Osnovni cilj studije bio je utvrditi razine triju dimenzija depresivnih simptoma kod studenata medicine u Srbiji, te mijenjaju li se te razine tijekom razdoblja od deset godina. Ova populacijska ...studija obuhvatila je 615 studenata medicine (M=61%; Ž=39%) srednje dobi od 23,60 (SD=1,541) godina, koji su testirani u pet odvojenih ispitivanja od 2002. Do 2012. godine. Depresivni simptomi procjenjivani su pomoću Beckova inventara depresivnosti (BDI ). Srednji zbir BDI za cjelokupni uzorak iznosio je 6,26}6,175. Nije utvrđena značajna razlika u zbiru BDI tijekom deset godina testiranja. Najveći dio ispitanog uzorka (77,24%) nije pokazao depresivne simptome, a također nije utvrđena ni značajna razlika između studenata medicine i ostalih obrazovnih profila prema intenzitetu ovih simptoma. Slično ostalim studijama, žene su bilježile više vrijednosti na svim dimenzijama depresivnosti (osim jedne ispitivane godine), dok je slaba korelacija utvrđena između zbira BDI i dobi (r=0,104; p=0,010). Pošto i dalje postoje neslaganja između studija koje (ne) pokazuju da studenti medicine imaju izražene simptome depresivnosti, potencijalna objašnjenja ovih nalaza trebalo bi tražiti u individualnim karakteristikama pripadnika ove populacije. Prijedlog za buduća istraživanja je da bi u analizu trebalo uključiti i čimbenik stresa, strategije prevladavanja stresa, zadovoljstvo životom, uzroke akademskog neuspjeha i njihov potencijalni utjecaj na razvoj mentalnih poremećaja.
Kartiranje litofacijesa je vrlo važan postupak, posebno prilikom opisa ležišta jer omogućava uvid u okoliše taloženja te oblike i granice ležišnih tijela. Tehnika indikatorskog kriginga se najčešće ...koristi za kartiranje litofacijesa. Temelji se na indikatorski transformiranim podatcima, a prikazuje postojanje ili odsutnost određenog litofacijesa. Indikatorska transformacija ulazne podatke pretvara u vrijednosti 0 i 1, na temelju graničnih vrijednosti. U vrijeme ranog ponta turbiditi su predstavljali najznačajniji transportni mehanizam u hrvatskom dijelu Panonskoga bazenskoga sustava. Transportirani detritus uglavnom potječe iz Istočnih Alpi. Bio je nekoliko puta pretaložavan dok konačno nije bio istaložen u Savskoj depresiji. Kao posljedica dugog transporta, u Savsku je depresiju mogao doći samo srednjozrnati i sitnozrnati pijesak te silt (Tb do Td intervali iz Boumine sekvencije). U mirnim razdobljima, kada turbiditne struje nisu bile aktivne, taložio se tipični dubljevodni sediment, kasnije litificiran u lapor. Prikazana je analiza podataka iz jezgara i karotažnih mjerenja u gornjomiocenskim ležištima polja Kloštar, a u svrhu definiranja graničnih vrijednosti za opis različitih litofacijesa. Pravim odabirom graničnih vrijednosti moguće je na kartama vjerojatnosti, dobivenim indikatorskim krigingom uočiti taložni kanal i smjer donosa materijala.
Teorija beznadnosti pretpostavlja da su negativne atribucije događaja snažan prediktor depresivnih simptoma, osobito specifične kombinacije simptoma koju autori nazivaju depresija beznadnosti. ...Pokušavajući objasniti spolne razlike u stopama depresivnosti neka su istraživanja pokazala da žene imaju manje adaptivne atribucijske obrasce te doživljavaju više negativnih događaja.
Cilj je ovoga istraživanja bio provjeriti spolne razlike u razinama općih simptoma depresivnosti i simptoma depresije beznadnosti te utvrditi mogu li se te razlike bolje objasniti razlikama u frekvenciji svakodnevnih stresnih događaja, samopoštovanju i atribucijama negativnih i pozitivnih događaja ili razlikama u načinu na koji ti čimbenici djeluju na depresivne simptome u adolescenata. Istraživanje je provedeno na 419 učenika sedmih i osmih razreda osnovne škole te prvih, drugih i trećih razreda srednje škole.
Rezultati nisu pokazali spolne razlike u zastupljenosti simptoma depresivnosti, depresije beznadnosti, frekvenciji negativnih događaja, ni internalnosti i globalnosti uzroka negativnih događaja. Pokazalo se da djevojke imaju stabilnije, internalnije i globalnije atribucije pozitivnih događaja nego mladići te da mladići imaju stabilnije atribucije negativnih događaja. Također, rezultati su pokazali da u djevojaka stabilnost uzroka negativnih događaja predviđa više razine depresije beznadnosti samostalno dok u mladića samo u interakciji sa stresom. Nadalje, pokazalo se da u mladića objašnjavanje negativnih i pozitivnih događaja internalnim uzrocima predviđa niže razine simptoma depresije beznadnosti.
U ovom smo istraživanju nastojali utvrditi (1) doprinose li i koliko depresivnost i antizapadna orijentacija predikciji rezultata na dimenziji anomije i (2) utječu li spol, školska naobrazba ...roditelja, subjektivna procjena životnog standarda i deklarativna religioznost na izražavanje anomije, depresivnosti i antizapadne orijentacije. Istraživanje je provedeno na uzorku studenata prve godine Sveučilišta u Zagrebu (N=223). Faktorske analize skala za mjerenje anomije, depresivnosti i antizapadne orijentacije rezultirale su jednofaktorskim solucijama. Faktorski izolirane skale pokazale su visoku pouzdanost mjerenu Cronbachovim koeficijentom. Rezultati regresijske analize su pokazali da su depresivnost i antizapadna orijentacija značajni prediktori anomije. Veličina parcijalne korelacije između depresivnosti i anomije upućuju na postojanje sindroma anomičke depresije. Rezultati analize varijance faktorskih bodova nisu potvrdili pretpostavku o utjecaju obrazovne razine roditelja na stupanj izražavanja anomije, depresivnosti i antizapadne orijentacije. Subjektivna procjena životnog standarda nalazi se u negativnoj korelaciji sa svima ispitivanim varijablama. Ispitanici koji procjenjuju životni standard iznadprosječnim izražavaju manji stupanj anomije, depresivnosti i antizapadne orijentacije. Utjecaj deklarativne religioznosti na izražavanje anomije i depresivnosti nije potvrđen u ovom istraživanju. No uvjereni vjernici koji prihvaćaju sve crkvene doktrine u većoj mjeri izražavaju antizapadnu orijentaciju. Spol se pokazao značajnim prediktorom depresivnog raspoloženja; ženski ispitanici u većoj mjeri izražavaju depresivni sindrom. Autor naglašava da rezultate istraživanja treba uzeti s rezervom jer je riječ o strogo selekcioniranom uzorku i razmjerno malom broju ispitanika, sugerirajući da nalazi do kojih se došlo u ovom istraživanju opravdavaju daljnja reprezentativnija, pa i opsežnija istraživanja istog predmeta mjerenja na općoj ili nekoj od specifičnih populacija u nas.
Na području Sjevernog Jadrana nalaze se neogenske i kvartarne naslage razmjerno velikih debljina. Odlagane su u nekoliko depresija unutar Jadranskoga bazena, od kojih je najveća Padska. Današnje ...granice te depresije pružaju se unutar talijanskog i hrvatskog podmorja Jadrana gdje su pliocenske i pleistocenske sekvencije hemipelagičkog taloženja prekidane progradacijama delte rijeke Po, a u manjoj mjeri i rijeka Adige i Piave. Ti sedimenti sadrže važna ležišta značajnih količina prirodnog plina, te su dobro istraženi na području više talijanskih i hrvatskih plinskih polja dubokim bušotinama, kao i nizom različitih metoda snimanja podzemlja, uglavnom refleksijskom seizmikom. Slijed pliocenskih i pleistocenskih sedimenata može debljinom doseći i 6 000 m, a podijeljen je u odgovarajući sustav litostratigrafskih jedinica ranga formacija. Dok su na talijanskoj strani kenozojske naslage do mezozojske podine razrađene na dvanaest formacija, na hrvatskoj strani do sada je izdvojena samo jedna. To je formacija Susak koja obuhvaća sve stijene unutar kenozoika. Stoga se u hrvatskom dijelu Sjevernoga Jadrana predlaže uvođenje sljedećih litostratigrafskih jedinica u rangu formacija: formacija Dinaridi (mezozojske stijene), formacija Susak (paleocenske-miocenske stijene), formacija Istra (pliocenske naslage) i formacija Ivana (pleistocenske i holocenske naslage).
Provider: - Institution: University of Zagreb. School of Dental Medicine. Chair of Neurology. - Data provided by Europeana Collections- Kronična neuropatska neodontogena orofacijalna bol (OFP) vodeći ...je simptom širokoga spektra bolesti, a može egzistirati i samostalno, bez drugih kliničkih znakova ili simptoma, uz uredne radiološke ili laboratorijske nalaze. OFP može uzrokovati emocionalne, psihološke i socijalne poremećaje i tako značajno utjecati na kvalitetu života oboljele osobe.
Cilj je istraživanja usporedba procijenjene, sa zdravljem povezane kvalitete života, i stupnja depresije ispitanika s OFP, s rezultatima zdravih ispitanika kontrolne skupine.
Ispitanici i metode: u studiju je uključeno 100 ispitanika prosječne dobi 56,95(±13,58), s kliničkom dijagnozom OFP, u trajanju od najmanje šest mjeseci, i 119 zdravih ispitanika prosječne dobi 57,21(±13,87), koji su bili kontrolna skupina. Primjenjen je standardni dijagnostički protokol: 1) demografski podaci; 2) procjena nazočnosti neuropatske boli Leedskim upitnikom neuropatskih znakova i simptoma (LANSS); 3) određivanje intenziteta boli vizualno analognom ljestvicom (VAS) u trenutku ispitivanja te tijekom protekloga mjeseca; 4) procjena emocionalnoga statusa Beckovim inventarom depresije II (BDI-II); 5) procjena o zdravlju ovisne kvalitete života SF-36 upitnikom.
Rezultati: prosječan LANSS rezultat za skupinu oboljelih iznosi 17,18, a za kontrolnu skupinu 0. Prosječan rezultat BDI-II u skupini oboljelih je 18,31, prema 5,87 u kontrolnoj skupini. Mann-Whitneyjevim U testom svaka od devet kategorija koje mjeri SF-36 statistički se signifikantno razlikuje između bolesnih i zdravih ispitanika. U svim kategorijama, osim jedne (vitalnost), kontrolna skupina ima viši indeks u odnosu na skupinu s OFP. Rezultat kontrolne skupine veći je od 60% u šest od devet kategorija, dok skupina oboljelih ne prelazi granicu od 60% niti u jednoj kategoriji.
Zaključak: kronična neuropatska neodontogena orofacijalna bol uzrokuje depresiju i utječe na gotovo sve odrednice kvalitete života, mjerene SF-36 upitnikom. Postoji jaka povezanost između depresije i niske kvalitete života oboljelih od OFP.- Background: Chronic neuropathic nonodontogenic orofacial pain (OFP) is the leading symptom of a wide range of diseases, which can exist independently, without other clinical signs or symptoms and without abormalities in radiological or laboratory findings. OFP is a disease which should be treated adequately. Its successful treatment depends on the early diagnostics and understanding of the mechanisms of its occurrence. The most frequent clinical entity in our sample was nonodontogenic trigeminal neuralgia, the fifth cranial nerve disorder characterized by bouts of intense, sharp pain which usually affects one or two branches of the nerve on one side of the face. In most cases, the exact cause of trigeminal neuralgia has not been completely clarified. OFP causes emotional, psychological and social disorders, which can significantly affect the quality of life of the affected person.
Aim of study: The aim of the research is to compare the estimated health-related quality of life and the degree of depression of patients with OFP with healthy control subjects, using a validated Croatian version of the SF-36 Health Survey Questionnaire and the Beck Depression Inventory II.
Patients and Methods: The controlled cross-sectional study included 100 patients aged between 18 and 75, with the clinical diagnosis of OFP in duration of at least six months (72 females and 28 males), and 119 healthy subjects (73 females and 46 males) as a control group. A standardized diagnostic protocol was applied to both the patients and the control group: 1) demographic data and quantitative estimate of pain on the visual analog scale (VAS); 2) evaluation of presence of neuropathic pain measured by the Leeds Assessment of Neuropathic Signs and Symptoms (LANSS); 3) evaluation of emotional status using the Beck Depression Inventory II, and 4) assessment of health-related quality of life using the SF-36 Questionnaire. The Kolmogorov–Smirnov Test analyzed the normality of data distribution, and, in keeping with the results, suitable nonparametric tests were used in further data processing. Quantitative data were shown through medians and interquartile range, while the nominal and categorical data were presented through absolute frequencies and the corresponding relative frequencies. The difference in the continued values between the groups
were analyzed using Mann-Whitney U Test, while the differences between the nominal and categorical values were analyzed using Chi-Square Test. Spearman's rank correlation coefficient between individual clinical parameters was calculated. All P values smaller than 0.05 were considered statistically significant.
Results: The average LANSS score for the patients was 17.18, and for the control group 0. The average BDI-II score for the patients was 18.31, as opposed to 5.87 for the control group. The Mann-Whitney U Test for each of the nine categories that measure SF-36, shows statistically significant difference between the affected and healthy subjects. In all the categories except one (Vitality), the control group has a higher index than the group with OFP. The result of the control group was equal or greater than 60% of the possible overall result in seven out of nine categories, while the treatment group did not exceed the limit of 60% in any of the categories. A statistically significant correlation was noted between the degree of depression and the SF-36 domains of Physical Functioning (PF), Body Pain (BP), General Health Perception (GH), Vitality (VT), Social Functioning (SF), Role Emotional (RE) and Mental Health (MH). No statistically significant correlation was proven between the degree of depression and the domains of Role Physical (RP) and Health Transition (HT).
Conclusion: Chronic neuropathic nonodontogenic orofacial pain causes depression and affects almost all the determinants of quality of life measured by SF-36 Questionnaire. There is a strong correlation between depression and low quality of life in patients with OFP.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Cilj: Istražiti pojavnost anksioznosti i depresivnosti u starijih osoba u Koprivničko-križevačkoj, Istarskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji te njihovu povezanost sa socio-demografskim obilježjima ...i korištenjem zdravstvene zaštite. Metode: Presječno istraživanje provedeno 2006. na uzorku od 1469 ispitanika u dobi od 70 i više godina, odabranih metodom klasterskog uzorka. Stupanj anksioznosti i depresivnosti ocijenjen je HAD-ljestvicom (Hospital Anxiety and Depression scale) i povezan sa sociodemografskim obilježjima i podacima o korištenju zdravstvene zaštite. Rezultati: U starijih osoba utvrđene su visoke stope prevalencije granične i vjerojatne anksioznosti (43%) i depresivnosti (53%) te regionalne razlike (p<0,001). Žene su anksioznije od muškaraca (p<0,001), a za depresivnost nije nađena statistički značajna razlika među spolovima. S porastom dobi raste prevalencija vjerojatne depresivnosti (p=0,034), a smanjuje se prevalencija vjerojatne anksioznosti (p=0,028). Anksioznost i depresivnost povezane su s povećanim korištenjem specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite i češćom hospitalizacijom. Zaključak: Visoka prevalencija anksioznosti i depresivnosti u starijih osoba povezana je sa socio-demografskim obilježjima i učestalijim korištenjem zdravstvene zaštite.
Većina ljudi smatra da je za osjećaj ispunjenosti i sreće potrebno zasnovati brak i obitelj. Ipak, isključivo takav model života, posebno u modernim društvima, nije toliko krut. Cilj ovog rada je bio ...vidjeti kakvi su stavovi spram života i prema drugim obrascima ( samački život, izvanbračna zajednica, brak bez djece, samohrano roditeljstvo i homoseksualni par) u kojima je s manje ili više poteškoća moguće zadovoljiti duhovne, fizičke, socijalne i emotivne potrebe. Ovim istraživanjem su bili obuhvaćeni shizofreni i depresivni bolesnici / osobe stabilnog psihičkog stanja u jednom duljem razdoblju koje su tijekom studenog 2009. godine bile došle na svoju redovitu kontrolu; one su se dragovoljno i u uvjetima anonimnosti podvrgli anketiranju. Upitnik je sadržavao pet pitanja / pet tvrdnji glede različitih oblika obiteljskog života koji bi mogli zadovoljiti biološke, socijalne i emocionalne potrebe ; odgovaralo se zaokruživanjem jednog od dva sugerirana odgovora ZA ili PROTIV. Ujedno su zbog potreba i šireg istraživanja trebali zaokružiti/podcrtati ili upisati određene njima najprimjerenije sociodemografske podatke. Na isti način( dragovoljnost i uvjeti anonimnosti ) isti upitnik su rješavali i nasumice odabrani zdravi riječki pojedinci zaticani u isto vrijeme /studeni 2009. godine na različitim mjestima u Rijeci. Podaci su prikazani tabelarno u apsolutnim brojevima a sami rezultati su interpretirani / analizirani putem deskriptivne metode. Ovim istraživanjem bilo je obuhvaćeno 30 shizofrenih bolesnika ( M-20, Ž-10), 30 depresivnih bolesnika ( M-9, Ž-21) i 30 zdravih pojedinaca ( M-9, Ž-21). Izdvojiti je bilo slijedeće ( na osnovi najbrojnijih frekvencija): 1. shizofreni muškarci preferiraju brak bez djece za razliku od drugih anketiranih koji izdvojeno ili skupa sa drugim oblicima obiteljskog života preferiraju izvanbračne zajednice, 2. depresivne žene su nešto više protiv samačkog života za razliku od drugih anketiranih koji su „listom“ protiv homoseksualnog para kao oblika obiteljskog života i 3. uopćeni rezultati u vidu omjera ZA i PROTIV glede različitih oblika obiteljskog života ukazuju da je najveći raskorak u depresivnih muškaraca (1:5) za razliku od drugih analiziranih gdje je uglavnom omjer 1:2. Raspraviti je i /ili zaključiti da možda dobiti dijete u braku za muškog shizofrenog bolesnika , napose onog u starijoj srednjoj životnoj dobi /41-50 godina, ne zahtjeva njegovu temeljnu reorganizaciju za koju on možda nije spreman. Raspraviti je i / ili zaključiti da možda depresivna žena, posebno ona starije srednje životne dobi /41-50 godina, ne zazire od samačkog života zbog njegovog većeg zahtjeva za slobodom i nezavisnosti za što ona možda nije spremna. I konačno raspraviti je i /ili zaključiti da možda općenito depresivni muškarci ne iskazuju izrazito protivljenje različitim oblicima obiteljskog života zbog njihovih nemogućnosti da sa manjim ili većim poteškoćama žive prema drugim obrascima u kojima bi mogli zadovoljiti svoje duhovne, fizičke, socijalne i emocionalne potrebe.
Razdoblje od kasne adolescencije do sredine dvadesetih godina, poznato je kao prijelazno prema odrasloj dobi, a ujedno i rizično razdoblje za razvoj depresije. Uobičajeni simptomi djece i ...adolescenata koji boluju od depresije su bolovi u trbuhu, glavobolja i umor. Tijekom posjete obiteljskom liječniku, bolesnici često zaboravljaju napomenuti svoje emocionalne probleme što zajedno s liječnikovom nedovoljnom sposobnošću da prepozna skriveni dio u odnosu liječnik-bolesnik, otežava rano postavljanje dijagnoze i otežava intervenciju.
Cilj. Rasvijetliti ulogu dobro educiranog obiteljskoga liječnika, kao koordinatora u timskom radu i podijeljenoj zdravstvenoj skrbi u identificiranju i liječenju mentalnih bolesti adolescenata.
Metoda. Biopsihosocijalni pristup obiteljskoga liječnika.
Rezultati. Prikaz slučaja adolescentne djevojke s mnogobrojnim obiteljskim problemima, koja je oboljela od depresije. Simptomi depresije započeli su prije pet godina manifestirajući se kao somatski poremećaji – bolovi u trbuhu i glavobolje, a kulminirali su višestrukim samoozljeđivanjima po koži u vidu ogrebotina, rana i opekotina. Djevojka je imala cijelu paletu rizičnih predisponirajućih čimbenika za razvoj depresije: majčinu mentalnu bolest, narušene obiteljske odnose, obiteljsko nasilje, malu podršku okoline i lošu suradnju s ostalim članovima obitelji. Obiteljski liječnik, u čijoj su skrbi bili i otac i mlađi brat, pravovremeno je uključio socijalnu službu u rješavanje problema mentalno oboljele nasilne majke, te uputio djevojku na psihijatrijsko liječenje, te provodio trajnu suportivnu psihoterapiju.
Zaključak. Uloga dobro educiranog obiteljskog liječnika, kao koordinatora u timskom radu i podijeljenoj zdravstvenoj skrbi, od presudne je važnosti u identificiranju i liječenju mentalnih bolesti adolescenata.
Dosadašnja istraživanja su pokazala kako tjelesna
aktivnost ima pozitivne uèinke na promjene raspoloženja,
a poznata je i njezina primjena u redukciji depresije.
Objašnjeno je djelovanje i uloga ...pojedinih kemijskih
glasnika za koje se uočilo se njihovo lučenje povećava pod
utjecajem tjelesne aktivnosti, te da se na taj način utječe na
dobro raspoloženje. Cilj ovog rada je objasniti na
prihvatljiv način, jezikom razumljivim osobama koje se
sportom bave iz rekreacije, fiziološke mehanizme i
procese koje tjelesna aktivnost izaziva u organizmu s
posebnim osvrtom na kemijske glasnike i hormone koji
tom prilikom utječu na središnji živčani sustav. Posebno
smo se osvrnuli na ulogu endorfina, te na način kojim
njihovo otpuštanje prilikom tjelesne aktivnosti djeluje na
promjene raspoloženja tj. stvaranje ovisnosti o vježbanju.
U radu se prikazuje kako tjelesna aktivnost može imati i
negativne učinke, te smo na kraju napravili sistematizaciju
tjelesnih aktivnosti s obzirom na mogućnost
stvaranja željenog pozitivnog psihičkog učinka.
