Brodogradnja je strateški iznimno važna za Hrvatsku i zapošljava više od petnaest tisuća radnika, a najveći dio u velikim hrvatskim brodogradilištima, koja su većim dijelom ili isključivo u ...vlasništvu države te su uživala visoke državne potpore. Sukladno zahtjevima Europske unije potpore se smanjuju, a uskoro će biti i potpuno ukinute. Potrebno je u skoroj budućnosti definirati strategiju razvoja velikih hrvatskih brodogradilišta u kojoj bi se dale smjernice potrebnih ulaganja u tehnologiju i radnu snagu, ako se želi spasiti brodogradilišta od moguće propasti. Analizirani su financijski pokazatelji poslovanja za tri velika hrvatska brodogradilišta (3. maj, Uljanik i Viktor Lenac) na temelju financijskih izvještaja iz 2009. Vrijednosti promatranih pokazatelja potvrdile su lošu situaciju u velikim hrvatskim brodogradilištima. Koeficijenti obrtaja ukazali su na sporu cirkulaciju imovine u poslovnom procesu, što je posljedica nedovoljno kvalitetnog upravljanja. Brodogradilišta bi trebala poraditi na učestalijoj primjeni instrumenata zaštite od promjene deviznog tečaja, te na poštovanju rokova isporuke kako bi popravila financijske rezultate svoga poslovanja.
Zbog ograničenosti domaćeg tržišta, dugoročni razvoj malog otvorenog gospodarstva (npr. Bosne i Hercegovine) se treba temeljiti na izvozno orijentiranoj privredi. U ostvarenju tog cilja politika ...realnog deviznog tečaja ima vrlo važnu ulogu. Liberalizacija vanjske trgovine, odnosno otvorenost gospodarstva ne mora pozitivno djelovati na razvoj domaćeg nedovoljno konkurentnog gospodarstva ako se ostvaruju visoki deficiti u trgovini robama i uslugama, koji negativno utječu na veličinu GDP-a, inflaciju i nezaposlenost. Svi faktori koji utječu na promjene u veličini potražnje domaćih i inozemnih dobara direktno utječu na veličinu neto izvoza, a onda i na sve druge makroekonomske veličine.
Općenito, najvažniji faktori koji utječu na potražnju dobara jesu njihova cijena i cijene njihovih supstituta. Analogno tome, ključni ekonomski indikator u odluci ekonomskih subjekata u zemlji i inozemstvu što će trošiti, domaća ili inozemna dobra, jest relativna cijena tih dobara, tj. realni devizni tečaj.
Predmet ovog rada jeste analiza utjecaja politike deviznog tečaja na promjenu strukture bosanskohercegovačkog gospodarstva od uvozno ovisne u izvozno orijentiranu privredu.
Dijagnoza stanja hrvatskog gospodarstva (zadnjih 7 godina 2008. - 2014.) vezana je na unutrašnju neravnotežu koju najbolje oslikava stanje recesije (a nikako inflacija) i vanjsku neravnotežu koju ...najbolje oslikava deficit tekućeg računa platne bilance (a nikako suficit), a to znači pojavu opće ekonomske neravnoteže što oslikava nezaposlenost i smanjen (usporen) rast proizvodnje i BDP-a. Nema stabilne unutrašnje ravnoteže uz visoku vanjsku neravnotežu. Stoga sve mjere ekonomske politike treba usmjeriti na problem vanjske neravnoteže a to znači stimulirati izvoz svim mogućim sredstvima i instrumentima (deprecijacija, ne i devalvacija, smanjenje apsorpcije, reprogramiranje i otpis dugova i dr.), uz podršku restrukturiranju nizom mjera, s osobitom zadaćom da se poveća konkurentnost i provodi aktivna politika tržišta i cijena putem smanjenja apsorpcije. U takvom okruženju izvoz, koji je po definiciji što se ekonomije tiče, važan segment finalne proizvodnje, kao i agregatne potražnje i potrošnje, djeluje upravo onako kako ekonomska struka nalaže, a to znači da ima protuciklično ili proturecesijsko djelovanje. Koristeći brojne sekundarne izvore, u radu se koriste i razne znanstvene metode kao što su, metoda apstrakcije, indukcije, dedukcije, analize, sinteze, generalizacije, deskripcije i dr. Sadašnju ekonomsku politiku nužno je promijeniti a to konkretno znači monetarnu politiku realnom deprecijacijom domaće valute uskladiti i sinkronizirati s fi skalnom politikom tj. sa smanjivanjem apsorpcije, koje zajedno u kombinaciji deprecijacije i smanjenje apsorpcije kao i reprogramiranja dugova, postaju efikasno oružje za postizanje unutrašnje i vanjske ravnoteže. Povezivanje finalne potrošnje i finalne proizvodnje zadatak je ekonomske politike koja mora stvarati preduvjete za razvoj domaće proizvodnje čiji troškovi moraju biti prilagođeni cijeni koja se formira na svjetskom tržištu. To je put da se iskoristi izvozna (integrirajuća) razvojna osnova vezana na finalnu proizvodnju i finalnu potrošnju i da se prevladaju nepovezanosti ukupne potrošnje i domaće agregatne proizvodnje.
Cilj ovoga rada je analizirati utjecaj deprecijacije na hrvatsko gospodarstvo putem učinka konkurentnosti i učinka bogatstva. Provedena je empirijska analiza dvaju spomenutih učinaka u Hrvatskoj ...primjenom modela linearne regresije. Prvi model analizira učinak konkurentnosti, odnosno utjecaj promjene realnog deviznog tečaja na promjenu neto izvoza. Drugim modelom analizira se učinak bogatstva, odnosno utjecaj promjene bogatstva, kao posljedice deprecijacije, na osobnu potrošnju. Analiza je pokazala kako su predznaci učinaka promjene realnog deviznog tečaja i bogatstva u Hrvatskoj u skladu s ekonomskom teorijom. Međutim, prema analizi porast realnog deviznog tečaja uzrokuje veće relativno povećanje neto izvoza, nego što smanjenje bogatstva uzrokuje relativno smanjenje osobne potrošnje. Unatoč tome, s obzirom na činjenicu da je inozemni dug Hrvatske izrazito visok, takva dinamika rasta izvoza, uz usporedno smanjenje bogatstva i osobne potrošnje, nije dovoljna za dugoročno efikasno smanjenje deficita.
Cilj istraživanja, čiji su rezultati prikazani u ovome članku, bio je izabrati optimalan sustav deviznoga tečaja
za Republiku Hrvatsku, dakako prije njezina ulaska u Europsku uniju. Analizirani su ...sustavi deviznoga tečaja
– od sustava slobodno-fluktuirajućega deviznog tečaja do sustava bez domaće valute u optjecaju, naravno,
uvažavajući klasifikaciju Međunarodnoga monetarnog fonda. Nakon toga provedena je komparacija temeljnih
ekonomskih prednosti i nedostataka sustava fiksnoga deviznog tečaja u odnosu na sustav fluktuirajućega
deviznog tečaja. Iako je riječ o krajnje ekstremnim sustavima, apstrahirajući sustav bez domaće valute u optjecaju,
njihova komparacija omogućuje sasvim dovoljnu osnovu za donošenje pravilnih zaključaka o izboru
optimalnoga sustava deviznoga tečaja za Republiku Hrvatsku.
Uvažavajući njezine gospodarske posebnosti, u ovome je trenutku sustav upravljano-fluktuirajućega deviznoga
tečaja, bez unaprijed obznanjenoga smjera tečaja, svakako optimalan za Republiku Hrvatsku. Naime,
u okviru ovoga sustava ograničene fluktuacije deviznoga tečaja umanjuju devizni rizik, ali i dopuštaju monetarnim
vlastima, barem djelomice, vođenje neovisne monetarne politike
Članak istražuje izvore varijabilnosti realnog deviznog tečaja u razdoblju od siječnja 1998. godine do ožujka 2011. godine te ocjenjuje relativnu važnost realnih i nominalnih šokova. Rezultati ...istraživanja provedenog na temelju strukturnog vektorskog autoregresijskog modela (SVAR) ukazuju da na varijabilnost realnog deviznog tečaja najviše utječu šokovi potražnje, dok šokovi ponude nemaju značajan utjecaj. U cjelini, rezultati istraživanja ukazuju da realni devizni tečaj ublažava utjecaj makroekonomskih šokova.
U ovom sam radu pokušao otkriti spone između granične korisnosti s jedne strane i državne potrošnje, realne novčane bilance s druge strane. U tome su mi poslužila dva pristupa. Prvi je egzogeno ...tržište koje ne funkcionira ali koje ima endogenu diskontnu stopu i koje zauzdava rspodjelu bogatstva. Drugi je pristup onaj koji ima obilježja endogene tržišne segmentacije. Niti jedan od ovih pristupa ne poklapa se s teorijom niti s naglašeno prepoznatim restrikcijama pojedine zemlje. Tek su se sistemi koji su imali stalne eksterne navike najbolje podudarali sa stvarnim tečajnim kretanjima za OECD zemlje između 1961. – 2001.
U radu se IS-LM modelom istražuje u kojoj su mjeri međusobno povezani
devizni tečajevi, međunarodna trgovina i ponašanje gospodarstva kao cjeline, te kakvi su učinci fiskalne i monetarne politike u ...otvorenom gospodarstvu. Shodno tome, u prvom dijelu rada se postavlja IS-LM model otvorenog gospodarstva, da bi se u nastavku analizirali mogućnosti i učinci fiskalne i monetarne politike u slučaju fleksibilnih i fiksnih deviznih tečajeva. Na kraju rada se ukazuje na prednosti i nedostatke sustava fiksnih i fleksibilnih deviznih tečajeva.
U radu se ispituje odnos između cijena nafte na svjetskom tržištu i deviznog tečaja na primjeru malog otvorenog gospodarstva, kao što je tursko, koje ne posjeduje naftne rezerve. Odnos između cijena ...nafte i deviznog tečaja analizira se primjenom Johansenove metode kointegracije i testova Grangerove uzročnosti u razdoblju od prosinca 1982. do svibnja 2006. godine. Rezultati analize pokazuju da realne cijene nafte na svjetskom tržištu utječu na kretanje realnog tečaja USD/YTL.
U cilju sagledavanja problematika određivanja te značaja i odrednica deviznog tečaja, u radu se ukratko analiziraju devizno tržište i različiti sustavi deviznih tečajeva, nominalni i realni devizni ...tečaj, arbitražna relacija u izboru između ulaganja u domaće ili inozemne obveznice, te utjecaj realnog deviznog tečaja na neto izvoz. Isto tako se razmatraju kretanja dviju ključnih makroekonomskih varijabli dohotka i kamatne stope i njihov utjecaj na devizni tečaj i neto izvoz.
