INA kao distributer motornih goriva ima obavezu staviti na hrvatsko tržište određeni udio energije iz biogoriva u skladu sa Zakonom o tržištu biogoriva u cestovnom tranportu i prijevozu. Ina je kao ...biokomponentu 2011. godine počela koristiti metilne estere masnih kiselina (eng. fatty acid methyl esters, FAME). Značajan porast udjela energije iz biogoriva, tj. udjela biokomponente u sljedećim godinama zahtijeva uvođenje novih tipova biokomponenti pogodnih za korištenje u Ininim rafinerijama.
Hidoobrađeno biljno ulje (eng. hydrotreated vegetable oil, HVO), jedno je od bioobnovljivih sintetičkih goriva, zvanih eng. drop-in fuel. Hidrogenirano biljno ulje koristi se kao visokokvalitetna komponenta za namješavanje dizelskog goriva ili kao standardno dizelsko gorivo. Vrlo je slično sintetičkom dizelskom gorivu dobivenom tehnologijama „plin u kapljevinu“ (eng. gas to liquid, GTL) i „biomasa u kapljevinu“ (eng. biomass to liquid, BTL). Korištenjem hidrogeniranog biljnog ulja dobivaju se bolje performanse vozila i manje emisije u odnosu na konvencionalno dizelsko gorivo. Hidroobrađeno biljno ulje praktički je gorivo bez sumpora i bez aromatskih ugljikovodika s visokim cetanskim brojem. Zbog tih karakteristika po kvaliteti superioran je u odnosu na konvencionalno dizelsko gorivo i FAME. Jedno od interesantnih svojstava je i njegova niska gustoća u odnosu na dizelsko gorivo. Ovo svojstvo izuzetno je zanimljivo za Inu radi povremene prerade nafta iz zapadno-afričkih zemalja koje karakterizira visoka gustoća plinskih ulja. Korištenje FAME kao biokomponente u dizelskom gorivu dodatno povećava gustoću dizelskog goriva.
U radu je ispitana mogućnost namješavanja HVO kao biokomponente u dizelsko gorivo i mješavinu dizelskog goriva i FAME radi zadovoljenja HRN EN 590 norme za dizelsko gorivo. Također je ispitan utjecaj dodatka hidroobrađenog biljnog ulja na značajna svojstva dizelskog goriva. Maksimalna količina hidroobrađenog biljnog ulja namiješana u dizelsko gorivo ovisi o gustoći goriva. U ispitano dizelsko gorivo dodano je 18 % v/v što je maksimalna količina hidroobrađenog biljnog ulja da se zadovolji EN 590 norma u odnosu na propisanu gustoću.
U mješavinama dizelskog goriva s dodatkom hidrogeniranog biljnog ulja zabilježeno je smanjenje gustoće i značajan porast cetanskog broja. U mješavini hidro-obrađenog biljnog ulja s dizelskim gorivom i FAME zabilježena je ista gustoća koju ima početno dizelsko gorivo te porast cetanskog broja, kao i u mješavini hidro-obrađenog biljnog ulja s dizelskom gorivom. Nije zabilježena značajna promjena destilacijskog reza kod oba tipa mješavina. Dodatak hidrogeniranog biljnog ulja nije značajno utjecao na poboljšanje niskotemperaturnih svojstava, točku zamućenja (eng. cloud point, CP) i točku filtrabilnosti (eng. cold filter plugging point, CFPP) svih ispitanih mješavina. Nešto bolji odziv na dodatak aditiva za poboljšanje točke zamućenja te bolja operabilnost zabilježeni su u mješavini hidroobrađenog biljnog ulja s dizelskim gorivom i FAME.
Iz dobivenih rezultata zaključeno je da je dodatak hidroobrađenog biljnog ulja u mješavinu dizelskog goriva i FAME prihvatljivija opcija zbog postizanja višeg cetanskog broja i bolje operabilnosti. Izmjereni rezultati dviju analiziranih mješavina uspoređeni su s rezultatima dobivenim pomoću komercijalnog softvera koji se koristi za procjenu svojstava motornih goriva. Dobiveno je razmjerno dobro slaganje za glavna procijenjena svojstva, osim za cetanski broj. Stoga je zaključeno da se korišteni softverski program može uspješno koristiti za predviđanje svojstava mješavina hidroobrađenog biljnog ulja s dizelskim gorivom te dizelskim gorivom i FAME, osim cetanskog broja. Također, može poslužiti za dobivanje brzih rezultata, mogućnost odabira ciljanih receptura za namješavanje te analizu u laboratoriju. Namješavanje hidroobrađenog biljnog ulja u dizelsko gorivo nastavit će se radi ispitivanja optimiranja receptura te utjecaja na niskotemperaturna svojstva.
