Konstruiran je teoretski model o djelovanju dohotka bračnih
partnera na njihov doživljaj bračne kvalitete. Model se sastoji
od 3 nezavisne i 5 zavisnih varijabli. Sedam varijabli su tzv.
mjerljive ...ili opažene, dok jedna varijabla predstavlja latentnu
dimenziju. Model je provjeren zasebno za muževe i za žene
na 340 zaposlena bračna para u punom radom odnosu.
Uzorak je reprezentativan za Grad Zagreb i Zagrebačku
županiju s obzirom na muževo obrazovanje. Za provjeru
modela upotrijebljen je SEM statistički postupak. Nakon
nekoliko modifikacija modela dobiveni χ2 i ostali indeksi
primjerenosti pokazali su vrlo dobro slaganje između modela
i podataka. Prema postignutim rezultatima dohodak bračnih
partnera djeluje na doživljaj kvalitete braka muža i žene.
Najčešće su maligne bolesti u dječjoj dobi leukemije, limfomi i tumori središnjeg živčanog sustava. Incidencija malignih bolesti kod djece i adolescenata iznosi 1 % i ima tendenciju rasta. Maligne se ...bolesti mogu manifestirati putem širokog spektra simptoma. Često se javljaju bol, depresija, anksioznost, kronični umor, ali i brojne nuspojave liječenja poput mučnina, povraćanja, alopecije, malaksalosti i/ili nesanice. Bol se može javiti zbog same patofiziologije malignih bolesti i zbog brojnih bolnih dijagnostičkih i terapijskih procedura, a povećava je neizvjesnost prognoze bolesti i strah od smrti. Sve zajedno narušava kvalitetu života djece, adolescenata i njihovih obitelji, te možemo govoriti o totalnoj boli.
Depresija i anksioznost mogu, osim narušavanja kvalitete života, negativno utjecati na rezultate liječenja. Rezultati istraživanja pokazuju da je razina depresije i anksioznosti povećana na početku bolesti i smanjuje se do prve godine liječenja, no ne vraća se do razine prije oboljenja. Ukoliko nedostaje socijalna podrška, utoliko se može razviti i posttraumatski sindrom.
Prevalencija kroničnog umora kod djece i adolescenata kreće se od 30 % pa do više od 90 % oboljelih. Osim same bolesti i terapijskih postupaka, čest uzrok kroničnog umora jest stres zbog izostanaka s nastave, gubitka prijatelja, pojave komplikacija, neizvjesnosti oko ishoda intervencija i liječenja, proceduralne boli i socijalne izolacije. U zbrinjavanju svih ovih simptoma pozitivne rezultate pokazuje upotreba distraktora. Širokom upotrebom računalnih tehnologija kao distraktor, ali i kao alat za edukaciju djece i adolescenata u pripremi za zahvate i intervencije, počinju se koristiti videoigre. Najčešće se koriste videoigre virtualne stvarnosti koje su interaktivna i multisenzorna aktivnost koja zahtijeva uronjenost u zabavne sadržaje te na taj način smanjuje okupiranost simptomima bolesti.
Osim u dječjoj onkologiji, upotreba videoigara pokazala je dobre rezultate u liječenju i rehabilitaciji bolesnika oboljelih od neuroloških, mišićno-koštanih, psihijatrijskih, ali i brojnih drugih skupina bolesti.
Promjene koje su se u ljudskim životima dogodile zbog pandemije uzrokovane bolešću COVID-19 negativno su utjecale na mentalno zdravlje sveučilišnih studenata kod kojih je od početka pandemije ...evidentiran porast simptoma depresije te je u tome kontekstu važno provesti njihovu procjenu. Stoga je cilj ovoga istraživanja bio analizirati psihometrijske značajke Upitnika o zdravlju pacijenta– 9 (PHQ-9) kod peruanskih sveučilišnih studenata. U istraživanju je sudjelovalo 409 sveučilišnih studenata u dobi od 16 do 45 godina (ženski = 72.9 %; prosječna dob = 22.15; SDdob = 3.75). Korišteni su upitnik PHQ-9 i Skala emocionalnoga iscrpljenja (EES). Proveden je niz konfirmatornih faktorskih analiza da bi se procijenile strukture predložene u prethodnim istraživanjima: jednodimenzionalni model, model s dvama koreliranim faktorima i bifaktorski model. Pronašli smo dokaze o jednodimenzionalnoj strukturi, kako na temelju rezultata faktorske analize, tako i s aspekta teorije odgovora na zadatke, te pozitivnu povezanost s akademskim emocionalnim iscrpljenjem. Osim toga, pouzdanost rezultata i konstrukta dosegnule su visokevrijednosti. Stoga je upitnik PHQ-9 instrument s prikladnim psihometrijskim značajkama za upotrebu pri mjerenju depresije kod sveučilišnih studenata u kontekstu pandemije uzrokovane bolešću COVID-19.
Nasilje među medicinskim sestrama Vukša, Andrea; Bušac, Vesna; Žepina Puzić, Ana
Sestrinski glasnik
28, Številka:
2
Archival Material
Odprti dostop
Zlostavljanje na poslu najčešće se događa u zdravstvu. Medicinske su sestre najranjivije i izložene su raznim oblicima nasilja. Sestrinstvo je zapravo četiri puta više izloženo zlostavljanju od ...većine drugih profesija. Najčešći je oblik nasilja lateralno nasilje koje se često definira kao čin prijetnje, ponižavanja ili fizičkog, mentalnog ili emocionalnog ozljeđivanja pojedinca ili skupine. Učestalost nasilja najbolje ilustriraju istraživanja koja pokazuju da će se 90 % medicinskih sestara u nekom trenutku svoje karijere susresti s lateralnim nasiljem. Prema istraživanjima provedenima u Hrvatskoj, 91,3 % medicinskih sestara i tehničara primijetilo je ili doživjelo lateralno nasilje na poslu. Osim toga, gotovo polovica njih svakodnevno svjedoči nasilju. Zlostavljanje medicinskih sestara može uzrokovati ozbiljnu depresiju i nisko samopoštovanje. Medicinske sestre koje često doživljavaju lateralno nasilje obraćaju manje pažnje na svoje pacijente i dužnosti sestre, što može rezultirati pogreškama u liječenju ili ozljedama pacijenata. Zaključno, zdravstveno okruženje i njega pacijenata poboljšat će se smanjenjem lateralnog nasilja.
Knjiga Pitali ste psihijatra odgovori su na pitanja u časopisu Doktor u kući tijekom osmogodišnje suradnje autorice Elvire Koić s tim časopisom. Elvira Koić je doktorica medicine, magistra znanosti, ...primarius, specijalistica psihijatrije i subspecijalistica socijalne psihijatrije i psihijatrije u zajednici, stalna je sudska vještakinja za psihijatriju, šefica je Odjela za duševne bolesti Opće bolnice u Virovitici, te je veći dio svog profesionalnog djelovanja usmjerila radu psihijatrije u zajednici sa svrhom promicanja psihičkog zdravlja i borbe protiv stigme duševnih bolesti, uvijek u suradnji sa stručnjacima drugih suradnih struka.
Svrha je ovoga istraživanja bila utvrditi kolika je važnost crta licnosti, životne dobi, inicijalnog stupnja anksioznosti i raznih afektivnih stanja za promjene anksioznosti i anksioznih stanja, kao ...i za pozitivne i negativne učinke 40-minutnog vježbanja aerobike. Uzorak ispitanica činilo je 70 zdravih žena u dobi od 17 do 57 godina. Za mjerenja, koja su provedena neposredno prije i poslije sata aerobike, korišteni su upitnici State and Trait Anxiety Inventory (STA) i Positive and Negative Affect Scale (PANAS). Ispitanice su idući dan popunile još dva upitnika – Big Five Personality Inventory (NEO-PI) i Beck Depression Inventory (BDI).
Ustanovljeno je sniženje anksioznoga stanja nakon četrdesetominutnog vježbanja aerobike. Dob nije korelirala ni sa jednom varijablom crta ličnosti, kao ni sa razinom anksioznosti i anksioznoga stanja prije i nakon treninga, ali je uspostavila korelaciju s redukcijom anksioznoga stanja tijekom vježbanja. Prema rezultatima multivarijatne analize varijance (MANOVA ), dob ne utječe znatnije na razine anksioznosti i anksioznih stanja niti na veličinu njihove promjene. Razine anksioznosti i anksioznih stanja korelirale su s neuroticizmom, ekstravertiranošću, savjesnošću i BDI-om, ali ne i sa stupnjem ugodnosti osobe. Eta-kvadrat je pokazao da se razina anksioznoga stanja prije vježbanja može pripisati ekstraverziji (29%). Varijanca anksioznoga stanja nakon vježbanja mogla se pripisati neuroticizmu (18%), ekstraverziji (27%), otvorenosti prema iskustvu (17%), savjesnosti (20%), stupnju ugodnosti osobe (21%) i BDI- u (33%). Veličina promjene anksioznosti nije korelirala s utvrđenim crtama licnosti. Samo je inicijalna razina anksioznoznog stanja značajno utjecala na ostale mjere anksioznosti. Udio inicijalne anksioznosti u varijanci anksioznoga stanja nakon vježbanja bio je 30%, a u promjeni anksioznoga stanja 39%. Interakcijom između dobi i inicijalnih razina anksioznoga stanja može se objasniti 37% varijance promjene anksioznoga stanja.
Trening nije značajnije utjecao na razinu pozitivnih emocija, ali je znatno smanjio negativne emocije. Na temelju rezultata MANOVA-e, utvrđen je glavni utjecaj ekstraverzije. Ostale crte ličnosti i dob nisu imale utjecaja na parametre emocija. Ekstraverzija objašnjava 24% varijance inicijalnih pozitivnih emocija i 19% varijance negativnih emocija nakon vježbanja. Pokazalo se da je inicijalna razina anksioznoga stanja, ali ne i anksioznosti, najznačajnije utjecala na promjene i pozitivnih i negativnih emocija tijekom vježbanja – 22% varijance promjene pozitivnih emocija i 15% varijance promjene negativnih emocija objašnjeno je individualnim razlikama u inicijalnom stupnju anksioznog stanja. Iinicijalna razina pozitivnih emocija sudjelovala je u promjeni anksioznoga stanja sa 25%, a inicijalna razina negativnih emocija sa 29%. Zaključimo, na anksiolitički učinak aerobike utjecale su, prije svega, visoka inicijalna razina anksioznoga stanja, inicijalno jasno izražene negativne emocije te interakcija između životne dobi, s jedne strane, i otvorenosti prema iskustvu i savjesnosti, s druge. Sniženje razine negativnih emocija povezano je s inicijalnim razinama anksioznoga stanja i negativnih emocija. Interakcija životne dobi s inicijalnim razinama anksioznoga stanja i negativnih emocija objašnjava 83% varijance anksiolitičkog efekta aerobike i 77% sniženja negativnih emocija.
Opisana je klinička, fiziološka i biokemijska povezanost osteoporoze i velike depresije. U oba stanja dolazi do hiperaktivnostiosi HPA, sustava LC/NE, te povišenog lučenja CRH, kortizola i ...katekolamina. Mnoga stanja i bolesti povezane su s osteoporozom, uključujući hiperkorticizam. Novija istraživanja povezuju raniju povijest velike depresije s osteoporozom. U velikoj depresiji zabilježene su dvije biokemijske abnormalnosti: hiperkorticizam i rezistencija na supresiju deksametazonom. U naše je istraživanje bio uključen 31 bolesnik s velikom depresijom (19 muškaraca i 12 žena) prosječne dobi od 37±1,3 godine, te 17 muških dobrovoljaca u dobi od 34 do 45 godina, prosječne dobi od 39±1,6 godina. U svih je bolesnika određivana razina kortizola u 24-satnoj mokraći, serumski kortizol, kortizol u testu supresije deksametazonom, a gustoća kostiju je određivan adenzitometrijski. Bila je to skupina mlađih muškaraca i žena s održanim menstruacijskim ciklusom, u početku bez osteoporoze, ali godinama pod antidepresivnom terapijom. Analiza rezultata pokazala je povišene vrijednosti kortizola, te pojavu osteoporoze razvoj koje je bio posljedica povišene razine kortizola. U analizi rezultata primijenjena je neparametrijska korelacija rangova, pri čem je Spearmanov rho bio -0,805 uz statistiku značajnost od p<0,01. Na temelju rezultata ispitivanja zaključeno je da bolesnici liječeni zbog depresije imaju povišenu razinu kortizola u 24-satnoj mokraći. Bolesnici koji su duže bolovali od depresije imali su jače izraženu osteoporozu. Kortizol vjerojatno ima značajnu ulogu u nastanku osteoporoze u bolesnika s depresijom, a poznato je da se u bolesnika s neliječenim Cushingovim sindromom također razvija jak oblik osteoporoze.
Usprkos relativno malom broju evidentiranih slučajeva čedomorstva, saznanje o počinjenju toga kaznenog djela izaziva zgražanje osoba iz najbliže okoline čedomorke, ali i cjelokupne javnosti. Nad tim ...činom se groze i oni koji imaju i oni koji nemaju vlastitu djecu, kao i oni koji djecu žele ali ju ne mogu imati. Pogled na mrtvo tijelo novorođenčeta koje je umrlo nasilnom smrću izaziva vrlo emotivne reakcije i kod policijskih službenika koji provode kriminalističko istraživanje. I iskusnim i mladim policijskim službenicima teško je razumjeti takav postupak majke. Mediji vrlo pažljivo i detaljno, i s neskrivenom dozom osude, izvješćuju o počinjenom čedomorstvu, u sjećanje se prizivaju slični doga¬đaji iz zemlje i inozemstva, iznose se statistički pokazatelji, postavljaju pitanja o etici i moralu, razvijaju razne teorije o tome stoje čedomorka mogla i trebala učiniti, kome se mogla obratiti i si. Neki upozoravaju da čedomorstvo čine žene koje nisu bolesne, već su emocionalno i moralno hladne, pa se čedomorstvom „rješavaju" neželjenog djeteta iz čisto praktičnih razloga. Postavlja se pitanje zašto zakonodavac privilegira, stavlja u povoljniji položaj majku koja usmrti vlastito, potpuno nemoćno novorođenče?
PDF
