Polazeći od Austinove teorije govornih akata i razlike koja se na metajezičkom nivou uspostavlja između dve vrste iskaza: performativa i konstativa, autori sa stanovišta filozofije medija iznose stav ...da je u digitalnom univerzumu, gdje se jezički i svaki drugi izraz medijski transponira, svaka interakcija, ustvari, performativna, pošto i doslovno, kao medijska tvorevina ne može imati podmet u stvarnosti. Krenuvši sa stanovišta da je osnova digitaliziranja, odnosno radnji i postupaka koje ga interakcijom potvrđuju, isključivo ekonomske prirode, pa je, stoga, dakle, cjelokupni digitalni prostor vezan za vladajuću kapitalističku društveno-ekonomsku paradigmu, autori postavljaju pitanje je li u tom smislu dovoljno tvrditi da performativnost digitalnih uređaja i algoritamsko organiziranje predstavljaju nužan i dovoljan uvjet za sveukupnu digitalnu performativnost, bez razlike? Odnosno, ukoliko bi se sve interakcije u digitalnom svijetu svele isključvio na logičke identitetske operacije, ne bi postojao „simbolički višak“ koji jezik čini jezikom, a umjetnost umjetnošću, neovisno od njihove materijalne osnove. U tekstu se zaključuje da digitalna kultura uspostavlja jednu novu distopijsku liniju kulturalnog razvoja koja na planu performativnosti svoju manifestaciju dobija u digitalnim izvođenjima. Riječ je o obliku koji ishodište pronalazi u naročitoj softverskoj kulturi kao antikulturnoj devijaciji digitalne kulture. Digitalna izvođenja, na tom nivou promatrano, u tekstu su shvaćena kao ne-izvođenja ili entiteti koji postoje tek u svojoj povezanosti sa izvođenjima, koja, opet, nikada ne mogu postati.
Sustav "Kompjuterizirane dentalne radiografije" (CDR: Schick Technologies. Long Island City. NY) je na CDD-u zasnovan uređaj za digitalnu intraoralnu radio grafiju koji posjeduje "Software-ski ...algoritam" za mjerenja koji se može prilagoditi prema objektu poznate veličine. Ovaj "kalibracijski" algoritam uspoređen je sa sustavom CDR (kompjutorizirane dentalne radiografije) bez mjernog algoritma i analognim filmom rabeći 30 korijenskih kanala in vivo. Tri postupka mjerenja značajno su se razlikovali u 40% mjerenih korijenskih kanala. Dva od tri postupka razlikovala su se u 50% mjerenih kanala. Nikakve razlike između postupaka nije bilo u 10% mjerenih korijenskih kanala. Procjena duljine zuba korištenjem kalibriranog načina razlikovala se od procjene dobivene konvencionalnom (analognom) radio grafskom tehnikom za otprilike 1,2 mm, dok se od digitalnog sustava bez mjernog algoritma razlikovala za prosječno 1,9 mm. Razlika od 1,2 mm za "kalibrirani
CDR" se procjenjuje kao prihvatljiva klinička greška za većinu endodontskih postupaka i ukazuje da bi se "kalibracijski sustav CDRa" trebao rabiti pri mjerenju radne duljine korijenskog kanala. Rezultati ukazuju da je kalibracija sonde do 15 mm kad se rabi Schch-ov CDR sustav postojanija s usporednim mjerenjem ako se film koji se mjeri uzme kao "zlatni standard", nego je mjerenje duljine CDR sustavom bez kalibracije.
Potpuna komercijalizacija superproduktivnosti informacijskih tehnologija pretvara čovjeka u »trošak« napretka, obezvrjeđuje kreativnu snagu njegova duha, morala i etike. Stoga je predmet ovog ...istraživanja čovjek suočen sa sve većim etičkim rizicima uzrokovanim sve bržim procesima informatizacije i digitalizacije. Svrha rada je identificirati probleme etike i etičke rizike kao specifične i najznačajnije za digitalno društvo, pokazati glavne pristupe njihovom rješavanju. Identificirani su temeljni etički rizici digitalizacije: privatnost, inkluzivnost, sigurnost, povjerenje, pravda. Glavni pristup sprječavanju etičkih rizika digitalizacije je uspostava tehno-humanitarne ravnoteže ili razvoj odgovarajućih kulturnih regulatora (usredotočenost na čovjeka, prevladavanje digitalne nejednakosti) koji se suprotstavljaju rastu destruktivne moći novih tehnologija u odnosu na univerzalnu: ljudske vrijednosti i ljudskost. Metodološka osnova istraživanja bila je: etički diskurs konsekvencijalizma koji određuje glavni uvjet razvoja tehnologija za pronalaženje ravnoteže između rizika i koristi; kao i kulturno i filozofsko promišljanje. Teorijski zaključci sadržani u radu otvaraju nove mogućnosti znanosti da konkretizira praktične pristupe rješavanju etičkih problema i etičkih rizika ljudskog postojanja u eri digitalne transformacije kulture.
Cilj. Cilj je ovoga rada postupkom digitalizacije sačuvati izvornu notnu građu Hrvatskog pjevačkoga društva Lipa, zaštiti izvornike i omogućiti joj lakši te dostupnost građe širem broju korisnika.
...Pristup/metodologija. Metodologija rada bit će usredotočena na analizu prethodnih projekata i korištenja procesa digitalizacije i digitalnih preslika kao jedinog središnjeg pristupa u (obradi), osiguranju dostupnosti i prezentaciji notne građe, s naglaskom na nove načine njezina korištenja.
Rezultati. Rad donosi detaljan prikaz važnosti procesa digitalizacije i izrade digitalnih preslika s mogućnošću uspostavljanja novih usluga i komunikacije s korisnicima u virtualnom okruženju.
Ograničenja. Građu je inače potrebno skenirati prema preporukama Ureda za digitalizaciju nacionalne baštine (400 dpi, 24-bitna boja) i izraditi tzv. arhivske matrice u nekomprimiranom TIFF formatu koje se čuvaju bez dodatnih intervencija ili obrade slike. Iz arhivskih matrica izrađuju se korisničke kopije u formatu JPEG i drugim formatima po potrebi, a potom se dodatno obrađuju za prikaz na mreži. Zbog nedostatka financija, cjelokupan proces digitalizacije odrađen je volonterski i sa sredstvima koja su već bila dostupna u sklopu Isusovačke klasične gimnazije u Osijeku.
Originalnost/vrijednost. Iskustva stečena ovim projektima mogu poslužiti drugim kulturno-umjetničkim društvima s dugom tradicijom u praktičnoj primjeni jednog od modela korištenja digitalizacije u svladavanju brojnih izazova pred kojim se nalaze. Kulturno-umjetnička društva nemaju svoje stalne adrese ni arhivare, što im onemogućava sustavnu i kvalitetnu zaštitu građe. To je svakako pitanje očuvanja kulturne baštine, s kojim se kulturno-umjetničke institucije danas suočavaju, a u čemu se ogleda i originalnost ovoga rada.
Tekst upozorava na nužnost elektroničke obrade podataka (EOP) katastra zemljišta bez obzira na teškoće s kojima se susreće svaki takav pokušaj. Posebno se prezentira uvođenje i održavanje EOP-a ...katastra zemljišta u sjedištu Ureda za katastarsko-geodetske poslove Splitsko-dalmatinske županije u Splitu. Iako je većina katastarskih ureda vlastitim snagama pokrenula EOP služeći se različitim programskim rješenjima i različitom opremom, razvidna je potreba izrade standardnog sustava EOP-a katastra zemljišta u Republici Hrvatskoj. Taj zahtjevan zadatak premašuje mogućnosti pojedinih katastarskih ureda, pa je vrlo važna uloga državne i lokalne vlasti u provedbi spomenutoga standardnog sustava.
Na slovenskem spletnem portalu Digitalna knjižnica Slovenije so uporabnikom na voljo naslednji ptujski časopisi:• Štajerc (1900-1918)• Ptujski list (1919-1922)• Narodna sloga ...(1931-1932)• Naše delo (1948-1950)• Ptujski tednik (1951-1961)• Tednik (1961-2003)• Štajerski tednik (2003-2010).
Na slovenskem spletnem portalu Digitalna knjižnica Slovenije so uporabnikom na voljo naslednji ptujski časopisi:• Štajerc (1900-1918)• Ptujski list (1919-1922)• Narodna sloga (1931-1932)• ...Naše delo (1948-1950)• Ptujski tednik (1951-1961)• Tednik (1961-2003)• Štajerski tednik (2003-2010).
