Političko-kulturnim pristupom u ovome radu se povijesno-analitički te kritički analizira politička kultura u Bosni i Hercegovini. Ponajprije se određuje politička kultura, njezin povijesni razvoj u ...osmanlijskom, austro-ugarskom i jugoslavenskom razdoblju te posljedice i utjecaji takvog razvoja na suvremenu političku kulturu u BiH. Političku kulturu, naime, oblikuju njezine državne i institucionalne organizacije te njezini konkretni ljudski subjekti. Specifično pak, politička kultura BiH razvijala se u suprotstavljanju i sukobljavanju triju glavnih religijskih i etničkih zajednica - muslimansko-bošnjačke, pravoslavno-srpske i katoličko-hrvatske. Demokratizacijom i liberalizacijom bosanskohercegovačkog društva devedesetih godina prošlog stoljeća takva povijesna suprotstavljanja i sukobljavanja triju glavnih religijskih i etničkih zajednica nisu dovela do stvaranja zajedničkog političkog identiteta konstitutivnih naroda BiH, nego su njihove nepomirljive razlike i isključivost prouzročili međusobne ratne sukobe u BiH (od kojih se BiH kao država još nije konsolidirala).
Opći uvjeti za pristupanje novih članica Europskoj uniji sadržani su u članku 49. Ugovora o EU. Taj se članak također poziva na članak 2. istog Ugovora, što znači da je uz teritorijalnu povezanost s ...Europom potrebno da država poštuje načela poštivanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava i poštivanja ljudskih prava, uključujući i prava pripadnika manjina. Isti članak navodi i formalne zahtjeve za pristupanje, kao što je zahtjev za članstvo, mišljenje Komisije i ostalo. Europsko vijeće dodatno je formaliziralo kriterije za pristupanje u Kopenhagenu 1993. godine u okviru priprema za nadolazeće proširenje na istok, kao tri skupine kriterija, u smislu političkih i ekonomskih uvjeta i usvajanja pravne stečevine. U članku će biti analiziran proces pristupanja u smislu materijalnih uvjeta, kao okvir za reforme institucija unutar demokratskog i ustavnopravnog sustava, uzimajući u obzir posebnosti procesa stabilizacije i pridruživanja, ponajviše na proteklom iskustvu Re
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Extended description:
<!--if gte mso 10>
/* Style Definitions */
table.MsoNormalTable
{mso-style-name:"Table Normal";
...mso-tstyle-rowband-size:0;
mso-tstyle-colband-size:0;
mso-style-noshow:yes;
mso-style-priority:99;
mso-style-qformat:yes;
mso-style-parent:"";
mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt;
mso-para-margin:0cm;
mso-para-margin-bottom:.0001pt;
mso-pagination:widow-orphan;
font-size:11.0pt;
font-family:"Calibri","sans-serif";
mso-ascii-font-family:Calibri;
mso-ascii-theme-font:minor-latin;
mso-fareast-font-family:"Times New Roman";
mso-fareast-theme-font:minor-fareast;
mso-hansi-font-family:Calibri;
mso-hansi-theme-font:minor-latin;
mso-bidi-font-family:"Times New Roman";
mso-bidi-theme-font:minor-bidi;}
<!endif-->
Nova revija, sprva literarna publikacija, okrog katere se je zbrala literarna elita, ki je s kritično mislijo in konkretnimi predlogi pomembno sooblikovala demokratične premike in slovensko osamosvojitev. Pobudo za ustanovitev so podpisali Niko Grafenauer, Dimitrij Rupel, Tine Hribar, Svetlana Makarovič, Andrej Inkret in Boris A. Novak, pozneje pa jo je podprlo še 60 intelektualcev.
Ljubljana: 25-ta obletnica Nove revije; 57- ta številka, izjava Ciril Ribičič (1987), številka 95; izjave: dr. Tine Hribar, prvi urednik, dr. Ciril Ribičič, dr. Dimitrij Rupel, nekdanji urednik, dr. Jože Pučnik, član uredniškega odbora, Jože Snoj, nekdanji urednik, Drago Jančar, sodelavec Nove revije.
Pogovor v studiu, gost Niko Grafenauer, glavni urednik Nove revije.- Information:- 25 years have passed from the first initiative to establish Nova revija, a literary publication with an important impact on the democratic developmental process and Slovenia's independence.- Original language summary:
25 let mineva od pobude za ustanovitev Nove revije, literarne publikacije, ki je pomembno vplivala na demokratične premike in osamosvojitev Slovenije.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
The establishment of democracy is the main goal of transitional societies, thus making the process of democratisation the key transitional process many other transformational processes are dependent ...on. Democratisation earmarks the change of political system, structure and consolidation of the democratic order, but also the process of adopting the values of democracy. The trend of increasing religiosity is especially evident in the circumstances of social crisis and big social change such as transition. In a situation of decline of many norms and values and an anomy of values accompanying transitional changes, traditional social values gain strength, while the process of accepting new democratic values is slowed down. Religious values, as part of the traditional complex of values, become/remain one of the few permanent value-normative landmarks and
Demokratske države nastoje svojim mnogim politikama, programima i paketima suzbiti korupciju u što većoj mjeri. Ipak, nisu sve demokracije jednako uspješne u tom zadatku. Faktori koji utječu na ...razinu korupcije u značajnoj mjeri variraju od države do države, no valja pronaći barem osnovnu poveznicu država s visokom razinom korupcije koja će ih razlikovati od država u kojima je razina korupcije niska. Namjera je ovoga rada otkrivanje moguće povezanosti između duljine trajanja demokratskoga „staža“ i korupcije. Ispitat će se teza jesu li države koje su nedavno prošle kroz fazu demokratske tranzicije (te se njihove demokracije još konsolidiraju ili su se tek konsolidirale) podložnije korupciji. Istraživanje će potvrditi da u slučaju mladih demokracija prozor za koruptivna djelovanja postaje mnogo širi.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Extended description:
<!--if gte mso 10>
/* Style Definitions */
table.MsoNormalTable
{mso-style-name:"Table Normal";
...mso-tstyle-rowband-size:0;
mso-tstyle-colband-size:0;
mso-style-noshow:yes;
mso-style-priority:99;
mso-style-qformat:yes;
mso-style-parent:"";
mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt;
mso-para-margin:0cm;
mso-para-margin-bottom:.0001pt;
mso-pagination:widow-orphan;
font-size:11.0pt;
font-family:"Calibri","sans-serif";
mso-ascii-font-family:Calibri;
mso-ascii-theme-font:minor-latin;
mso-fareast-font-family:"Times New Roman";
mso-fareast-theme-font:minor-fareast;
mso-hansi-font-family:Calibri;
mso-hansi-theme-font:minor-latin;
mso-bidi-font-family:"Times New Roman";
mso-bidi-theme-font:minor-bidi;}
<!endif-->
Ljubljana: Lojze Peterle podpisuje listino predsedstva nove vlade. Tone Smolnikar mu čestita, Peterletova izjava o sestavi nove vlade.
V Sloveniji smo dobili demokratično vlado. Za njenega predsednika Lojzeta Peterleta, tri podpredsednike dr. Jožeta Mencingerja, Matijo Malešiča in dr. Lea Šešerka in 23 članov, je glasovala večina poslancev vseh treh zborov slovenske skupščine. Lojze Peterle je v vladi zbral strokovnjake iz vseh v parlamentu zastopanih strank, razen socialistične, vendar vlada ni koalicijska, saj gre za posameznike in ne predstavnike strank.- Information:- Ljubljana: after multiparty elections, the Parliament validated the government of the Christian Democrat, Lojze Peterle.- Original language summary:
Ljubljana: po večstrankarskih volitvah je bila v parlamentu potrjena vlada krščanskega demokrata Lojzeta Peterleta.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Društvo se tijekom našeg životnog vijeka bitno promijenilo u ekonomskom i političkom pogledu, ali i u pogledu društvenih vrijednosti, a posebno odnosa. Vrijednost i smisao znanja su redefinirani o ...čemu suvremeni sociolozi govore opisujući tranziciju društva iz društva krutog u društvo tekućeg stanja, a odnosi su se redefinirali u smislu naglašavanja osobnih potreba i osobne odgovornosti za njihovo zadovoljavanje. Stanje i promjene u sustavu obrazovanja anakrono su u odnosu na društvene promjene. U suvremenom zapadnom društvu koje se demokratiziralo i individualiziralo postoji kriza odgoja jer su se ciljevi promijenili, što u nas, u svjetlu anakronosti sustava obrazovanja, čini krizu još dubljom, a osjećaj nesnalaženja i nekompetentnosti prosvjetara još većim. Istraživanja i iskustva govore o postojanju svijesti prosvjetara o vlastitoj nekompetentnosti, potrebi da je razviju, kao i načinima na koje je to moguće učiniti. Supervizija je sigurno jedan od načina, što pokazuju iskustva i rezultati evaluacije provođenja supervizije s 93 prosvjetna djelatnika (68% učitelja) Varaždinske županije tijekom 2003. – 2005. godine. U članku su detaljno prikazani rezultati evaluacije supervizije uz diskusiju.
U članku autor navodi neka kulturna obilježja današnjeg vremena, među njima globalizaciju, relativizam (diktaturu relativizma) i demokratizaciju. Ubraja ih među znakove vremena, o kojima je u svoje ...vrijeme govorio Koncil (GS, 4). Koncil, naime, spominje da je Crkva dužna proučavati znakove vremena u svjetlu evanđelja i u njima prepoznavati prisutnost Božjega nacrta spasenja, odnosno njegovu odsutnost. Neka obilježja približavaju nas Božjem nacrtu spasenja, kao npr. globalizacija i demokratizacija, dok nas druga od njega odaljuju, kao npr. relativizam i diktatura relativizma. U vremenu poslije Koncila rimski pape, naročito Ivan Pavao II. i Benedikt XVI., upozoravaju na različite dimenzije tih obilježja kako bismo ih mogli pravilno razumjeti i uključiti u pastoralne napore.
In this paper we shall look at an important syntagm of Anthony Giddens – transformation of
intimacy – which is linked with reflexive project of the self. It also closely observes the theory and ...practice of a pure relationship, that is how people behave in close relationships, what they want from them and how they change. Before, explains Giddens, relationships followed an established set of rules, norms and values in the society, i.e. a particular local community. Today, intimacy is a project one has to work on. Intimacy demands opening up of an individual to the others with mutual revelation and trust because the very first relationship, with oneself, has become reflexive in a new way and self-discovering. Nothing is taken for granted any more. We shall see that transformation of intimacy is largely constituted and greatly influenced by the term reflexive project of the self.
Od samog početka takozvanog Arapskog proljeća u zimu 2010. godine različiti izvori povlače usporedbe s padom komunizma i demokratizacijom Istočne Europe 1989/1991. Čak je i sam naziv ovog političkog ...fenomena sličan nazivima političkih promjena u komunističkoj Istočnoj Europi. Usporedba s Istočnom Europom bila je snažno naglašavana, a argumenti koji tom toku misli idu u prilog imaju neku težinu. Međutim, članak tvrdi da, zbog iznimne specifičnosti komunističkih režima u Istočnoj Europi, usporedba s Arapskim proljećem nije u potpunosti adekvatna. Istočna Europa prošla je kroz trostruku tranziciju i bila je pod jakim utjecajem želje da se pridruži Europskoj uniji, za razliku od Sjeverne Afrike. Zbog toga članak tvrdi kako je demokratizacija Srednje Amerike daleko adekvatnija za usporedbu sa zemljama Arapskog proljeća.
PDF