Variogramske analize te upotreba geostatističke
interpolacije predstavljaju u zadnjih pet godina
standardni alat u hrvatskoj geologiji. Takve analize
posebno su primjenjivane prilikom kartiranja ...naftnogeoloških
podataka. U ovome članku opisani su prostorno
modeliranje podataka poroznosti te kartiranje s
pomoću krigiranja naćinjeno za relativno veliki ulazni
skup vrijednosti prikupljenim na naftnom polju smještenom
u hrvatskom dijelu Panonskoga bazena, tj. u
području Savske depresije. Analizirani skup podataka
obuhvatio je vrijednosti poroznosti u pješčenjačkom
ležištu panonske starosti. Izvorni podaci, svojom brojnošću,
rijetko su obiman skup vrijednosti poroznosti
dostupnih u ležištima ugljikovodika u Hrvatskoj. To je
omogućilo vrlo pouzdano semivariogramsko modeliranje
te interpolaciju tih podataka krigiranjem. Krigeova
metoda (krigiranje) istaknuta je kao najprimjerenija
interpolacijska tehnika za poroznost, ali i druge geološke
podatke u pješčenjačkim ležištima miocenske starosti.
Zbog nedostatka istraživanja o raširenosti depresije kod starijih osoba smještenih u kineskim domovima za starije osobe, ova studija istražuje niz prediktora depresije na osobnoj, fizičkoj. ...socijalnoj i psihosocijalnoj razini među 187 starijih korisnika u Hong Kongu. Rezultati pokazuju da je 17,6% sudionika iskazalo manifestnu razinu depresije (GDS≥ 8). Financijski pritisci i smanjena fizička pokretljivost značajno povećavaju mogućnost depresije. Snažna mreža podrške u rezidencijalnom smještaju kao i visoko samopoštovanje umanjuju mogućnost ovog mentalnog poremećaja. Implikacije za usluge i intervencije kao i za daljnja istraživanja su ukratko prikazani.
ČIMBENICI RIZIKA U NASTANKU DEPRESIJE Kovačević, Irena; Ozimec-Vulinec, Štefanija; Krikšić, Valentina ...
Hrvatski Časopis za javno zdravstvo
11, Številka:
44
Paper
Odprti dostop
Pozadina. Depresija postaje globalni javnozdravstveni problem. Recidiv bolesti je čest, u čak 75% unutar deset godina. Predviđa se da će do 2030.godine biti drugi zdravstveni problem. Dovodi do ...osobnog invaliditeta, i uzrok je radno-socijalnog nefunkcioniranja obitelji. Cilj. Sistematičnim pregledom dostupnih istraživanja prikazati koji su najčešći čimbenici rizika u nastanku depresije, tko je skloniji depresiji žene ili muškarci, te procijeniti koje bi javnozdravstvene mjere doprinijele prevenciji i ranom otkrivanju depresije. Metodologija. Pretraživanjem baza podataka pronađeni su originalni i pregledni članci koji su se odnosili na temu depresije. Kriterij odabira članka bile su ključne riječi, engleski jezik te period od 2003-2014.godine. Metoda istraživanja bila je najčešće kohortna longitudinalna studija, kvalitativna studija te kohortna prospektivna i retrospektivna studija. Rezultati. Istraženo je 39 čimbenika rizika koji mogu utjecati na pojavnost depresije, od toga 28 njih više djeluje na pojavnost depresije kod žena nego kod muškaraca. Također je dokazano da je učestalost nastanka depresije veća kod žena nego kod muškaraca, u omjeru 2:1. Zaključak. Javnozdravstvenim mjerama, prevencijom i ranom detekcijom može se utjecati na smanjenje prevalencije depresije u populaciji.
Depresija je poremećaj s tisuću lica koji se češće pojavljuje u žena u određenim životnim razdobljima. Jedno od razdoblja posebne ranjivosti i osjetljivosti žena je perimenopauza kada su podložne ...različitim promjenama. Sve to utječe na kvalitetu života pacijenata i njihovo funkcioniranje u različitim životnim sferama. Zbog toga je važno na vrijeme prepoznati simptome bolesti, moguće preventivne i etiološke čimbenike i započeti sveobuhvatno i prilagođeno liječenje. Sve češće istraživan vitamin D je u negativnoj korelaciji s depresijom u perimenopauzalnoj dobi zbog regulacijskih i zaštitnih učinaka na dopaminski sustav. Prikazujemo pacijenticu kojoj je dijagnosticirana depresija u perimenopauzalnoj dobi, njen tijek liječenja i funkcionalnog oporavka. Ovim bismo prikazom htjeli skrenuti pozornost na potrebu za budućim dobro kontroliranim istraživanjima etioloških čimbenika te potrebnog razvoja bolje suradljivosti u liječenju i prevenciji duševnih poremećaja.
Svrha rada bila je ispitati odnos između psihološkog statusa i boli kod pacijenata s temporomandibularnim poremećajima (TMP-om) u Izmiru, u Turskoj.
Materijal i metode: Stotinu dvadeset i troje ...pacijenata s TMP-om (102 žene prosječne dobi 31,31±12,58) i 21 muškarac ( prosječne dobi 39,52±15,3)) upućeni su u Zavod za protetiku Stomatološkog fakulteta Sveučilišta Ege i svima je uzeta povijest bolesti. Postavljena im je dijagnoza na temelju kliničkih nalaza, a zapisane su i pritužbe
na bol. Psihološki status ocijenjen je uz pomoć Symptom Checkliste 90-R (SCL-90-R). Nakon toga su podaci statistički analizirani (Studentovim t-testom, jednosmjernoma ANOVA-om i hi-kvadratom α=0,05). Rezultati: Ukupno je bilo 70 pacijenata (14 muškaraca -20 % i 56 žena -80 %) s dijagnozom mišićnih poremećaja. Osamdeset
pet pacijenata (69,1 %) s pritužbama na bol, znatno je koreliralo sa somatizacijom (p=0,020). Vrijednosti za depresiju iz podljestvica testa SCL-90-R od pacijenata s pomaknutim zglobnim diskom, bili su jako visoki (p=0,023). Većina pacijenata s TMP-om u turskoj populaciji bila je ženskoga spola, kao što je to slučaj i u drugim
populacijama. Rezultati psihološke evaluacije upozorili su na visoku pojavnost somatizacije (p=0,039).
Zaključak: Pacijenti s pomakom zglobnoga diska pokazali su visoku razinu depresije. Kako bi se dobili podaci za širu populaciju, trebalo bi obaviti multicentrično istraživanje.
Teorija beznadnosti noviji je kognitivni model koji objašnjava nastanak depresije, prema kojoj neadaptivni način atribuiranja događaja u interakciji sa stresom dovodi do razvoja i pojačavanja ...depresivnih simptoma. Također se pretpostavlja da su načini atribuiranja događaja i njihova interakcija sa stresom bolje povezani sa specifičnom konstelacijom simptoma depresije beznadnosti, nego s općim simptomima depresije.
Cilj je istraživanja bio provjeriti etiološke postavke teorije beznadnosti u objašnjenju depresivnosti kod populacije mlađih i srednjih adolescenata. Sudionici su bili 419 učenika sedmih i osmih razreda osnovne škole, te prvih, drugih i trećih razreda srednje škole.
Rezultati su pokazali da je smještanje uzroka negativnih događaja na atribucijskim dimenzijama povezano sa simptomima depresivnosti i depresije beznadnosti, ali da nakon kontrole samopoštovanja stabilnost, internalnost i globalnost uzroka negativnih događaja predviđaju samo simptome depresije beznadnosti, dok nemaju efekata na opće simptome depresivnosti.
Također, interakcije stabilnosti, internalnosti i globalnosti uzroka negativnih događaja s frekvencijom negativnih događaja predviđaju simptome depresije beznadnosti, ali ne i opće simptome depresivnosti.
Nadalje, nije pronađeno dovoljno dokaza u prilog pretpostavci da beznadnost djeluje kao medijator u povezanosti interakcije negativnih atribucija i stresa sa simptomima depresije beznadnosti.
Uvod. U primarnoj zdravstvenoj zaštiti nepoznato je 50 % depresivnih poremećeje. Depresija je u 70& slučajeva praćena nekom komorbiditetnom bolešću i razlog je lošijoj prognozi, kao i ishodu te ...bolesti.
Cilj. Istražiti prevalenciju depresije u ambulantama liječnika specijalizanata obiteljske medicine, njezinu povezanost sa socioekonomskim čimbenicima, te utvrditi najčešće komorbiditetne bolesti.
Ispitanici i metoda. Istraživanje je provedeno u svibnju 2006., u pet ambulanti liječnika specijalizanata obiteljske medicine iz različitih krajeva Hrvatske - među 7228 pacijenata u njihovoj skrbi. Izdvojeni su pacijenti s dijagnozom depresije prema MKB-10 pod šifrom F 32-Depressio, te šifrom F 33 - Depressio recurrens. Za ovo istraživanje sastavljeni upitnik ispunjen je podacima iz zdravstvenih kartona, te prema procjeni obiteljskih liječnika.
Rezultati. Depresija je dijagnosticirana u 179 (2,4%) pacijenata, od kojih je većina -77 (43%) bilo u dobi od 45 do 65 godina, 2,5 puta je češća bila među ženama - 128 (71%). Većina depresivnih pacijenata su bili umirovljenici - 107 (60%). Ispod prosječnog socioekonomskog stanja je bilo 130 (73%) pacijenata. Prema procjeni obiteljskih liječnika 100 (56%) depresivnih pacijenata imalo je dobre obiteljske odnose, te 158 (88%) nije imalo probleme na poslu. "Teškim" pacijentima procijenjeno je 77 (43%) depresivnih pacijenata, a 46 (26%) depresivnih pacijenata nije izgledalo depresivno. Kod 26 % depresivnih pacijenata komorbiditetne bolesti su bile iz dijagnostičke skupine - bolesti mišićnokoštanog sustava (M00-M99), kod 23% bolesti krvožilnog sustava (I00-I99), te kod 15% depresivnih pacijenata bolesti probavnog sustava (K00-K99). Različita je bila raspodjela komorbiditetnih bolesti po dobi i spolu.
Zaključak. Prevalencija od samo 2,4 % depresivnih pacijenata je veoma niska i zahtjeva bolju edukaciju specijalizanata obiteljske medicine o depresiji prema preporukama napravljenim u samoj obiteljskoj medicini.
Naslage trećega neogensko-kvartarnog megaciklusa na području Savske depresije pripadaju formaciji Lonja koja je prethodno izradbi ove disertacije bila neraščlanjena. Na temelju elektorkarotažnih (EK) ...dijagrama spontanog potencijala te prividne otpornosti plitkog i dubokog zahvata, geomatematičkim metodama izdvojene su granice, tj. EK markeri ili reperi. Izdvojeno je šest članova unutar formacije Lonja – članovi Hrastilnica, Batina, Ravneš, Popovača, Vrbak i Oborovo. Na temelju dubinskogeoloških podataka koji uključuju interpretaciju seizmičkih profila te određivanja EK markera i repera načinjene su strukturne karte pojedinih formacije te je izrađena palinspastička analiza. Iz litološkog sastava dobivenog interpretacijom EK krivulja načinjene su litofacijesne karte pojedinih članova, izuzev člana Oborovo. Osim dubinskogeoloških, korišteni su i podatci prikupljeni na izdancima i iz laboratorijskih analaiza uzoraka. Sastoje se od rezultata granulometrijskih analiza, određivanja mineralnog sastava teške frakcije, petrografskih analiza izbrusaka, paleontoloških odredbi prvenstveno faune mekušaca te potom ostrakoda, palinološke i geokemijske analize organski bogatih uzoraka – glina, treseta i liginita. Načinjena je interpretacija okoliša pojedinih faza razvoja istraživanog dijela Savske depresije u kojima je naznačen dominantan utjecaj klime na nastanak sedimenata i razdoblja u kojima je tektonski utjecaj bio izrazito značajan. Određen je naftno-plinski potencijal pojedinog člana te je utvrđeno da su mogućnosti pronalaska ugljikovodika najizglednije u članu Vrbak. Ležišni fluidi koji se očekuju su biogeni plin, uz mogućnost zarobljavanja plina migriranog iz dubljih ležišta putem zona rasjeda, poglavito sustava rasjeda južnog ruba Moslavačke gore.
In the study area deposits of the third Neogene–Quaternary megacycle belong to the lithostratigraphic unit Lonja formation. Up to now, this unit has not been divided into members. The main goal of this research was to perform a detailed analysis of the available subsurface data and provide new surface data in order to subdivide Lonja formation into members. For this purpose geomathematical methods were used. Analysis of cumulative standard deviation curves revealed trends in the well log data that defined members and boundaries between them. These were either E-log markers or boundaries depending whether they contacts were synchronous or discordant borders between members. A total of six members was defined – Hrastilnica, Batina, Ravneš, Popovača, Vrbak and Oborovo members. Furthermore, a detailed structural mapping, utilising well and seismic data, was performed according to the surface of each E-log marker or boundary. Palinspastic analysis was also proposed for better defining the structural evolution of the studied area within the Pliocene–Pleistocene–Holocene sediments. Neural network analysis of the lithology data in each well was used as an input for lithofacies mapping. Maps of total thickness, sand thickness, sand to shale (clay) ratio and number of sand layers were made for each member, excluding the Oborovo member (due to the lack of data because of mostly missing well log curves in the shallow parts). Surface data were also gathered from outcrops available in the study area. These outcrops were generaly very small and often poorly consolidated, resulting in the general lack of sedimentological structures. Often a very rich fossil fauna was observed and sampled, mainly consisting of gastropod genera Viviparus, Melanopsis, Lythoglyphus, Hydrobia and Theodoxus and bivalves genera Unio, Dreissena and Pisidium. The most of the paleontological samples indicated Pliocene age while some had younger fauna, probably Pleistocene. Ostracod fauna was also studied, indicating a significantly different fauna in the area of study, especially between Pliocene and Pleistocene assemblages. Palynological results confirmed the results of ostracod analysis in general sedimentological facies determination. Geochemical analysis of organic rich silty clays, coals and peats showed a dominant Type III and IV kerogene with very low index of thermal maturity. The source rocks from the outcrops are noted only being capable of releasing bacterial methane gas. The hydrocarbon potential of the third Neogene–Quaternary megacycle is estimated for each member. Greatest potential was determined in the Vrbak member while certain accumulations are also expected in Hrastilnica, Batina and Ravneš members. Within the youngest Oborovo member indications of certain gas accumulations masy be found but because of the shallow depth and absence of cap rocks it is believed that accumulations of economic value should not be expected.
A detailed evolution of the last phase of development of the Sava Depression in the studied area is presented which consists of five phases showing the paths of the influx of sediment and distribution of environments and the gradual transition from lake to marsh and terrestric environments.
Cilj rada je istražiti međuovisnost platno bilančnoga i fiskalnoga deficita u kontekstu libelariziranoga sustava tokova kapitala s pretežno stabilnim i aprecirajućim valutnim tečajem, te utjecaj toga ...na dinamiku rasta gospodarstava tranzicijskih zemalja Centralne i Istočne Europe s posebnim osvrtom na Hrvatsku. U istraživanju su korišteni klasični ekonometrijski modeli za agregirane serije podataka skupine tranzicijskih zemalja, te pojedinačno za Hrvatsku i Poljsku. Utvrđene su signifikantne regresijske povezanosti fiskalnih i platnobilančnih deficita za tranzicijske zemlje skupno, te i pojedinačno za Hrvatsku, sa izuzetkom Poljske i euro zone. Zatim je istražena povezanost tih deficita sa stopama rasta bruto domaćih proizvoda pojedinih kategorija zemalja i Hrvatske, u čemu su rezultati regresijske analize tek djelomično signifikantni. Konačan zaključak analize jest postojanje vjerodostojne inverzne povezanosti platno bilančnih deficita sa proračunskim deficitima agregata tranzicijskih zemalja i Hrvatske pojedinačno, a stope rasta bruto domaćega proizvoda labavo ovise o platnobilančnom deficitu agregata tranzicijskih zemalja, dok se za Hrvatsku to ne može zaključiti. Za povezanost stope rasta bruto domaćega proizvoda sa tekućim deficitima proračuna analizirane skupine tranzicijskih zemalja nije se utvrdila zadovoljavajuća vjerodostojnost. Iz cjeline analize se zaključuje, da je politika smanjenja platnobilančnoga deficita s podciljem smanjenja proračunskoga deficita i smanjenja vanjskoga duga, u današnjim okolnostima, prorecesijskoga značaja za većinu tranzicijskih zemalja.
Kartiranje facijesa bitan je zadatak u modeliranju ležišta nafte i plina. Vrsta facijesa izravno utječe na vrijednosti poroznosti i propusnosti, svojstava koja podržavaju migraciju i nakupljanje ...ugljikovodika. U hrvatskom dijelu Panonskog bazena najveći dio ležišta izgrađen je od različitih vrsta gornjopanonskih i donjopontsih pješčenjaka. Različite vrste tih pješčenjaka nastale su kao rezultat taložnih okoliša turbidita, povremeno aktivnih u relativno mirnom, dubljem (uglavnom do 200 m) brakičnom jezerskom okolišu, uz taloženje lapora na bazenskoj ravnici. Pješčenjačka tijela izdužena su pravcem SZ-JI, s oštrim prijelazom prema krovinskim i podinskim bazenskim laporima. S druge strane, bočni prijelaz je postupan, a započinje s čistim srednjozrnastim pješčenjacima, prema sitnozrnastim pješčenjacima ili siltovima, laporovitim pješčenjacima, pjeskovitim laporima i konačno bazenskim laporima. Takva bočna promjena litofacijesa analizirana je u polju Kloštar, u najvećem pješčenjačkom naftnom ležištu „T“, donjopontske starosti. Ulazni podatci bili su dostupni u 19 bušotina gdje su postojala najnovija karotažna mjerenja i račun srednje poroznosti ležišta. Uz načinjenih 6 dodatnih virtualnih bušotina, za koje su vrijednosti procijenjene na temelju interpolacije u programu SurferTM, raspolagalo se s pouzdanim ulaznim skupom podataka. Litofacijesi su analizirani karotažnim dijagramima, kartama poroznosti te konačno, indikatorskim variogramima i facijesnim kartama indikatorskog kriginga. Promjene vrijednosti poroznosti i njihove vjerojatnosti jasno su uočene na kartama indikatorskog kriginga, a također se mogu korelirati s taložnim okolišom u lokacijama odabranih bušotina. Ovo je prvi put da je primijenjena metoda indikatorskog kriginga u pješčenjačkim ležištima ugljikovodika u Hrvatskoj, a rezultati su potvrdili da je ova interpolacijska tehnika prikladna i korisna u kartiranju facijesa na temelju dubinskim podataka.
