Agon-kompleks Perušić, Luka
Filozofska istraživanja,
12/2015, Letnik:
35, Številka:
3
Web Resource
Odprti dostop
S obzirom na tri poretka u sklopu kozmičke cjeline (makrokozmos, mikrokozmos i mezokozmos), integrativnom analizom kozmoloških spoznaja metafizičara i prirodoznanstvenika raznorodnih orijentacija ...najprije dolazim do konkluzije o spregnutosti dvaju izvedenih kozmičkih načela koja određuju sveukupni totalitet odnosa stvari i smisla. Prvo načelo nazivam sabiruće-jedno-sve, koje opisujem arhe-kompleksom. Drugo nazivam sebi-usuprot-težeće, koje opisujem eris-kompleksom. Na temelju pomaka iz zatvorenog sustava (neživog bića) u otvoreni sustav (živo biće), obrazlažem da arhe- i eris-kompleks stvaraju logos-kompleks i agon-kompleks te na koji se način novo spregnuće u tjelesnosti (mikrokozmos) oblikuje u društvo (mezokozmos), u najširem smislu pojavljujući se kao napetost između real-politike i utopijskog stremljenja. U daljnjoj razradi predlažem artikuliranje konkretnog civilizacijskog stanja kao biopolitičkog agona u kojem se protočnost moći odvija relejima inosfere. Zasniva se na raščlanjivanju živog u konvertibilne informacije čija se uporabnost nalazi u moći regulativnosti, odnosno sposobnosti biopolitičkog da logos regulativnošću podvrgne agonu kroz sam logos, što nastojim pojasniti povezivanjem s navedenim fenomenima. S tjelesnošću kao instrumentom transformativne bȉtizacije, dalje argumentiram naginjanje društva prema ukidanju izvornog smisla logos-kompleksa i razvlašćenje nad kontrolom tjelesnog određenja, što nastojim ukratko ocrtati i povezati s ishodištem istraživanja.
Članak pokušava ponovno iznijeti na svjetlo dana filozofsko pozicioniranje
mogućnosti konstitucije (političke) zajednice. Jedno od osnovnih pitanja svake
političke teorije jest upravo ono o zajednici ...stoga što je paradigma liberalne
demokracije, koja prevladava u suvremenom svjetskom poretku, posve potisnula
aktualitet pitanja o političkoj zajednici. Članak nas u temu uvodi preko
biopolitičke filozofije. Radi se ponajprije o elaboracijama Roberta Esposita
o zajedničkom korijenu termina communitas i immunitas. Nadalje, izvodi se
vrlo relevantna analiza filozofskog pristupa zajednici koje se poduhvaća Jean-
-Luc Nancy. Slijedi Espositov pokušaj dovođenja u vezu demokracije i zajednice.
Na koncu, još se jednom pokušavaju osmisliti mogući filozofijski, ali i
praktički putevi za tematiziranje zajednice.
Elementi biopolitike i disciplinskog društva kao što su statistike, izvještaji, regulacije i standardizacije obrazovnih, zdravstvenih i drugih praksi postaju krajnje važni za „nadzor i kaznu“ ...subjekta tijekom 19. stoljeća. S obzirom na industrijski razvoj, ove je trendove moguće promotriti i u Osijeku krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Primajući utjecaje iz Budimpešte, Beča, Zagreba i drugih gradova, osječke gradske vlasti poduzimaju nove korake u osiguravanju produktivne radne snage te izolaciji novih i nepoželjnih devijacija u vidu kriminalnih radnji koje bivaju analitički promišljene i označene.
Polazišna teza članka jest da društveni aspekti biomedicine i ekologije — koji su ovdje okvirnom temom — ne mogu biti primjereno ni uočeni ni razumljeni izvan konteksta tradicionalnih i recentnih ...etičkih, političkih i etičko–političkih rasprava. Stoga se najprije razmatraju položaj i značenje etike i politike u Aristotelovoj praktičnofilozofijskoj koncepciji, a potom i ono što donosi aktualizacija ove koncepcije, kako unutar pokušaja rehabilitacije Aristotelove praktične filozofije u 20. stoljeću, tako i unutar nekih suvremenih rasprava o ekološkoj krizi. Ističu se neke koncepcije novijeg datuma koje daju aktualne i trenutku primjerene odgovore na značenje i ulogu etike i politike s obzirom na pitanja s kojima se čovječanstvo i Planet danas suočavaju. Konačno, razmatraju se i pojmovi bioetike i biopolitike; prvenstveno, u kojoj mjeri su povezani s tradicionalnim pojmovima etike i politike, ali, dakako, i kakav je njihov potencijal s obzirom na razmatranje društvenih aspekata biomedicine i ekologije.
Kako bi se odnos umjetničkog djela i njegove interpretacije još jednom doveo u pitanje, u ovom će se radu kroz analizu predgovora (kao sastavnog dijela svakog kataloga izložbe) pokušati preispitati ...granice i mogućnosti predgovora. Imajući na umu da razlika između živog i umjetnog, kojom se nekada nastojao razgraničiti i život od umjetnosti, danas više nije tako jasna, u pogledu granica predgovora sagledat će se biopolitičko razumijevanje predgovora i dokumentacijski tip predgovora kao primjer stvaranja života iz umjetnosti. Mogućnosti predgovora bit će prikazane kroz umjetničko razumijevanje predgovora i poetski tip predgovora gdje dolazi do stvaranja umjetnosti iz života. U navedenoj analizi otvorit će se pitanje što se događa s onim trećim, posjetiteljem kao receptorom izložbe, koji je, zapravo, u doživljaju umjetničkog djela trebao biti onaj prvi. Je li on zbog postojanja predgovora uskraćen za neposredni doživljaj samog djela ili mu predgovor služi kao sredstvo, možda bolje reći kanal, da bi taj doživljaj mogao zaživjeti?
Pitanja vezana uz seksualnost u Hrvatskoj već dvadeset godina izazivaju veliki interes javnosti i jake antagonizme među građanima. Analizirajući diskurs službene nacionalne politike seksualnosti iz ...devedesetih godina dvadesetoga stoljeća, autorica je uočila da današnji problemi vezani uz seksualnu edukaciju i seksualne slobode u Hrvatskoj imaju svoje izvore u politici stvaranja hrvatskoga nacionalnog identiteta devedesetih godina dvadesetoga stoljeća, a kako se ta politika oslanja na različite diskurse iz prošlosti (između ostalog na znanstveni diskurs 19. stoljeća, eugenički diskurs te katoličku tradiciju), tako i neke uzroke antagonizama, kad je riječ o seksualnosti, autorica locira u tim ranijim diskursima. Cilj je ovoga članka osvijetliti neke od tih diskursa.
Odnos između čovjeka i prirode čini se trivijalnim filozofskim problemom. Ipak, on otkriva mnoga nova razmatranja koja govore da postoje mnogi ozbiljni problemi koji se tiču znanosti, etike, ...filozofije i socijalnih teorija. Ta razmatranja vode nas do povijesnih i filozofskih osvrta. Oni nam daju dva važna principa: mehanicistički i materijalistički (F. Bacon, R. Descartes, J. Locke itd.) te automatizirani proizvodni proces (H. Arendt). Ti principi bit će kritizirani od kritičke filozofije M. Horkheimera i T. Adorna kao pogrešna uporaba uma. Njegova povijest trebala bi biti obnovljena da iznova počne proučavati veliku tradiciju objektivnog uma nasuprot tradiciji subjektivnog uma. Moderni razvoj znanosti, tehnologije i teorije donio nam je dva moguća pristupa problemu: biotehnološki i filozofijsko antropološki. Zaključak je sačinjen od misli i pitanja vezanih uz problem bioetike i biopolitike.
Preobrazbe biopolitike Paić, Žarko
Politička misao,
10/2009, Letnik:
46, Številka:
1
Paper
Odprti dostop
Autor u članku analizira preobrazbe pojma biopolitike od njegova prvotna ulaska u politologijske rasprave u organicističkoj teoriji države do Foucaultove kritičke teorije subjekta. Biopolitikom se u ...suvremenoj raspravi društveno- humanističkih teoretičara označava široko područje biomedicinskih, genetskih i biotehnologijskih promjena struktura života. Ulazak novoga pojma života u političko područje zahtijeva redefiniranje modernih temelja političke konstrukcije zajednice. Kritičkom analizom različitih teorija o biopolitici autor pokazuje da je recepcija Foucaultova shvaćanja biopolitike sintetički put prevladavanja jednostranosti naturalizma/biologizma i politicizma u razumijevanju života i politike u globalno doba. Biopolitika nadilazi svoje pojmovno određenje i postaje prvorazredan problem odnosa između ljudskoga života i načina državne regulacije života u globalnome poretku moći nakon gubitka tradicionalnoga shvaćanja suverenosti, prirodnih i ljudskih prava.
TELOS LOGORA Kurelić, Zoran
Politička misao,
03/2010, Letnik:
46, Številka:
3
Paper
Odprti dostop
U ovom tekstu autor prikazuje upozorenje Hanne Arendt da totalitarna rješenja
mogu nadživjeti totalitarne režime i tezu Giorgia Agambena da su Auschwitz
i Omarska esencijalno isti. Ako su bili u ...pravu, što Kurelić pokušava
pokazati, reinkarnacije totalitarnog duha upravo su ono što je stvaranje Europske
Unije trebalo spriječiti. Prevencija užasa Drugog svjetskog rata jedan
je od samorazumljivih temeljnih razloga nastanka Unije. Mi sada znamo da je
projekt prilično neuspješan u sprečavanju ratova na kontinentu. Europski neuspjeh
trebao bi poslužiti kao upozorenje da ne postoji prevencija protiv zločinačkog
ponašanja, ni na kontinentalnoj ni na globalnoj razini. Kurelić argumentira
da je zlo nenamjerni telos koncentracijskih i eksterminacijskih logora
te da teorija totalitarizma H. Arendt još uvijek objašnjava više od Agambenove
grabežljive biopolitike.
Autor u članku analizira razloge kritičkih preispitivanja suvremenih teorija globalizacije na početku 21. stoljeća. U nastojanju za uvođenjem preokreta paradigmi društvenoga, političkoga i kulturnoga ...razvitka pokazuje se da mogući kraj globalizacije kao (1) neoliberalne ideologije, (2) društvene paradigme razvitka svijeta i (3) modernizacijskih strategija transformacije globalnoga doba, označuje i nešto za sve mjerodavne teorije suvremenoga svijeta neupitno – mogućnosti promjene kompleksnoga pojma kulture. Nakon što je kultura od podsustava društvenoga razvitka kao svrhe postala sredstvom/ svrhom identiteta u globalno doba, preostaje promisliti kako se i zašto, sam postmoderni koncept kulture u njezinome pluralnome svijetu značenja, dekonstruira u biopolitičkome sklopu moći. Teorije preokreta na svim razinama uspostave novoga odnosa spram prostora i vremena globalnoga svijeta, pokazatelji su opsežne transformacije čovjeka i njegove društvene i kulturalne okoline. Analizom teorija kompleksnosti kulture (Urry), biopolitike kao kraja identiteta i triju pokušaja kritike globalizacije kao kraja povijesti u tekstovima Wallersteina, Harrisona i Rosenberga, autor zaključuje da kultura kao prazan hologram moći nije alternativa globalizaciji, nego njezin samoorganizirajući sustav i poredak ideologijske hegemonije.
