Filmski turizam postaje sve popularniji na globalnom turističkom tržištu, konkurencija među destinacijama domaćinima sve je veća, pa se ulažu veliki napori u privlačenju filmskih setova, a filmski ...lokaliteti odigravaju značajnu ulogu u planiranju marketinških aktivnosti turističkih destinacija. Ovim radom nastoji se istražiti utjecaj gledanja filmova na odluku o odabiru turističke destinacije kod mlađe populacije. Postavljene su hipoteze koje pretpostavljaju da filmovi utječu na odluku ispitanika prilikom odabira turističke destinacije te da je filmska priča presudna u odabiru destinacije prikazane u filmu. U cilju dokazivanja postavljenih hipoteza provedeno je kvantitativno istraživanje. Ispitanici su odgovarali na pitanja koja se odnose na njihove navike gledanja filmova, navike i preferencije tijekom putovanja, želje i potrebe prilikom izbora turističke destinacije viđene
u filmu, na informacije o već ostvarenim putovanjima u svrhu posjeta filmskim destinacijama i događajima, te na pitanja koja se odnose na njihove želje i buduće namjere prilikom odabira turističke destinacije. Podaci su analizirani primjenom metoda deskriptivne i induktivne statistike, hipoteze su testirane i doneseni su zaključci o povezanosti primjenom izračuna hi-kvadrat testa. Rezultati istraživanja pokazali su značajnu povezanost učestalosti gledanja filmova ispitanika s njihovom odlukom o odabiru turističke destinacije, a kao poticaji za posjet destinaciji pokazali su se ljepota krajolika, specifične lokacije iz filma i kulturno-povijesne znamenitosti.
Istraživanje je provedeno na prigodnom uzorku, pa interpretaciju i generalizaciju rezultata treba uzeti u obzir s dozom opreza. S obzirom na porast broja međunarodnih filmskih produkcija tijekom posljednjih godina, filmski turizam u Hrvatskoj bilježi značajan rast pa rezultati ovog istraživanja mogu poslužiti kao putokaz za planiranje marketinških aktivnosti i brendiranje Hrvatske kao filmske destinacije.
Film tourism is becoming more and more popular in the global tourism market and competition among host destinations is growing so great efforts are made to attract film sets. Film locations play a significant
role in planning marketing activities for tourist destinations. This paper aims to explore the relationship between watching movies and consumers’ behavior when choosing a tourist destination. Hypotheses have
been proposed suggesting that watching movies is related to consumers’ decisions when choosing a tourist destination and that a movie story is a pivotal factor when choosing a tourist destination. In order to test the proposed hypotheses, quantitative research was conducted. The respondents were asked to answer the questions related to
their moviewatching habits, their travel habits and preferences, desires and needs when choosing a tourist destination that was seen in the movie, trips already made for the purpose of visiting movie events and destinations, and their desires and intentions when choosing the next tourist destination. The data were analysed using descriptive and inductive statistics, the hypotheses were tested and conclusions about the association between the examined variables were made using the Chi-square test. The results confirmed a significant association between the respondents’ prevalence of watching movies and their intentions when choosing a tourist destination, but the main incentives to visit the destination are the beauty of the landscape, specific film location and cultural and historical sites. Research was carried out on a convenience sample, thus, the interpretation and generalization of the results should be treated with some caution. Given the significant increase of film tourism in Croatia over the past years, the authors recognize the results might be useful as implications for planning of marketing activities and possibilities for branding Croatia as a film destination.
Svrha je rada putem istraživanja dati odgovore na ključno pitanje, a to je može li se Općina Nuštar brendirati i pozicionirati kao atraktivna turistička destinacija na području Slavonije. Da bi se ...dali odgovori na navedeno pitanje i počelo razmatrati u kojem je smjeru potrebno razvijati destinaciju, ključno je da lokalno stanovništvo bude uključeno u taj proces od samih početaka aktivnosti brendiranja jer upravo ono predstavlja jednog od nositelja identiteta destinacije (Anholt, 2009.: 25). Iz navedenog razloga lokalno stanovništvo čini uzorak provedenog istraživanja, koje se provodilo putem internetskih anketnih upitnika na Facebooku, ali i polustrukturiranim intervjuima, u kojima su sudjelovali pojedinci zaposleni u bitnim institucijama za Općinu i koji stoga mogu u određenoj mjeri pridonijeti promociji Općine Nuštar. Rezultati istraživanja pokazali su kako Općina Nuštar ima potencijala za turistički razvoj korištenjem resursa kulturne baštine te kako postoji razumijevanje i volja lokalnog stanovništva da bude jedan od nositelja novog identiteta destinacije. No, isto tako, istraživanjem je utvrđeno kako u Općini Nuštar, među dionicima koji bi trebali biti nositelji brenda, izostaje interes da se Općina Nuštar pozicionira kao nova turistička destinacija kontinentalne Hrvatske. Brendiranje, promatrano kao holistički pristup, zahtjeva suglasje ne samo između dionika koji upravljaju promocijom destinacije već i lokalnog stanovništva, koje je jedan od ključnih nositelja identiteta destinacije. Sve dok izostaje suglasje na navedenoj relaciji, unatoč postojanju potencijala, turistički razvoj destinacije nije moguć.
Svrha – Glavna svrha našeg istraživanja bila je istražiti učinak percipirane osobnosti kulture (culture personality - CP) na procjenu zemlje kao idealnog turističkog odredišta. Za potrebe analize ...razvijena je nova ljestvica osobnosti kulture, a cilj rada jest implementirati ju u kontekst marketinga destinacije.
Metodološki pristup – Kao rezultat procedure izrade skale, temeljene na opsežnim kvalitativnim studijama, razvijena je i testirana skala semantičkog diferencijala s 51 česticom. Anketiran je uzorak od 216 mađarskih i 47 francuskih studenata.
Rezultati i implikacije – Regresijski model dokazuje povezanost
percipirane osobnosti kulture i njezine procjene kao turističke destinacije. Isto su tako uočena najutjecajnija obilježja osobnosti kulture. Na temelju rezultata menadžeri destinacija mogu razraditi svoj plan marketinške komunikacije, osobito za segmente mlađih ciljnih skupina.
Ograničenja – Generalizacija rezultata ograničena je s obzirom na studentski uzorak ispitanika.
Doprinos – Razvijena skala i otkriveni utjecaji daju doprinos istraživačkom području.
Prije pojave korisnički generiranih sadržaja dijeljenje osobnog iskustva
i doživljaja turističke ponude u destinaciji bilo je ograničeno na uži krug prijatelja i obitelji. Danas, turisti (korisnici ...društvenih medija)
razmjenjuju mišljenja putem suvremenih medija na mreži na način da oblikuju ugled turističke destinacije i utječu na odluku o putovanju potencijalnih turista. Svrha ovog istraživanja je ispitati ugled turističke destinacije prisutan u društvenim medijima i njegov utjecaj na zadovoljstvo turista. Empirijsko istraživanje provedeno je na zapadnoj obali Istre (Hrvatska) primjenom upitnika na uzorku od 305 turista koji su se prije putovanja na društvenim medijima informirali o destinaciji. Primjenom metode parcijalnih najmanjih kvadrata modeliranja strukturnim jednadžbama (PLSSEM) izvršena je analiza procjene strukturnog modela i utjecaja ugleda turističke destinacije prisutnog u društvenim medijima na zadovoljstvo turista. Testirani strukturni model ocjenjuje se važnim i pouzdanim instrumentom za mjerenje utjecaja ugleda turističke destinacije prisutnog u društvenim medijima na zadovoljstvo turista te pruža osnovu za buduća istraživanja i za kontinuirano praćenje poboljšanja ugleda turističke destinacije na društvenim medijima i zadovoljstva turista elementima turističke ponude.
Before the appearance of user-generated content (UGC), sharing personal travel experiences through social media applications was limited to a narrow circle of friends and family. Today, tourists (social media users) exchange opinions via modern media online and shape the tourism destination reputation, thus affecting the travel decision of potential tourists. The purpose of this study is to examine the tourism destination reputation on social media and its impact on tourist satisfaction. The empirical research was conducted on the western coast of Istria (Croatia), using data from a survey of a sample of 305 tourists who were informed about the tourist destination on social media
before traveling to the destination. Partial least squares were used to
assess the structural model and impact of tourism destination reputation on social media on tourist satisfaction. The structural model
is considered as a valid and reliable instrument for measuring the impact of tourism destination reputation on social media on tourist satisfaction. The results of this study and the proposed conceptual model provide a basis for future research and for the continuous monitoring and improving of the tourism destination reputation on social
media and tourist satisfaction with the elements of tourism supply.
Članak inzistira na jasnom razlikovanju brendiranja grada i brendiranja destinacije, dok hrvatski
i neki gradovi Jugoistočne Europe, prepoznavši turizam kao gospodarsku priliku, vide
vlastiti urbani ...prostor gotovo isključivo kao destinaciju. Procesi brendiranja slijede istu razvojnu
liniju, često propuštajući uključiti vlastite građane kao osnovu koja čini grad. Članak
istražuje procese brendiranja odabranih gradova u Hrvatskoj te projekte brendiranja nekoliko
gradova Jugoistočne Europe, koji su pokazali da većina svoje identitetske brendove dizajnira
kao da je turizam jedina kulturna i gospodarska realnost koju zajednica može ponuditi. Mjesta
se pretvaraju u destinacije, a metode brendiranja destinacije u obzir uzimaju gotovo isključivo
privlačenje outsidera (gostiju), što rezultira manjkom održivosti za insidere (lokalno stanovništvo).
Tako zajednice postaju „turistički proizvodi“, a pitanja stvarnog identiteta grada,
njegovi nositelji i oblici u takvom su okruženju zanemareni. Članak također revidira pristupe
odozgo prema dolje u brendiranju gradova te prepoznaje nove čimbenike u rekonfiguraciji
gospodarstva i identiteta: kulturnu i društvenu participaciju. To je osnova za kreiranje metoda
urbanog brendiranja koje se temelje na pitanjima samopercepcije i vizije razvoja zajednice.
Predlaže se novi koncept identitetskog sustava kao teorijski okvir za radnu metodologiju,
što je osnovica za novi pristup brendiranju (odnosno stvaranju identiteta) koji pojedincima
omogućuje da doprinesu kolektivnom simboličkom okviru. Takav sustav štiti grad i građane
a ujedno omogućuje gostima da upoznaju njegove istinske vrijednosti.
Uspješan razvoj turističke destinacije determiniran je proaktivnim djelovanjem svih njenih dionika. Ključni dionici turističke destinacije su, pored turista, zaposlenici u turizmu, poslovni subjekti ...u turizmu kao nositelji turističke ponude, lokalna samouprava, investitori u turističke sadržaje i lokalno stanovništvo. U radu se polazi od postavki
da je lokalno stanovništvo zaposleno u turizmu ključni čimbenik koji pridonosi izgradnji prepoznatljivosti destinacije i njene diferencijacije u odnosu na druge turističke destinacije. Na osnovi rezultata prošlih istraživanja i istraživanja na terenu ispituje se kojim mehanizmima lokalno stanovništvo, a posebno oni koji djeluju i zaposleni su u turizmu, pridonose izgradnji marke turističke destinacije. U tu svrhu provedeno je ispitivanje putem anketnog upitnika
na namjernom uzorku u više turističkih destinacija u Hrvatskoj. Utvrđeno je da svijest o marki turističke destinacije pozitivno utječe na percipiranu vrijednost marke turističke destinacije te da percipirana
vrijednost marke turističke destinacije pozitivno utječe na odanost prema marki turističke destinacije, što u konačnici utječe na razvoj marke destinacije. Rad nije istražio sve utjecajne veličine na stvaranje
marke turističke destinacije, u čemu je njegovo ograničenje, ali je ukazao na nova područja istraživanja i potencijal ponuđenih rezultata za
upravljačke strukture u turizmu u izgradnji marke turističke destinacije.
Successful development of a tourist destination is determined by proactive activities of all destinations’ stakeholders. Besides tourists, the key tourist destination stakeholders are: employees in tourism, organizations in tourism as creators of tourism offer, local authorities, investors in tourist capacity and local inhabitants. The paper builds on the postulation that local inhabitants employed in tourism are the key ingredient that contributes to developing distinguishing elements of a destination and differentiates it from other tourist destinations. Based on previous findings and field research, the paper discusses how local inhabitants, especially ones that are employed in tourism, contribute to the development of a tourist
destination brand. With that purpose in mind, field research has been conducted using the questionnaire on a purposive sample of several tourist destinations in Croatia. Brand awareness positively influences brand value of a tourist destination and consequently brand value positively influences brand loyalty of a tourist destination. All this contributes to the development of a tourist destination brand. The paper
focuses only on several antecedents of building a tourist destination brand, and this is perceived as paper limitation. But, nonetheless, the paper has indicated new research streams that should be applied and, also, research results offer ideas for managerial structures in tourism that are focused on developing a tourist destination brand.
The study aims to provide a better understanding of destination competitiveness and elements that affect competitive position of a tourism destination. The research is design as a comparative study ...of Slovenia and Serbia. For analysing a competitiveness of mentioned destinations, the Integrated model of destination competitiveness was used. The results showed that both destinations are considered to be more competitive in its natural, cultural, and created resources, but less competitive in the destination management and, according to the Integrated model, demand conditions. Based on these findings, relevant proposals are made in order to improve competitive positions of destinations.
The main purpose of this article is to create model of business tourism destination competitiveness and test it on the example of Vojvodina Province, tourist cluster in Serbia, where business tourism ...is defined as one of key tourist products. The paper aims to examine in which areas Vojvodina Province is more competitive as a business tourism destination and where it is less competitive compared to"competitive set" of three chosen destinations. Also, this paper aims to test relationships between destination competitiveness determinants in order to determine the weakest point of Vojvodina Province business tourism competitiveness, and specifically the position of destination management. The study results indicate that two determinants: destination management and destination policy, planning and development are the weakest points of Vojvodina Province competitiveness, while highest ratings are assigned to core resources and attractors determinant. The results will be most valuable in assisting destination management organizations, tourism policy creators and tourism practitioners to better understand identified destination advantages and problems in business tourism and general tourism development in Vojvodina Province, and to formulate strategies to effectively manage destination disadvantages.
U radu se analizira elastičnost potražnje za hotelskim uslugama u dvije različite destinacije u Republici Hrvatskoj, u Zagrebu i Dubrovniku, na primjerima Sheraton Zagreb Hotela i Sheraton Dubrovnik ...Riviera Hotela u predpandemijskoj 2019. godini. Analizom statističkih podataka nadležnih turističkih zajednica te temeljem analiza studija slučaja dva hotela, u radu se utvrđuje da cjenovna elastičnost potražnje za hotelskim uslugama ovisi o nizu različitih čimbenika kao što su dostupnost i vrsta hotelske usluge za kojom postoji potražnja, vrsta tržišta, cjenovna politika, specifičnost i različitost destinacija, sezonalnost i drugo. Iz analiza postaje razvidno da se elastičnost potražnje mora promatrati kroz sve svoje pod-segmente, uvažavajući specifičnosti svih oblika potražnje koji se u navedenim destinacijama bitno razlikuju jedni od drugih (odmorišni, „city break“, MICE turisti i dr.) unatoč nekim temeljnim sličnostima promatranih hotela (ujednačeni brand standardi poslovanja koje nalaže globalna hotelska korporacija, istovjetan franšizni ugovor i dr.). Zaključno, utvrđuje se korelacija između niske popunjenosti hotela (niske sezone) i relativno visoke cjenovne elastičnosti potražnje te visoke popunjenosti hotela (visoke sezone) i relativno visoke cjenovne neelastičnosti turističke potražnje.
U fokusu rada dva su fenomena koja su, iako donekle neobična, relativno
uvriježena u općoj literaturi o ponašanju potrošača i upravljanju klasičnim brendovima
– percepcija osobnosti brenda te ...samoprocjena podudarnosti između osobnosti
pojedinca i osobnosti brenda. U okviru rada te se fenomene razmatra u kontekstu
istraživanja ponašanja turista i marketinga mjesta, odnosno turističke destinacije. Kada
je riječ o destinacijskim brendovima, percepcija osobnosti brenda odnosi se na viđenje
toga kakva bi destinacija bila kad bi bila osoba, tj. procjenu skupa ljudskih osobina
povezanih s destinacijom. Procjena samo-podudarnosti pak podrazumijeva izjašnjavanje
osobe o tome koliko je njezina osobnost sukladna percipiranoj osobnosti destinacije.
Online istraživanjem u kojem su sudjelovali mlađi domaći posjetitelji grada Splita
(N = 263) ispitana je struktura percipirane osobnosti grada Splita te je analizirana uloga
koju percepcija osobnosti destinacije i procjena samo-podudarnosti imaju u predviđanju
ponašajnih namjera turista (preporuka i ponovni posjet). Rezultati pokazuju da
sudionici u najvećoj mjeri doživljavaju Split kao lijep, opušten i veseo, a u najmanjoj
mjeri kao radišan, glamurozan i zapadni. Oni sudionici koji osobnost Splita doživljavaju
pozitivnijom te svoju osobnost procjenjuju sukladnijom osobnosti Splita skloniji
su tome da drugima preporuče posjet Splitu od onih sudionika koji se ne smatraju
sličnima Splitu te ga općenito doživljavaju negativnijim. Ponovni posjet predviđa samo
percepcija osobnosti destinacije, pri čemu je vjerojatnije da se u Split vrate one osobe
koje njegovu osobnost vide pozitivnijom. U okviru rasprave o nalazima istaknute su
osnovne metodološke zamjerke ovom i sličnim istraživanjima te navedene neke smjernice
za buduća istraživanja i praksu.
PDF
