Diljem Jugoslavije osamdesete godine su obilježene pojavom niza novih alternativnih kulturnih pokreta, dok su istodobno značajne nove ideje uvedene u područje filozofije i teorije općenito. Ovaj se ...rad fokusira na specifičan primjer dijaloga između teorije i kulture u ovome razdoblju: na tri specijalna izdanja časopisa Problemi iz 1981., 1982. i 1983. godine, koji su bili posvećeni punk pokretu, tj. takozvani Punk Problemi. Rad započinje analizom uvodnika prvome od ovih brojeva, i njegovom navodnom »slaganju« s tezom da punk treba promatrati kao simptom. Diskrepancija između kritičara punka te stajališta uredništva Problema i njihovih suradnika se dodatno istražuje kroz analizu članaka objavljenih u tri specijalna izdanja. Konačno, Punk Problemi su supostavljeni razvoju teorije u ranim osamdesetima, naročito u djelima o teoriji ideologije, tj. tekstu o fašizmu Mladena Dolara.
Svrha ovog rada jest dijagnosticirati odnos prema radu u
srpskoj državnoj upravi sa stajališta poslovnih vrijednosnih
orijentacija zaposlenika u državnim tijelima, normativnoga
sustava vrednovanja ...rada u državnim tijelima te
vrijednosnoga sustava rada postuliranog u srpskoj Strategiji
reforme državne uprave. Odnos prema radu promatra se sa
stajališta organizacijske kulture. Primijenjene su metode
analize sadržaja, prikaza nalaza inozemnih i domaćih
istraživanja u sferi odnosa prema radu u državnim
administracijama i usporedna funkcionalna analiza nekih
elemenata odnosa prema radu u državnim administracijama
Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore. U zaključku je
vrednovan odnos prema radu u državnoj upravi Republike
Srbije, pri čemu su vrijednosne premise za vrednovanje
izlučene iz Strategije reforme državne uprave. Zaključak je
da odnos prema radu u srpskim državnim organima nije u
funkciji cilja države da građanima pruži kvalitetnu uslugu.
Ovaj se odnos može osjetno poboljšati promjenom
organizacijske kulture državnih tijela, pa su sastavljene
preporuke u okviru upravljanja ljudskim potencijalima.
Na temelju posljednjih statističkih podataka autorica procjenjuje sadašnji udio prvog i drugog naraštaja imigranata u populaciji Slovenije. Nakon ispitivanja količine i intenziteta javnih napora u ...rješavanju otvorenih pitanja društvene i kulturne prilagodbe imigranata u Sloveniji, nastavlja s ispitivanjem jednakosti imigrantskih manjina u toj državi i dostatnosti postojećih programa za njihovu uspješniju integraciju u slovensko društvo. Autorica objašnjava svoje dvojbe s obzirom na opću pretpostavku da mora postojati jasna razlika između prava autohtonih manjina i imigrantskih skupina u pogledu njihove posebne zaštite. U trećem dijelu rada autorica raspravlja o socijalno-etničkoj stratifikaciji slovenskoga društva te nastoji osvijetliti psihološku pozadinu statističkih podataka o narodnosnoj strukturi. Nakon prezentacije nekih aspekata svakodnevnog iskustva imigranata u slovenskome društvenom, kulturnom, obrazovnom i radnom okruženju te odnosa vlasti prema njima, komentira aktualnu polemiku o »izbrisanima« i njihov doživljaj oduzimanja pravnog statusa, što ilustrira iskustvom jedne od osoba na koje se to izravno odnosi. Četvrti dio, u kojem su prikazani najčešći simptomi slovenske ksenofobije, sadrži neposredna opažanja koja se odnose na svakodnevni odnos nacionalne većine prema imigrantskoj manjini. Na kraju autorica uspoređuje specifične potrebe Slovenaca kao »europske nacionalne manjine« s potrebama imigrantske manjine u Sloveniji.
U radu se uspoređuju radna mjesta koja zauzimaju radnici iz Turske i bivše Jugoslavije i njihova djeca u Njemačkoj i Austriji. U obje zemlje gostovanja te dvije imigrantske skupine sačinjavaju ...glavninu strane radne snage. Analize pokazuju da su one u mnogo većoj mjeri koncentrirane na manje važnim (sporednim) položajima u hijerarhiji tržišta rada u Austriji nego u Njemačkoj. Ta se činjenica ne mijenja ni kada se u obzir uzmu školovanje i duljina boravka. Struktura tržišta rada Njemačke, u usporedbi s onom Austrije, pokazuje niži stupanj segregacije i nešto veću propusnost. Daleko niža stručna i prostorna mobilnost strane radne snage u Austriji u usporedbi s onom u Njemačkoj posljedica je visokog udjela javnog sektora, kao i industrija u posjedu države ili pod njezinim nadzorom što čini »zaštićeni« segment tržišta rada u kojem postoji visoka sigurnost posla, a radna mjesta pretežito su namijenjena austrijskim državljanima. Pored toga, austrijski strani radnici rjeđe su zaposleni u velikim poduzećima nego što je to slučaj u Njemačkoj. Zbog toga strani radnici u Njemačkoj češće imaju unutarnje mogućnosti za postizanje uspjeha unutar velikih tvrtki, dok je to u Austriji rijetka iznimka.
