pitanje o bilježenju nesukladnosti u radu. Rezultati: Udio ispitanika koji su odgovorili na anketu bio je 27%. Od ukupnog broja ispitanika 93% su žene, 58% diplomirani inženjeri medicinske biokemije i 42% specijalisti medicinske biokemije. Prikupljeni su podatci o vrsti ustanove u kojoj djeluje laboratorij te o informatičkoj pismenosti ispitanika. Prosječna ocjena svih postupaka (aritmetička sredina ± standardna devijacija) iznosila je 3,12 ± 0,38. Nema statistički značajne razlike s obzirom na vrstu ustanove, stupanj usavršavanja i informatičku pismenost niti povezanosti prosječne ocjene i dobi. Ocjena postupaka vađenja krvi (2,83 ± 0,46) najniža je od ocjena triju skupina pitanja (P < 0,001), slijedi ocjena izvještavanja rezultata (3,19 ± 0,48) te ocjena kriterija prihvatljivosti uzoraka (3,33 ± 0,49). Nesukladnosti u radu nikad ili rijetko bilježi 21% ispitanika, a često i uvijek 79%. Zaključci: Rezultati upućuju na žurnu potrebu za unaprjeđenjem postupaka izvananalitičke faze laboratorijske dijagnostike, napose postupaka u svezi s vađenjem krvi. Za postizanje visokih standarda kvalitete nužna je intenzivna izobrazba sveg osoblja uključenog u sve faze laboratorijske dijagnostike.
Postoje razne metode za prevenciju mliječne groznice (MF) u zasušenih mliječnih krava. Mi smo se odlučili za intramuskularnu (i/m) primjenu velikih doza vitamina D3 i oralnu primjenu anionskih soli. ...Ove SU dvije metode primijenjene na 30 crno-bijelih krava na tri mliječne farme sa sličnim postupcima hranidbe. Prva pokusna skupina krava (n=10; DCAD = + 95.99m/g/kg DM) dobila je 10 ml Duphaprala vit. D3 1000 (i/m) jedan tjedan prije očekivanog teljenja. Druga skupina (n=lO; DCDA = - 99.00 mEq/kg DMI) dobila je oralno 300 g anionskih soli (KatAn®) na dan dva tjedna prije teljenja. Treća skupina krava (n=10; DCDA = + 95.99 mEq/kg DMI) bila je kontrolna skupina. U pokusnom razdoblju kontrolirali smo klinički status krava i uzeli uzorke krvi iz vene (2 i 1 tjedan prije porođaja, 1, 2 i 7 dana postpartum) radi određivanja vrijednosti Ca, iP i Mg. Utvrđeno je da su najbolji preventivni rezultati postignuti i/m primjenom vitamina D3. Samo je jedna krava iz ove skupine oboljela od MF dva dana nakon porođaja; u serumu smo našli 1.47 mmol/L Ca; 0.71 mmol/L iP; 1.37 mmol/L Mg. U skupini KatAn jedna je krava oboljela od tipične MF (1.65 mmol/L Ca; 1.40mmol/L iP; 1.25 mmol/L Mg) prvog dana nakon teljenja, a kod jedne je krave zadržana posteljica. U kontrolnoj skupini pojava bolesti bila je znatno veća. Jedna je krava imala MF (1.34 mmol/L Ca; 0.83 mmol/L iP; 1.48 mmol/LMg), jedna je zadržala posteljicu, a kod jedne je došlo do skretanja abomasuma u lijevo u prvom tjednu nakon teljenja. Na temelju analiza kliničkih laboratorijskih podataka mišljenja smo da je najbolja profilaktička mjera za prevenciju mliječne groznice i srodnih oboljenja na malim i srednje velikim mliječnim farmama u Sloveniji i/m primjena velikih doza vitamina D3.
Provedeno je komparativno istraživanje biokemijskih pokazatelja hidatidne tekućine iz cista Echinococcus granulosus u ovaca, koza, deva, goveda i čovjeka u Iranu. Dokazana su kvantitativna kolebanja ...u nalazima glukoze, kalcija i kreatinina u cističnoj tekućini kod deva u odnosu na ovce, koze, govedo i čovjeka. Razlike su bile statistički značajne (P<0,05). Sličnosti u biokemijskom sastavu hidatidne tekućine u ovaca, koza, goveda i čovjeka ukazuju na prisutnost cista E. granulosus podrijetlom iz ovce dok razlike u biokemijskom sastavu hidatidnih tekućina deve i ostalih domaćih životinja i čovjeka ukazuju na prisutnost cista E. granulosus podrijetlom iz deve.
