Dojenje je povezano s raznim zdravstvenim blagodatima za majku i dijete, stoga krovne zdravstvene organizacije preporučuju dojenje najmanje do navršenih 6 mjeseci. S obzirom na nedosljedne rezultate ...u literaturi, cilj je ovoga istraživanja bio ispitati razlike izmeðu majki koje doje i onih koje hrane djecu nadomjesnim mlijekom u nekim sociodemografskim i opstetričkim čimbenicima, percipiranom temperamentu dojenčeta, kvaliteti povezivanja majke s djetetom te mentalnom zdravlju (depresivnosti, anksioznosti, stresu). Takoðer, htjeli smo provjeriti koliko ispitivane varijable pridonose objašnjenju varijance načina prehrane dojenčeta. Majke (N = 284) dojenčadi u dobi do šest mjeseci ispunile su upitnike u online istraživanju. Korišteni su Upitnik karakteristika dojenčeta (ICQ), Edinburški upitnik poslijeporoðajne depresivnosti (EPDS), Upitnik depresije, anksioznosti i stresa (ljestvice anksioznost i stres; DASS-21), Upitnik povezivanja nakon poroðaja (PBQ) te upitnik općih podataka. Rezultati su pokazali da su majke koje doje višeg obrazovanja, izvještavale su o nižoj stopi hitnoga carskog reza te su poroðaj rjeðe procjenjivale traumatičnim. Majke koje doje svoju su dojenčad percipirale više neprilagodljivima i nepredvidivima. Nije pronaðena značajna razlika u ostalim sociodemografskim i opstetričkim karakteristikama, kvaliteti povezivanja s dojenčetom, kao ni u mentalnom zdravlju izmeðu majki koje doje i onih koje ne doje. Regresijska analiza pokazala je da dojenju značajno pridonosi više obrazovanje majke, niža stopa traumatičnoga iskustva poroðaja te neprilagodljivi temperament dojenčeta. Rezultati ukazuju na potrebu formiranja dodatne podrške dojenju kod majki koje su imale poroðaj hitnim carskim rezom ili koje su poroðaj doživjele traumatičnim. Takoðer, majke dojilje potrebno je podržati u uspostavi predvidljivije rutine hranjenja i pristupanju dojenčetu s težim temperamentom.
U ovom radu bavit ćemo se pitanjem depresije, odnosno depre- sivnog poremećaja, te mogućnostima koje nudi logoterapija Viktora E. Frankla u razumijevanju i samom procesu liječenja ovog poreme- ćaja. ...Prema nekim pokazateljima depresija je jedna od najraširenijih bolesti našega doba te zavrjeđuje da se o njoj progovori uzimajući u obzir logoterapijski pristup, čija je specifičnost u razumijevanju čovje- ka kao psiho-somatsko-duhovnog bića. Polazeći od te antropološke pretpostavke, daje se naglasak na čovjekovu duhovnu dimenziju kao nositeljicu čovjekovih čina, onaj prostor ljudske slobode koji, unatoč bolesti, ostaje u mogućnosti suočavanja s različitim uvjetovanostima. Prema tom pristupu, temeljno čovjekovo životno usmjerenje vezano je za ostvarivanje vrijednosti koje su objektivno prisutne u svijetu, a gubitak vrijednosti, odnosno smisla života, dovodi do stanja egzi- stencijalne frustracije, koja u kombinaciji s psiho-somatskim simpto- mima stvara noogenu depresiju, odnosno depresiju čiji korijen leži u duhovnom području. Upravo zahvaljujući duhovnoj dimenziji čovjek ima sposobnost samonadilaženja, odnosno mogućnost nepoistovjeći- vanja samog sebe s vlastitim simptomima, što mu omogućuje da una- toč bolesti, živi osmišljen život.
SAŽETAK
Cilj: U vrijeme pandemije COVID-19 promjene u uvjetima studiranja mogu utjecati na mentalno zdravlje studenata medicine. Istraživanje ima za cilj ispitati pojavnost depresije, anksioznosti i ...stresa, njihovu povezanost sa sociodemografskim i akademskim karakteristikama te postojanje razlika između studenata pretkliničkih i kliničkih godina studija.
Metode: Ovo presječno istraživanje provedeno je online uporabom metode snježne grude. Uključeno je 206 studenata svih godina Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, od čega je 51% pripadalo skupini pretkliničkih, a 49% skupini kliničkih godina studija.
Rezultati: Istraživanje je ukazalo na prisutnost depresije u 25,7% studenata medicine, 26,7% je imalo značajne anksiozne smetnje, a 15% značajne simptome stresa. Simptomi anksioznosti i stresa bili su više izraženi u studentica. Korelacijska analiza ukazala je na obrnutu povezanost depresije, anksioznosti i stresa s prosječnim uspjehom, depresije s godinom studija, a vrijeme provedeno u učenju obrnuto je koreliralo s anksioznošću. U logističkoj regresiji su prosjek ocjena i partnerski status (biti u vezi) bili značajni prediktori depresije, prosjek ocjena, spol i konzumacija psihoaktivnih tvari značajni prediktori anksioznosti, dok su spol i konzumacija psihoaktivnih tvari bili značajni prediktori stresa. Preboljenje COVID-19 kao i cijepljenje protiv ove bolesti nije bilo povezano s depresijom, anksioznošću i stresom. Cijepljenje je bilo češće što su studenti stariji, odnosno češće u skupini kliničkih godina studija.
Zaključak: U doba pandemije lošije mentalno zdravlje studenata medicine povezano je sa ženskim spolom, lošijim akademskim uspjehom, partnerskim statusom i konzumacijom psihoaktivnih tvari. Preboljenje COVID-19 kao i cijepljenje protiv COVID-19 nije bilo povezano s mentalnim zdravljem.
Cilj: Cilj istraživanja bio je utvrditi korelaciju radne sposobnosti i stepena depresivnih simptoma kod osoba sa primarno generaliziranom epilepsijom.
Materijali i metode: U studiju je uključeno 100 ...pacijenata (50 muškaraca i 50 žena) sa generaliziranim toničko kloničkim (GTK) atacima. Analizirana je životna dob, spol, stručna sprema, radni status i stepen depresije. Depresivni simptomi ispitanika su mjereni Hamiltonovom skalom za depresiju, a korelacija Pearsonovim testom.
Rezultati: Srednja životna dob ispitanika je 32.3±12.1. Srednju stručnu spremu je imalo 57 ispitanika, osnovnu školu 31, a jednak broj (6) ispitanika je bio bez škole ili sa visokim obrazovanjem. Najveći broj ispitanika je bio nezaposlen (36), zaposlenih 25, domaćica 21, učenika 11, studenata 5, te jedan redovni i prijevremeni penzioner. Prosječna vrijednost stepena depresivnosti pacijenata sa GTK atacima iznosila je 10.5±7.6 (0-31). Najveći broj pacijenata nije imalo znakove depresivnosti (46) dok je umjerenu depresivnost imalo 33 pacijenta, izrazitu depresivnost 21 pacijent. Zaposleni imaju srednju vrijednost skora Hamiltonove skale 11.1±7.0 (2-27), 32% nije imalo simptome depresivnosti, 52% je imalo simptome manje depresije, dok je 16% imalo veliku depresiju. Stepen depresivnosti kod pacijenata koji su bili nezaposleni nije se signifikantno razlikovao (p=0.4) od stepena depresivnosti zaposlenih 9.6±7.6 (0-31). Simptome depresivnosti kod nezaposlenih nije imalo 41.7% ispitanika, simptome manje depresije je imalo 38.9%, a veliku depresiju je imalo 13.9%. Koeficijent korelacije stepena depresivnih simptoma i radne sposobnosti iznosio je (r=-0.71).
Zaključci: Analiza pokazuje da epilepsija bitno narušava radnu sposobnost, kao i njenu značajnu povezanost sa stepenom depresivnosti. Signifikantna je razlika u stepenu obrazovanja muškaraca i žena, u smislu boljeg obrazovnog statusa u žena.
The aim of this study was to translate the Cardiac Depression Scale into the Slovenian language and test its validity and reliability on Slovenian patients with heart disease.
A total of 272 patients ...with heart disease who underwent elective coronary angiography at Celje General Hospital participated in this study. We used the Slovenian Cardiac Depression Scale (S-CDS), the Spielberger State Anxiety Inventory (STAI-S), and the Center for Epidemiologic Studies Depression Scale-20 (CES-D) to collect data. An exploratory and confirmatory factor analysis, internal consistency, test-retest reliability, and concurrent validity were performed.
Cronbach's alpha for the total scale was 0.92 and the test-retest reliability was 0.71. Exploratory factor analysis confirmed six factors, accounting for 61% of the total variance. The confirmatory factor analysis indicated that a two- and one-factor solution had acceptable goodness-of-fit measures. However, we kept a more parsimonious one-factor method, given a high correlation between the two factors and the theoretical background in previous studies. Concurrent validation against the CES-D and the STAI-S showed moderate to strong correlations.
The S-CDS is a reliable and valid instrument for screening for depression in Slovenian patients with heart disease.
Anksioznost i kako ju liječiti Crnković, Danijel
Medicus (Zagreb, Croatia : 1992),
11/2017, Letnik:
26, Številka:
2 Psihijatrija danas
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Anksioznost se javlja u cijelom nizu psihičkih poremećaja te ju stoga kliničar uvijek mora ozbiljno razmotriti kako bi stekao cjelovit dojam prilikom postavljanja dijagnoze određenoga psihičkog ...poremećaja, ali ujedno diferencijalnodijagnostički isključio i druga stanja koja također mogu doći u obzir. Ključna obilježja anksioznih poremećaja jesu strah i zabrinutost, koji su prisutni u čitavom spektru anksioznih
poremećaja. Amigdala ima središnju ulogu u reakciji straha. Brojni su neurotransmitori uključeni u reguliranje krugova koji sudjeluju u etiologiji anksioznih poremećaja. GABA (g-aminomaslacna kiselina) glavni je neurotransmitor kod anksioznosti, a benzodiazepinski anksiolitici ostvaruju učinak putem ovoga neurotransmitorskog sustava. Serotonin, noradrenalin, 2-ligandi, koji se vežu na naponske kalcijeve kanale, regulatori su krugova anksioznosti. Brojne su terapije na raspolaganju za liječenje anksioznih poremećaja, a većina njih se na sličan način primjenjuje u čitavom spektru anksioznih poremećaja, kao i u liječenju depresije.
Članek se ukvarja z delovanjem neoliberalizma na mikrosocialni ravni in na ravni individualne psihologije. Neoliberalna ekonomija pomeni zaostritev konkurenčnega pritiska in ocenjevanja ne le ...podjetij, temveč tudi posameznikov; hkrati pa neoliberalna politika pomeni depolitizacijo posameznikov, ki so le še podjetniki samih sebe. Neoliberalizem zato ne deluje kot klasične politične ideologije, ki so še predvidevale (in delovale na) politično subjektiviranega posameznika, temveč kot posebna etika vsakdanjega življenja, etika izbire, strateške racionalnosti investicij lastnega človeškega kapitala, ki je, ravno zato ker je apolitična, izrazito psihološka ter se izraža v epidemiji depresije in tesnobe na eni strani in množičnem iskanju sreče na drugi strani.
The problems of oral health of people diagnosed with depression are not adequately recognized, either in developed or developing countries. Social stigma, lack of self-interest, or even inadequate ...approaches of dental doctors towards the unique situation of this group of people this lead to excessive oral health problems.
The bibliographic database PubMed/Medline, Google Scholar, and Whiley online library were searched using the following text and MeSH as separate key terms and in combination: depression and oral health/dental caries/periodontal disease/tooth loss/utilization of oral health services/and barriers. The content of documents was analysed using qualitative methodology.
Twenty-six original studies were included in the review. Level/severity of depression, medication and medical comorbidity are the most important medical barriers influencing the oral health of people diagnosed with depression. Dental fear and anxiety are mostly combined with low oral hygiene and bad oral health. Socioeconomic status, dental insurance, bad habits and education also have important roles in the oral health status of people diagnosed with depression.
Including individuals with depression and oral health problems in national health programs, creating specific prevention programs, or subsidizing the cost of treatment are some of the recommendations suggested as solutions.
Cilj ovog rada bio je istražiti dobne i spolne razlike u depresivnosti kod djece i adolescenata. U istraživanje se krenulo od pretpostavke
da će djevojke u odnosu na mladiće postizati više rezultate ...te da će rezultati depresivnosti biti viši u starijim dobnim skupinama. U
istraživanju je sudjelovalo 564-ero učenika (N=240) i učenica (N=324) škola na području grada Splita u dobi od 10 do 18 godina, a
primijenjena je ljestvica depresivnosti za djecu i adolescente. Pokazalo se da su najviši ukupni rezultati na ljestvici depresivnosti utvr-
đeni u osmom razredu, odnosno na početku srednje adolescencije, pri čemu su u sedmom i osmom razredu utvrđene i značajne
spolne razlike u korist djevojaka. Analize spolnih razlika, provedene posebno za emocionalni i kognitivni aspekt depresivnosti, pokazale
su da djevojke u odnosu na mladiće pokazuju veću emocionalnu depresivnost, dok u kognitivnoj komponenti nisu utvrđene
značajne spolne razlike. Iznadprosječni ukupni rezultat depresivnosti transformiran na C ljestvicu postiže čak 20,43% sudionika, od
čega klinički značajan rezultat njih 5,68%. Pritom su najugroženije djevojke u osmom razredu osnovne škole. Poželjne su preventivne
aktivnosti usmjerene na osnaživanje adolescenata radi kontroliranja depresivnih simptoma. Budući da rezultati istraživanja pokazuju
kako su djevojke na kraju osnovne škole u posebnom riziku za povišenu depresivnost, čini se važnim implementirati spolno -
specifi čne preventivne aktivnosti kojima bi cilj bio jačanje njihova samopouzdanja i samopoštovanja te razvijanje socijalnih i
emocionalnih vještina potrebnih za suočavanje s izazovima u adolescenciji i ostvarivanje njenih razvojnih zadataka
PDF
