Teritorijalna organizacija suvremenih država počiva na načelima decentralizacije, što obuhvaća političku, upravnu i financijsku neovisnost nižih razina vlasti. Republika Hrvatska je još 1997. godine ...prihvatila Europsku povelju o lokalnoj samoupravi i time preuzela europska načela decentralizacije koja proklamiraju visok stupanj decentralizacije lokalne samouprave. Od tada, sve do danas, svi hrvatski propisi koji reguliraju predmetnu materiju, sadržavaju u sebi i načela Povelje. Ovaj rad daje pregled i analizu normativne osnove financiranja lokalne i područne (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj počev od Europske povelje o lokalnoj samoupravi, preko ustavnih odredbi, pa sve do propisa koji izravno reguliraju financijskopravne odnose središnje države i lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno način financiranja lokalnih razina vlasti.
U poglavlju se razmatraju politički aspekti regije u suvremenim društvima, poglavito fenomen regionalizma, koji u uvjetima globalizacijskih procesa što redefiniraju suverenitet nacionalne države, ...bitno transformira svoje značenje i funkciju, te regionalna politika i proces regionalizacije u kontekstu Europske unije i aktualnoga regionalnog preustroja Republike Hrvatske. Regionalizam se najprije analizira na mikrorazini, u rasponu od predmoderne zavičajnosti i političkog partikularizma, preko oporbenoga anticentralističkog političkog djelovanja u okviru moderne nacionalne države do postmodernog izraza subnacionalnog identiteta i postmaterijalističkog zahtjeva za većim stupnjem demokratičnosti, administrativne racionalnosti i kvalitete života. Regionalizam se analizira i na makrorazini kao oblik regionalnog povezivanja država u sustavu međunarodne politike. Potom se raščlanjuju regionalna politika, poglavito u okviru Europske unije i regionalizacija, kao proces uspostave administrativno-upravnih i/ili političkih jedinica na subdržavnoj razini, što implicira decentralizaciju i primjenu načela supsidijarnosti te poticanje ujednačenoga socioekonomskog razvoja. U tome kontekstu razmatraju se sociopolitički aspekti regionalizma u Hrvatskoj i aktualni proces regionalizacije pa se naznačuju razvojne mogućnosti, ali i deficiti regionalne politike. Raščlamba spomenutih aspekata u funkciji je razumijevanja značenja, poznavanja obilježja te političke,kulturno-povijesne i socioekonomske kontekstualizacije regionalizma kao pretpostavka za racionalno promišljanje problematike regionalnograzvoja.
Francuski model organizacije obavljanja javnih poslova na teritoriju tradicionalno počiva na dodjeljivanju poslova gustoj mreži teritorijalnih državnih organa i funkcionara koji formiraju ...dekoncentriranu državnu upravu, a u manjoj mjeri organima lokalne samouprave. U radu je prikazan povijesni razvoj dekoncentrirane državne uprave u Francuskoj s ciljem da se na temelju uočenih razvojnih trendova utvrdi je li i na koji način jačanje lokalne samouprave prouzročilo modifikaciju tradicionalnog francuskog modela, a onda i generiranje hipoteze o međuodnosu dekoncentracije
i decentralizacije. Pregled je podijeljen na razdoblje prije i poslije decentralizacijskih reformi 1982. koje su značile davanje veće uloge lokalnoj samoupravi u sustavu vlasti. S obzirom na jaku francusku upravnu tradiciju, kao interpretativni okvir uzima se teorijski pravac historijski institucionalizam, a uočeni razvojni trendovi kategoriziraju se u modele institucionalne promjene koje su razvili predstavnici ovog pravca. Na temelju francuskog iskustva daju se preporuke za unapređenje dekoncentrirane državne uprave u Hrvatskoj.
Lokalna samouprava u Sloveniji Senčur, Miloš
Hrvatska i komparativna javna uprava,
09/2012, Letnik:
12, Številka:
3
Journal Article
Odprti dostop
Analiziraju se uloga i položaj lokalne samouprave u Sloveniji od ustavne ideje do danas. Ishodište predstavljaju različiti oblici odnosa između lokalne samouprave i države. Lokalna samouprava morala ...bi biti poseban oblik diobe vlasti i primaran način upravljanja javnim poslovima. Bila je zamišljena kao temelj državnog uređenja i kao oblik ograničavanja zakonodavne vlasti. Za razumijevanje koncepta lokalne samouprave važno je osvijetliti i proces nastanka slovenskog Ustava, koji je otvarao mnoga pitanja u vezi s budućom organizacijom vlasti, koja nisu bila zadovoljavajuće riješena. Prije svega nije bilo riješeno pitanje druge razine lokalne samouprave i s njim u vezi pitanje jednodomne ili dvodomne strukture parlamenta. Prevladavala su kompromisna rješenja koja se danas ne smatraju dobrima. Čini
se da je raskorak izme$u normativnog i stvarnog sve veći, a stupanj decentralizacije odnosno razvijenosti lokalne samouprave nepromijenjen.
Financiranje poslova općina u Sloveniji Brezovnik, Boštjan; Oplotnik, Žan Jan; Mlinarič, Franjo ...
Hrvatska i komparativna javna uprava,
06/2019, Letnik:
19, Številka:
2
Web Resource
Odprti dostop
Rad ispituje usklađenost sustava financiranja jedinica lokalne samouprave (općina) u Sloveniji, kakav je postojao u razdoblju od 2010. do 2016. s načelima Europske povelje o lokalnoj samoupravi. ...Ispituje se pokriće troškova za obavljanje općinskih poslova, struktura troškova i stupanj korelacije između proračunskih sredstava dodijeljenih sukladno mehanizmu priznatih troškova i prikupljenih podataka o troškovima po općini. Osnovna je hipoteza da se u razdoblju od
2010. do 2016. u Republici Sloveniji nije poštovalo načelo sukladno kojem bi prihodi lokalnih jedinica bili razmjerni njihovim ovlastima jer je prosječni trošak po stanovniku bio veći od dodijeljenih sredstava na temelju priznatih troškova. Odstupanje je bilo veće od prethodno analiziranog razdoblja 2007.–2009. Rezultati istraživanja upućuju na to da je, unatoč formalnom usvajanju načela Europske povelje o lokalnoj samoupravi, došlo do njihova odstupanja u pogledu financiranju općina jer se načelo koje osigurava da su prihodi razmjerni ovlastima općina nije uzelo u obzir. Od 2010. do 2016. lokalne jedinice primile su
manje prihoda nego što je bilo potrebno za obavljanje njihovih ovlasti. Stanje se u periodu 2010.–2016. pogoršalo u usporedbi s prethodnim razdobljem 2007.– 2009. u kojem je bio uveden aktivni model financiranja. Potrebno je unaprijediti model financiranja općina tako da se za utvrđivanje priznatih troškova uzmu u obzir stvarni troškovi obavljanja lokalnih poslova u realnom vremenu te da se ujednači struktura troškova. Model je potrebno promijeniti da bi uključio i omogućio preuzimanje razvojne uloge općina kroz investicije.
Cilj ovoga istraživanja bio je ocijeniti vrijednost učinaka programa “Rukovođenje i upravljanje za zdravlje” na sposobnost
hrvatskih županija da planiraju za zdravlje te implementiraju programe ...temeljene na lokalno prepoznatim zdravstvenim potrebama u podizanju javnozdravstvene i upravne kompetencije hrvatskih županija dvanaest godina nakon pokretanja toga Programa. U razdoblju od 2002. do 2008. godine svih dvadeset županijskih timova za zdravlje provedeno je kroz prvi set edukacijskih modula. Prva evaluacija Programa napravljena je 2006. godine. Temeljem rezultata evaluacije izrađen je
drugi set edukacijskih modula kroz koji je, u razdoblju od 2008. do 2009. godine provedeno šest županijskih timova. U drugoj evaluaciji Programa održanoj 2012. godine primijenjena su tri evaluacijska instrumenta: Matrica temeljnih funkcija javnog zdravstva (Local Public Health Practice Performance Measures Instrument) i hodogram aktivnosti županijskih timova (Procedure Chart) kao instrumenti za samoprocjenu te zabilješke/zapažanja mentora sa Škole narodnog zdravlja “Andrija Štampar”. Rezultati timova za zdravlje trinaest županijskih timova, sudionika u drugom krugu evaluacije u 2012.
godini bolji su u usporedbi s njihovim početnim stanjem (0-point). Promjene u rezultatima pokazuju statistički značajnu razliku kako u ukupnom zbroju (sve tri temeljne funkcije zajedno) tako i za svaku funkciju pojedinačno (procjena stanja, oblikovanje zdravstvene politike, osiguravanje resursa). Sve su županije pokazale napredak u funkciji procjene stanja i oblikovanja zdravstvene politike. Funkcija osiguravanja sredstava bila je unaprijeđena kod županija sudionica u drugom setu edukacijskih modula. Hodogrami aktivnosti županijskih timova pokazali su da su sve županije (sudionice u evaluaciji) izradile Županijske slike zdravlja i Planove za zdravlje s jasno definiranim prioritetima i aktivnostima kojima ih namjeravaju riješiti. Rezultati evaluacije provedene 2012. godine, kao i rezultati evaluacije iz 2006. pokazuju da su Programom unaprijeđene javnozdravstvene kompetencije županija. Dvije županije uključene u Program tek 2007./2008. godine postigle su bolje rezultate od „starih“ (ranije uključenih) županija te time pokazale da vrijeme provedeno u programu nije ključni čimbenik uspješnosti projekta lokalno. Razlika u postignućima može se pripisati „institucionalnom ili osobnom kapacitetu za promjenu“ o kojem izvještavaju i drugi autori. Ovdje prikazani rezultati ukazuju na to da je razlika u postignućima u Programu
među županijskim timovima bila uvjetovana sastavom tima i političkom stabilnosti lokalno. Programom su unaprijeđene sve temeljne javnozdravstvene funkcije u županijama sudionicama Programa. Funkciju osiguravanja sredstava najviše su unaprijedile županije uključene u oba seta edukacijskih modula. Županije imaju različit kapacitet za uvođenje promjene pa sudjelovanje u Programu nije kod svih polučilo jednako dobre rezultate. Razlike u razini postignuća između županija moguće je objasniti postojanjem (ili odsustvom) kontinuirane političke potpore na županijskoj razini, sastavom tima i predanošću njegovog voditelja.
U posljednjem desetljeću 20. stoljeća Zagrebačka aglomeracija ušla je u zreliju fazu suburbanizacije, s apsolutnom decentralizacijom kao osnovnim obilježjem populacijskog razvoja. Preusmjeravanje ...migracijskog pritiska s užeg gradskog područja u prigradska naselja i jačanje migracijskog toka iz grada u okolicu glavni su čimbenici smanjenja stanovništva Zagreba, odnosno porasta stanovništva okolice. Ukupno kretanje stanovništva aglomeracije je pozitivno, s tendencijom usporavanja rasta.
Cilj rada je utvrditi postojanje dobre prakse politike fiskalne decentralizacije i fiskalnog izravnanja u zemljama članicama Europske unije i testirati hipotezu o ujednačenosti politika fiskalnog ...izravnanja u zemljama Europske unije. Istraživanjem i sistematiziranjem sekundarnih izvora podataka pružen je pregled sustava fiskalnog izravnanja u zemljama članicama Europske unije. Metodom usporedne analize utvrđeno je da zemlje članice EU ne provode ujednačenu politiku fiskalnog izravnanja jer se ona u brojnim zemljama razlikuje po ciljevima i po načinu financiranja. Izračunati su pokazatelji stupnja decentralizacije i intenziteta primjene instrumenata fiskalnog izravnanja u starim i novim zemljama članicama Europske unije, čime je dodatno potvrđen sud o nepostojanju harmonizacije u provedbi fiskalne decentralizacije i fiskalnog izravnanja.
Republika Hrvatska ima izrazito centralizirani sustav socijalne skrbi, pa tako i socijalnih službi. Centralizaciju su najviše uzrokovale ratne prilike i tranzicija u tržišnu ekonomiju, koje su ...osjetno povećale siromaštvo i druge oblike socijalne ugroženosti stanovništva. Danas se u promijenjenim, donekle stabiliziranim prilikama, nužno nameće potreba reforme sustava socijalne skrbi. U tome decentralizacija socijalnih službi predstavlja bitnu komponentu. Reforma bi trebala omogućiti da korisnici, umjesto objekta, postanu subjekt sustava socijalne skrbi. To znači da se njihove potrebe trebaju artikulirati u lokalnoj zajednici i da korisnici ravnopravno s drugim akterima sudjeluju u kreiranju i primjeni socijalnih programa. Decentralizacija podrazumijeva lokalno socijalno planiranje, pluralizam aktera socijalne politike i aktivnu ulogu korisnika. Radi ostvarivanje svojih programa, socijalne službe se moraju horizontalno povezivati sa službama zapošljavanja, zdravstvene zaštite, obrazovanja, pravosuđa. Razumljivo je da još uvijek postoje snažne prepreke decentralizaciji socijalnih službi, ali isto tako postoje značajni poticaji za decentralizaciju, o čemu se govori u ovom prilogu. Decentralizaciju treba izvoditi postupno, uz primjenu u eksperimentalnim jedinicama, promovirajući dobru praksu, što bi pomoglo u pronalaženju prikladnih rješenja. U radu se predlaže raspodjela osnovnih nadležnosti između triju razina odlučivanja u sustavu socijalnih službi: središnje i županijske razine te razine općina i gradova, kao i pravce budućih promjena.
U radu1 se analizira organizacija i funkcioniranje javne uprave u Estoniji. Nakon kratkog prikaza povijesnog razvoja države i uprave koji je obilježila stalna borba za neovisnost, autorica daje ...pregled postojećeg sustava javne uprave i upravnih reformi koje se u Estoniji provode od njezinog osamostaljenja 1991. Analizira se pravno uređenje odnosa nositelja državne vlasti prema upravi i organizacija centra Vlade koje karakteriziraju određene specifičnosti inače klasičnog parlamentarnog sustava vlasti. U okviru poglavlja o
političkoj, upravnoj i fiskalnoj decentralizaciji detaljno se opisuju: složena teritorijalna organizacija, tijela lokalnih jedinica, djelokrug poslova i propisima široko zajamčena, a u praksi slabo provedena fiskalna decentralizacija. Opisana su i pobrojena tijela državne uprave i pružatelji javnih službi te problematizirana razdioba poslova i suradnja među upravnim organizacijama, kao i koordinacija i nadzor
tijela državne uprave. U pogledu službenika posebno se ističe postojanje uskog kruga zaposlenika javne uprave čiji je status uređen posebnim službeničkim zakonodavstvom, decentralizacija službeničkog sustava i široka primjena plaćanja prema učinku. Prva faza upravnih reformi provedena je na temelju menadžerskih ideja o efikasnosti putem liberalizacije i privatizacije, dok se pred ulazak u EU naglasak stavio na odnos uprave s građanima. Posljednjih desetak
godina provode se reforme službeničkog sustava, dok su najmanje uspješne one u području teritorijalne organizacije i političke decentralizacije.
PDF
