U radu je predstavljen keramički nalaz pronađen u drugoj polovici 20. stoljeća u Islamu Grčkom, nedaleko od neolitičkog nalazišta Graduša – Lokve. Riječ je o slučajnom nalazu, danas pohranjenom u ...Zavičajnom muzeju Benkovac. Prema tehnici ukrašavanja i motivima, nalaz pripada srednjem neolitiku, odnosno danilskoj kulturi.
U prilog navedenom vremenskom i kulturnom okviru govore i analogije s jadranskog prostora, na temelju kojih je ovaj predmet moguće pripisati duhovnoj kulturi neolitičkih zajednica istočnog Jadrana.
U članku se raspravlja o dva keramička ulomka koja pripadaju keramičkom predmetu pronađenom prilikom istraživanja neolitičkog nalazišta u Smilčiću. Zahvaljujući njihovu međusobnom fizičkom ...povezivanju bilo je moguće predložiti rekonstrukciju koja prikazuje pročelje objekta koji posve odgovara predodžbi jedne neolitičke nastambe sa stiliziranim prikazom rogova postavljenim iznad ulaza. Minimalno sačuvana bočna strana na desnom ulomku pročelja vrlo uvjerljivo sugerira zaključak kako nije riječ samo o prikazu pročelja, nego o čitavom modelu objekta koji nalikuje neolitičkoj nastambi. Ipak, autor je mišljenja kako se ne radi o predočavanju neolitičke nastambe, nego neolitičkog svetišta u funkciji žrtvenika.
U radu su obrađeni i prezentirani arheološki ostatci prikupljeni prilikom novih istraživanja neolitičkog nalazišta u Pokrovniku. Prikupljena arheološka građa važna je u kontekstu daljnjeg proučavanja ...karaktera i dinamike razvoja neolitičkih zajednica istočnog Jadrana, posebno prijelaza iz ranog u srednji neolitik. Uz stilsko-tipološke srodnosti dviju zastupljenih kultura, u radu je poseban naglasak stavljen na pojedinačne keramičke i ukrasne predmete koji upotpunjuju kulturnu sliku neolitika istočnog Jadrana.
U članku se iznose rezultati istraživanja provedenih od 2010. do 2011. i 2013. na neolitičkom nalazištu impresokeramičke i danilske kulture Pokrovnik kod Drniša, na kojem su već prethodno iskopavanja ...vodila dva druga istraživača: Z. Brusić 1979. i A. M. T. Moore 2006. Uz osnovne podatke o stratigrafskim odnosima i općoj kulturološkoj slici te ostatcima različitih vrsta nastambi, izlaganje je posebno koncentrirano na otkriće masivnih kamenih struktura čije postojanje nije ustanovljeno samo arheološkim iskopavanjem nego je geofizičkim istraživanjima potvrđeno na čitavoj površini nalazišta. Masivnost i broj tih struktura upućuju na postojanje složenog sustava ograđivanja naselja istovrsnim kamenim strukturama.
Oziđana pećina smještena je na lijevoj strani rijeke Krke iznad Roškog slapa, na području Bogetića Miljevačkog. Na samom je vrhu kanjona, otvora okrenuta prema jugozapadu, usred dvadesetak metara ...visoke, okomite litice, odakle se pruža pogled na duboki kanjon rijeke, u kojem se ljepotom ističe više manjih slapića koji tvore niz tzv. ogrlica. Naziv je dobila po suhozidu na ulazu nad strmom liticom. Unutrašnjost joj je tunelastog oblika, dužine 59 m, širine najviše do 7 m i visine oko 2,5 m, s dva „dimnjaka“ u stražnjem dijelu. Špilja je i za najvećih kiša uglavnom suha; tek je na nekoliko mjesta vidljivo prokapavanje, koje na kamenom stropu tvori manje cjevaste stalaktite i saljeve, te “razlivene” stalagmite na podu. Godine 1988., tijekom rekognosciranja špilja i jama u kanjonu Krke (u organizaciji Hrvatskog prirodoslovnog muzeja u Zagrebu), u Oziđanoj pećini pronađen je ulomak keramičke posude s karakteristikama hvarske kulturne skupine (mlađi neolitik), na osnovu čega je zaključeno da je u ovaj prirodni objekt zalazio čovjek i služio se njime bilo kao stalnim boravištem bilo kao povremenim skloništem. Taj podatak je potaknuo arheologe da pokušaju istraživanjem potvrditi ispravnost zaključaka koji su se otkrićem tragova ljudske nazočnosti u špilji nametali. Ulazak speleologa u špilju, početkom 2005. godine iznio je na svjetlo dana još nekoliko ulomaka keramike, ovaj put danilske kulturne provenijencije (srednji neolitik). Arheološkim istraživanjima su, da bi se osigurao pristup i omogućio rad, prethodile ozbiljne pripreme (osiguranje spuštanja, gradnja pristupne rampe, osiguranje rasvjete unutrašnjosti...) . Tako su, nakon dugog niza godina od prvog nalaza, konačno organizirana arheološka istraživanja u ovom, držimo, vrlo važnom špiljskom lokalitetu .
Keramičke pločice sa žlijebom, iako pronađene u relativno malom broju, jedna su od prepoznatljivih kategorija predmeta posebne namjene neolitika istočnog Jadrana. Primjerci spojeni sa životinjskim ...figurama daju naznaku simboličkog značenja uz širok aspekt tumačenja njihove funkcije.
Na rubnom dijelu grada Benkovca, na položaju Barice, prilikom istraživanja 2012. godine otkriveni su ostatci neolitičkog naselja. Otkriće nastambi prate bogati ostatci materijalne kulture. Obrađena i ...prezentirana materijalna građa gotovo u potpunosti odgovara već dobro poznatom kulturnom izrazu tipične danilske kulture. Standardni repertoar izrađevina od keramike, kamena i kosti upotpunjen je i predmetima koji su rijetki u neolitiku istočnog Jadrana.
U članku su izneseni podatci s istraživanja provedenih 2012. na nalazištu danilske kulture Barice u Benkovcu kod Zadra. Izlaganje je koncentrirano na prikaz otkrivenih objekata, originalnost njihovih ...oblika i na pitanja tehničkih postupaka primijenjenih pri njihovu podizanju.
Na lokalitetu Danilo, koje se ne nalazi na obali, pronađeni su ostaci morskoh organizama. Koristeći jednadžbu svjetskog mora i uzimajući u obzir rekonstrukciju procesa u kanalu Morinje i u Morinjskom ...zaljevu, izračunato je da se sredinom danilskog razdoblja morska obala podudarala s današnjom izobatom od 6,6 m. Tadašnja obalča sezala je otprilike do otočića Otočac i bila je 7,5 km zračnom linijom udaljena od Danila. Stanovnici Danila mogli su do mora najlakše doći dolinom potoka Ribnik, prelazeći pritom udaljenost od 11 km.
PDF
