Denzitometrija (dvoenergetska apsorpciometrija, DXA) je metoda izbora u mjerenju mineralne gustoće kosti te predstavlja „zlatni standard“ za dijagnozu osteoporoze, predviđanje rizika za prijelom i ...praćenje učinka liječenja. Zahvaljujući naprednim programskim podrškama denzitometrijskog uređaja, moguće je mjerenje sastava tijela, detekcija vertebralnih prijeloma i analiza trabekularne mikroarhitekture kosti. Prema najnovijim smjernicama stručnih društava proširene su kliničke indikacije i spoznaje o primjeni denzitometrije uz dodatne preporuke o slikovnim tehnikama procjene kvalitete kosti. Poznavanje denzitometrije, njezinih indikacija i metodologije rada neizostavan su temelj za optimalnu primjenu u kliničkoj praksi.
Osteoporozu karakteriziraju niska koštana masa, poremećaj mikroarhitekture kosti i fragilnost skeleta koji rezultiraju smanjenom jačinom kosti i povišenim rizikom prijeloma. Mjerenje koštane ...mineralne gustoće (BMD-a) korištenjem denzitometrije kosti standard je u dijagnostici osteoporoze. Denzitometrija je dobro dijagnostičko sredstvo, ali klinički čimbenici rizika također značajno utječu na rizik od prijeloma kod pojedinih bolesnika. Stoga se danas preporučuje da odluka o liječenju osteoporoze uključuje razmatranja o vjerojatnosti prijeloma. Rezultati BMD-a trebaju se kombinirati s ostalim kliničkim čimbenicima za rizik prijeloma kako bi se pravilno procijenio rizik te donijela odluka o terapiji. Osim denzitometrijom, klinička dijagnoza osteoporoze može se postaviti kod visokog rizika prijeloma procijenjenog prema FRAX-u (engl. Fracture Risk Assessment Tool) specifičnim za pojedinu zemljopisnu regiju/državu. Također, klinička dijagnoza osteoporoze može se postaviti kod prijeloma kuka, kralježaka, podlaktice, nadlaktice, rebara i zdjelice koji se javljaju spontano ili nakon minimalne traume, neovisno o BMD-u. Nakon što se postavi dijagnoza osteoporoze, potrebno je učiniti obradu radi isključenja sekundarnih uzroka osteoporoze.
Osteoporotični prijelomi kuka i kralježaka povezani su s povećanjem mortaliteta od 10 do 20 % u žena i muškaraca. Mnoga su ispitivanja pokazala da je nizak BMD povezan s visokim rizikom prijeloma. ...Međutim, kako se veliki broj prijeloma događa kod osoba s T-scoreom boljim od –2,5, liječenje koje bi se temeljilo samo na BMD-u izostavilo bi mnoge bolesnike koji imaju visok rizik prijeloma i profitirali bi od liječenja. Stoga je evaluacija kliničkih čimbenika rizika prijeloma važna u odluci o liječenju. U kliničkom radu najčešće koristimo FRAX (engl. Fracture Risk Assessment Tool) kalkulator rizika za procjenu rizika prijeloma. Međutim, potrebno je uvijek uzeti u obzir ograničenja FRAX-a. Isto tako kliničari trebaju biti svjesni potencijalnih pogrešaka u snimanju i interpretaciji denzitometrijskog nalaza kako bi se izbjegle greške u dijagnosticiranju i praćenju bolesnika s osteoporozom. U dijagnosticiranju i odluci o terapiji također je potrebno uzeti u obzir dob i spol bolesnika te lijekove koji utječu na metabolizam kosti.
Sažetak. Bolesnici s reumatoidnim artritisom imaju povišen rizik od razvoja osteoporoze i osteoporotskih prijeloma. Više čimbenika utječe na gubitak koštanog tkiva u bolesnika s reumatoidnim ...artritisom, primjerice, kronična upala, primjena glukokortikoida i tjelesna neaktivnost. U radu je prikazana bolesnica s višegodišnjim reumatoidnim artritisom u koje su se razvili prijelomi više rebara. Bolesnica je prethodno liječena metotreksatom, sulfasalazinom, glukokortikoidima i biološkim lijekom infliksimabom. Nakon isključenja malignoma kao uzroka višestrukih prijeloma zaključeno je da se radi o osteoporotskim prijelomima rebara pa je nastavljeno liječenje osteoporoze i osnovne bolesti. Prikaz bolesnice upozorava na važnost liječenja i kontrole reumatoidnog artritisa u skladu s principom liječenja prema zadanom cilju (engl. treat to target – T2T) da bi se smanjio utjecaj aktivne bolesti na nastanak / progresiju osteoporoze.
Mali broj istraživanja analizirao je povezanost zdravlja kostiju i razine tjelesnog opterećenja povezanog sa zanimanjem. U ovom presječnom istraživanju autori su odredili parametre kvantitativne ...ultrazvučne (UZV) denzitometrije, u 128 radnika u pilanama (89 muškaraca i 39 žena), prosječne dobi 39,1 +/- 10,8 godina. Snaga leđnih mišića izmjerena je dinamometrijom. Uzeti su podaci o tjelesnoj aktivnosti na poslu i u slobodno vrijeme, bolovima u zglobovima, obrazovanju i pušenju. Svi UZV parametri kostiju i snaga leđnih mišića bili su značajno veći u muškaraca nego u žena. T vrijednost za kvantitativni ultrazvučni indeks (QUI) od - 2,2 ili niža utvrđena je u samo dva muškarca i jedne žene. QUI se nije značajno razlikovao u odnosu na profesionalnu tjelesnu aktivnost (nošenje tereta veće od 5 kg, ponavljani pokreti, teški tjelesni napor tijekom rada i nesjedeći položaj na poslu). Uz kontrolu dobi, spola i indeksa tjelesne mase, ispitanici s višim indeksom pušenja imali su značajno niži QUI (p=0,004). Fizičko opterećenje u vezi sa zanimanjem nije bilo značajno povezano s QUI. U našoj radno aktivnoj populaciji neke su životne navike, poput pušenja, imale veći utjecaj na zdravlje kostiju od fizičkog opterećenja povezanog sa zanimanjem.
Dijagnostičke slikovne metode namijenjene detekciji osteoporoze kreću se od vizualne analize koštane strukture na standardnim rendgenskim snimkama do kvantitativnih slikovnih tehnika koje omogućuju ...preciznije mjerenje mineralne gustoće kosti (BMD), kao što je kvantitativna kompjuterizirana tomografija (QCT). Prema smjernicama za dijagnostiku i liječenje denzitometrija i nadalje predstavlja “zlatni standard” za dijagnozu osteoporoze i predviđanje rizika za prijelom. U radu su prikazane današnje mogućnosti i najnovije spoznaje u primjeni denzitometrije skeleta.
Parkinsonova bolest (PB) i osteoporoza kronične su bolesti, koje se često javljaju u starijoj životnoj dobi. Predstavljaju veliki medicinski i ekonomski problem.
Cilj istraživanja bio je ustanoviti ...kolika je pojavnost osteoporoze u oboljelih od PB. Istraživanje je obuhvatilo 41 bolesnika, 24 (58,5%) žene i 17 (41,5%) muškaraca oboljelih od PB, bez značajnijeg komorbiditeta. Prosječna životna dob ispitanika bila je 69 godina, a prosječna duljina trajanja PB 6,5 godina.
Stadij PB i stupanj aktivnosti u svakodnevnom životu procijenjen je skalom Hoehn & Yahr. Procjena koštane gustoće učinjena je denzitometrijom (DXA), a primijenjeni su kriteriji osteoporoze, te uspoređeni sa stadijem PB. Prvi stadij PB imalo je 12 (29,3%) bolesnika, drugi 8 (19,5%), treći 11 (26,8%), četvrti 10 (24,4%), dok u petom stadiju bolesti nismo imali ispitanika. Osteoporoza je utvrđena kod devet (21,9%) ispitanika, osteopenija kod 25 (61%) ispitanika, a uredan nalaz DXA-e bio je kod njih sedam (17,1%).
Na temelju našeg istraživanja možemo zaključiti da bolesnici koji boluju od PB imaju veću sklonost obolijevanju od osteoporoze, što predstavlja veći rizik od nastanka koštanih prijeloma.
PDF
