Prema očekivanjima do 2020 godine depresija će postati drugi vodeći javnozdravstveni problem na svijetu, odmah iza ishemijske bolesti srca. Posebno je zabrinjavajuće da od depresije pati sve više ...djece i mladih. Depresija u djece vrlo je slična depresiji u odraslih i ako se ne liječi može dovesti do neuspjeha u školi, štetne uporabe alkohola i drugih sredstava ovisnosti, a u najtežim slučajevima ponavljajućih razmišljanja o smrti, do pokušaja ili izvršenja suicida…U travnju 2005. godine upitnikom na simptome depresije prema 10. Međunarodnoj klasifikaciji (upitnik je preuzet od stručnjaka Dnevne bolnice Vrapče) anketirano je 213 učenika srednjih škola u Omišu (gimnazija, srednja strukovna škola i zanatska škola). Osjećaj gubitka energije i umor je najčešći simptom, 40,1% anketiranih učenika. 34,4% se žali na slabu koncentraciju i teškoće donošenja odluka, dok se 31,6% često osjeća tužnima i bezvoljnima. Samopoštovanje je sniženo kod 24,5% anketiranih adolescenata, dok je njih 22,2 % izgubilo interes za uobičajene aktivnosti. 21,7 % ima jak osjećaj krivnje, dok 19,8% pesimistično gleda na budućnost. 16,5% učenika se žali na promjenu apetita i 15,6% na poremećaj spavanja, a 9% ima ponavljane misli o smrti ili samoubistvu.Učenicima s 4 i više potvrdnih odgovora preporučeno je savjetovanje s liječnikom, kako bi se odredio dalji terapijski postupak. 4 i više potvrdnih odgovora imao je 41 učenik, gotovo petina anketiranih. U ovoj potencijalno rizičnoj grupi 13 učenika (6,1%) je kao jedan od simptoma imalo razmišljanje o smrti ili suicidu. Smatramo da je ovo vrlo rizična grupa djece koja zahtijeva savjetovanje i daljnju psihološku podršku kao i nadzor ili pomoć psihijatra.
Cilj je rada bio provjeriti postoje li značajne razlike između onih adolescenata koji nikad nisu sekstali i onih koji su se upustili u takvo ponašanje barem jedanput u nizu varijabli: seksualno ...rizičnom ponašanju, ljutnji, depresivnosti, anksioznosti, samoefikasnosti i druženju s vršnjacima koji se ponašaju devijantno. Također, cilj rada bio je provjeriti jesu li ljutnja i neugodne emocije depresivnosti i anksioznosti značajni prediktori sekstinga te imaju li samoefikasnost i druženje s vršnjacima koji se devijantno ponašaju moderatorsku ulogu u odnosu između navedenih prediktora i sekstinga. Analizirani su podaci prikupljeni istraživanjem koje je provedeno 2012. godine na 311 učenika (149 mladića, 162 djevojke) u dobi od petnaest do sedamnaest godina. Rezultati su niza nezavisnih t-testova pokazali postojanje značajnih razlika između dviju skupina sudionika u seksualno rizičnom ponašanju i druženju s devijantnim vršnjacima, pri čemu su se oni koji su sekstali barem jedanput, u usporedbi s onima koji nikad nisu sekstali, češće upustili u seksualno rizična ponašanja te se više druže s devijantnim vršnjacima. Rezultati su hijerarhijske binarne logističke regresijske analize pokazali da ljutnja, depresivnost i anksioznost ne predviđaju značajno seksting, kao i da samoefikasnost i druženje s devijantnim vršnjacima ne mijenjaju odnos između ljutnje i sekstinga te neugodnih emocija depresivnosti i anksioznosti i sekstinga. Dobiveni su rezultati komentirani u vidu nalaza prijašnjih istraživanja, ali i u okviru odnosa između navedenih varijabli specificiranih u okviru Agnewove (1992) generalne teorije stresa.
Utiskivanje slojne vode sastavni je dio proizvodnoga ciklusa ugljikovodika u sekundarnoj fazi pridobivanja. Utisni sustavi mogu se podijeliti na središnji i pojedinačni. U radu su opisani troškovi ...utiskivanja slojne vode na primjerima polja A (središnji utisni sustav) i B (pojedinačni utisni sustav) koji se nalaze u zapadnome dijelu Savske depresije. Ležišne su stijene naftno-plinskih polja A i B sitnozrnati do srednjezrnati pijesci i kvarcno-tinjčasti pješčenjaci donjopontske starosti. Srednja poroznost u polju A iznosi 15 – 35 %, a u polju B 10 – 31 %, ovisno o dubini i postotku cementacije. Za obrađena naftno-plinska polja u ovome radu napravljena je usporedba troškova i analiza osjetljivosti utisnoga sustava te moguća optimizacija i racionalizacija troškova utisnih sustava.
Geostatističke metode uspješno su uporabljene prilikom izradbe taložnoga modela na strukturi Kloštar za vrijeme gornjega miocena (donjega ponta). Zajedničkim promatranjem dviju varijabli ...(šupljikavosti i debljine), na odabranim graničnim vrijednostima, dobio se uvid u položaj glavnoga taložnog kanala, postojanje litofacijesnih prijelaza, smjer donosa detritusa, te prostornu razdiobu varijabli unutar reprezentativnog donjo-pontskog ležišta. Na razini analizirane strukture lako je moguće opaziti smjerove donosa turbidita, ali i ulogu rubnoga rasjeda u usmjeravanju detritusa. Mjesta najvećih debljina bila su ona na kojima se naizmjenično odvijala značajna turbiditna sedimentacija i bazensko pelitno taloženje. Sekvencijske indikatorske simulacije istakle su karte šupljikavosti kao primarni, a karte debljina sekundarni (dopunski) izvor podataka.
Glutenska enteropatija je kronična i imunološki posredovana autoimuna bolest nerijetko praćena brojnim somatskim poremećajima kao posljedica malapsorpcijskog sindroma, te neurološkim i ...psihijatrijskim poremećajima. Prikazali smo bolesnicu koja od ranije ima verificiranu celijakiju s autoimunim tiroiditisom, anemijom i preboljelim moždanim udarom. Primljena je na odjel neurologije radi serije epileptičkih napadaja kao posljedica elektrolitskog dizbalansa i encefalomalacije. Učinjenom obradom
nalazi se i polineuropatija, kognitivni poremećaji i od ranije prisutna depresija i anksioznost. Cilj nam je prikazati multiple neurološke i psihijatrijske poremećaje i metaboličku disfunkciju, unatoč provedenoj bezglutenskoj dijetnoj terapiji. Uz provedenu terapiju i bezglutensku dijetu i dalje se neke komplikacije ove bolesti ne mogu spriječiti.
Istraživanja koja su se bavila validacijom Edinburškog upitnika poslijeporođajne depresivnosti (EPDS) utvrdila su različite kritične rezultate u različitim zemljama. Cilj ovog istraživanja bio je ...validirati hrvatsku verziju EPDS-a s obzirom na dijagnozu velike i male depresivne epizode prema DSM-IV-TR. U istraživanju su sudjelovale 272 žene koje su praćene od trudnoće do 6 tjedana nakon porođaja, kad su ispunile EPDS i Spielbergerov upitnik anksioznosti (STAI) te je proveden strukturirani klinički intervju (SCID-I-RV) s ciljem postavljanja dijagnoze depresije. Pri kritičnom rezultatu 8/9
osjetljivost EPDS-a je 77,3%, a specifičnost 82,4%. Metodom glavnih komponenti s kosokutnom rotacijom utvrđena su dva kosokutna faktora koji odražavaju depresivnost i anksioznost, a za koje se pokazalo da su u međusobnoj korelaciji. S obzirom na to da scree plot upućuje na postojanje jednog faktora, preporuča se koristiti upitnik kao jednodimenzionalni. Zaključno se može reći da se hrvatska verzija EPDS-a pokazala valjanim upitnikom za trijažu poslijeporođajne depresije te se preporuča za korištenje
u kliničke i zdravstvene svrhe.
Cilj istraživanja bio je višestruk: (1) utvrditi učestalost poslijeporođajne depresije (PD) u općoj populaciji žena te utvrditi (2) stabilnost i (3) longitudinalni obrazac povišene depresije u ...trudnoći i nakon porođaja. Uzorak su činile 272 žene koje su ispunile
Edinburški upitnik poslijeporođajne depresije (EPDS) u tri navrata: u posljednjem tromjesečju trudnoće u trudničkoj ambulanti, dva dana nakon porođaja u rodilištu te šest tjedana nakon porođaja, kada su upitnik dobile poštom. Šest tjedana nakon porođaja telefonski je primijenjen i Strukturirani klinički dijagnostički intervju za DSM-IV
– Istraživačka verzija (SKID-I). Učestalost PD-a u općoj populaciji, prema SKID-u, iznosi 8,1%. Longitudinalni obrazac depresije u trudnoći i nakon porođaja pokazao je da je razina depresivnosti umjereno stabilna. Međutim, prosječna razina depresivnosti
se tijekom ispitivanog razdoblja smanjila. Raspravlja se o različitim kliničkim implikacijama dobivenih rezultata.
Preliminarna regionalna procjena kapaciteta geološkoga skladištenja u zapadnome dijelu Savske depresije provedena je na temelju podataka dobivenih iz dubokih istraživačkih bušotina. Kao perspektivan ...podzemni objekt za skladištenje CO2 na istraživanome području utvrđen je regionalni litostratigrafski član Poljana, u najvećemu dijelu zasićen vodom različite slanosti. Pješčenjaci Poljana (litostratigrafski član formacije Kloštar-Ivanić omeđen EK markerima Rν i Z') kao ležišne stijene povoljnih su petrofizičkih svojstava e zaliježu na odgovarajućim dubinama za skladištenje CO2. Prema prijašnjim istraživanjima, na dubini većoj od 800 metara postižu se superkritični uvjeti temperature i tlaka CO2, čime se osigurava njegovo jednostavno i sigurno utiskivanje u podzemne geološke objekte. Definirani parametri pješčenjaka Poljana (dubina zalijeganja, efektivna debljina, poroznost i gustoća CO2) korišteni su kao ulazni podatci za izradbu modela Petrel. Šupljikavost pješčenjaka Poljana izračunana je prema podatcima dobivenim iz dubokih istraživačkih bušotina u kojima je bila obavljena kompenzirana neutronska karotaža (CNL). Najvažniji parametar u procjeni kapaciteta za geološko skladištenje jest efektivna debljina definirana iz intervala između EK markera Rν i Z'. Gustoća CO2 utvrđena je u skladu s njegovom prostornom distribucijom glede dubine i temperature. Kapacitet skladištenja CO2 izračunan je pomoću volumetrijske metode. Uporaba dobivenoga modela Petrel može odrediti količinu CO2 za skladištenje u podzemne objekte istraživanoga područja. Ovaj model može naći primjenu u prostornome planiranju i usmjeravanju skladištenja ugljičnoga dioksida u odabrani duboki vodonosnik.
Cilj ovoga istraživanja bio je ispitati učestalost psihijatrijskih bolesti, depresije i anksioznosti, u bolesnika s epilepsijom u Dispanzeru za epilepsije Kliničkog centra Crne Gore. Bolesnici u dobi ...od 18 godina i više s dijagnozom epilepsije od najmanje jedne godine uključivani su u studiju kroz šest mjeseci. Bolesnici su ispunjavali upitnik koji je uključivao podatke o spolu, dobi, obrazovanju, bračnom stanju i stupnju kontrole napadaja. Ljestvice Hamilton Depression Rating Scale (HAM-D) i Hamilton Anxiety Rating Scale (HAM-A) su korištene za procjenu prisutnosti ili odsutnosti depresije i tjeskobe. Ukupno je bilo uključeno 70 bolesnika: 52 bolesnika s parcijalnim napadajima i 18 bolesnika s generaliziranim toničko-kloničkim napadajima. Prosječna dob bolesnika je bila 37}7,92 godine. Učestalost depresije u našem uzorku je bila 32,8%, dok je učestalost anksioznosti bila 21,4%. Bolesnici s parcijalnim napadajima su bili više depresivni u odnosu na bolesnike s idiopatskim generaliziranim napadajima, koji su bili anksiozniji (p<0,01). Depresija u bolesnika s epilepsijom je bila povezana s niskim stupnjem obrazovanja, nezaposlenošću i lošom kontrolom napadaja (p<0,05). Uporaba antiepileptika je pokazala trend ka negativoj povezanosti s depresijom (p=0,005). Anksioznost je bila povezana s razinom obrazovanja i nekontroliranim napadajima (p<0,01). Nijedan od ovih psihijatrijskih poremećaja u bolesnika s epilepsijom nije bio povezan s dobi, spolom, bračnim stanjem, dobi nastupa i trajanjem epilepsije. Psihijatrijski poremećaji u bolesnika s epilepsijom su veoma česti, ali se još uvijek slabo prepoznaju. Odgovarajuće prepoznavanje i učinkovito liječenje ovih bolesti u bolesnika s epilepsijom moglo bi značajno poboljšati kvalitetu njihova života i posljedično bi moglo dovesti do bolje uspješnosti liječenja.
PDF
