Uvedba zelene infrastrukture je uveljavljen pristop k blaženju učinkov toplotnih otokov in poplav na mestnih območjih, saj lahko vpliva na pomembno znižanje lokalne temperature v mestu in zmanjšanje ...nevarnosti poplav. V članku je ulična krajina prepoznana kot pomembno območje posegov za prilagajanje podnebnim spremembam, pri čemer ti posegi temeljijo na zeleni infrastrukturi, ki omogoča prijetnejše okolje za človekovo aktivnost in mobilnost v mestih, hkrati pa je pomemben blažilec toplote. Avtorji predlagajo rešitev, ki združuje nekatere ključne prvine, ki bi bile lahko podlaga vsem prihodnjim oblikovalskim posegom v javni prostor (ulično krajino), in spodbuja ureditev mestnega okolja, ki se resnično odziva na podnebne spremembe. Te prvine vključujejo omejitev neprepustnih površin samo na nujna območja, decentralizirano gospodarjenje z vodo na podlagi deževnih vrtov, nezahtevno vzdrževanje, estetske zasaditve, ki krepijo biotsko raznovrstnost, in senzorsko spremljanje parametrov toplotnega udobja za izboljšanje ukrepov. Rešitev vključuje uporabo poceni senzorjev za zbiranje podatkov o toplotnem udobju, na podlagi katerih se lahko določijo območja mestnih toplotnih otokov. Predlagano je tudi odločevalsko orodje, ki temelji na geografskem informacijskem sistemu (GIS) in zbira podatke, kot so temperatura, stopnja prekritosti površja in poplavno tveganje ter podatki, ki se nanašajo na lokacijo komunalne infrastrukture, promet in prostorsko ureditev. Opisana je poskusna uporaba predlagane metodologije v okviru trajnega projekta prilagoditve podnebnim spremembam, ki ga financira avstrijska vlada.
U članku se analiziraju obrasci proizvodnje vijesti o monetizaciji hrvatskih autocesta na mrežnim stranicama masovnih medija sa stajališta političke ekonomije i sociologije proizvodnje vijesti. ...Kombinacijom tih dvaju pristupa te kvantitativnog i kvalitativnog istraživanja nastojalo se produbiti spoznaje o digitalnoj medijskoj proizvodnji i pluralizmu medijskog prostora u Hrvatskoj. Za potrebe analize medijskog sadržaja odabrano je ukupno deset tiskovnih, televizijskih i radijskih organizacija s najvećim dosezima njihova mrežnog sadržaja internetskim publikama. Proučavalo se izvještavanje o temi uvođenja monetizacije autocesta i prikupljanja potpisa za referendum protiv te mjere. Na prikupljenim prilozima (N = 275) istraživala se vrijednosna orijentacija priloga spram teme te medijska vidljivost glavnih društvenih i političkih aktera. U medijskom predstavljanju te teme najeksponiranijima su se pokazali članovi Vlade Republike Hrvatske i predstavnici nevladinih udruga, a razlike u vrijednosnim sudovima dominantnima u objavljenim prilozima utvrđene su s obzirom na strukturu vlasništva medija. Subjektivna iskustva digitalizacije radnih aktivnosti i odnosa prema monetizaciji istražena su polustrukturiranim intervjuima s novinarima i urednicima (N = 26). Njima se ispitivao način na koji političko-ekonomski i organizacijski čimbenici digitalne medijske komunikacije utječu na radne aktivnosti, uz fokus na strukturnim uvjetima (vlasništvu, oglašavanju, politici i regulaciji digitalnih medija) te na unutarnjim čimbenicima (kulturi dnevnih rutina). Iako digitalizacija uvodi određene novosti u radnu kulturu, politički i ekonomski interesi još uvijek dominantno utječu na dnevne radne aktivnosti medijskih djelatnika. Autori zaključuju da se na promatranom slučaju pokazuje određena polarizacija medijske rasprave u Hrvatskoj, za što se presudnim pokazala vlasnička struktura medija te imperativi čitanosti i brzine objave informacija na mrežnim stranicama masovnih medija.
Osnovan kao prvi dokumentacijski centar i arhiv za nacionalnu povijest umjetnosti, Arhiv za likovne umjetnosti pri Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti kontinuirano razvija svoj informacijski ...sustav, pružajući podršku stručnjacima i znanstvenoj zajednici. U ovom ćemo radu prikazati povijest procesa automatizacije podataka, koji je započeo 1995. godine—od jednostavnih tablica u MS Excelu i baza podataka u programu MS Access, stvorenih za specifične potrebe Arhiva, do složene repozitorijske platforme otvorenog pristupa, razvijene kao izvor za rastuće područje digitalne povijesti umjetnosti. Digitalna tehnologija kontinuirano stvara nove i brže načine dohvaćanja arhivskih podataka—od jednostavnih pretraživanja pojmova kroz nekoliko izvanmrežnih baza podataka do naprednijih mogućnosti internetskog pretraživanja utemeljenog na semantičkoj mrežnoj tehnologiji. Arhiv za likovne umjetnosti prisutan je na internetu od 2009. preko Digitalne zbirke (DiZbi), institucionalne repozitorijske platforme koja je prvi put uspostavila vezu između digitaliziranih tekstualnih i vizualnih izvora različitih Akademijinih jedinica. Kako bi se digitalni objekti prikazali na što živopisniji i interaktivniji način, stvoren je nov digitalni sadržaj—virtualna izložba, kao jedna od vizualno atraktivnijih odlika portala. Kontinuirani proces digitalizacije arhivske građe otvorio je nove mogućnosti za suradnju s domaćim i međunarodnim ustanovama kroz nekoliko projekata. Budući planovi uključuju dugoročan projekt s potencijalom razvoja u digitalnu infrastrukturu za istraživanje provenijencije. Na temelju svojih iskustava s ovakvim digitalnim projektima možemo reći da stručnjaci za digitalnu povijesti umjetnosti imaju sve važniju ulogu u snažnijoj vidljivosti hrvatske povijesti umjetnosti, kako na nacionalnoj tako i na međunarodnoj razini, kao i u omogućavanju novih oblika digitalne analize u povijesti umjetnosti.
Predmet rada je fenomen ljubomore koji je zahvatio sve pore kreativnog djelovanja čovjeka, pa i profesiju novinarskog izražavanja. Pogotovo u sferi umjetničkog doživljaja određenog događaja kroz ...prizmu televizijskog reportera i urednika. Pravila pristojnog ponašanja, važeće moralne norme, ne primjenjuju se naročito pod utjecajem digitaliziranog javnog mnijenja. Zato se i nametnula nova „svijest“ kod zaposlenih medijskih kreatora televizijske slike da se ponovo poštuje stvaratelj, zaposleni na radnom mjestu a prije svega čovjek kao stvaralačko biće i biće prakse. Želja autora je da se o fenomenu zvanom ljubomora promisli iz nekih drugih kutova i da se samoj ljubomori ne daje toliko prostora kao u nekim prošlim vremenima. Također, da se u vremenu pred nama na pitanje jesi li gledao moju rubriku, odgovara sa da, gledao sam. I najzad, da se kao sastavni dio odgovora ukaže na eventualne greške po modelu možda si mogao tako i tako, nikako uz zlonamjerne komentare odnosno prešućivanje opravdane kritike gdje za to postoje razlozi, a sve u cilju daljnjeg razvoja, ne samo televizijskog novinarstva kao profesije, već i daljnjeg unapređivanja međuljudskih odnosa zaposlenih, stavljajući ih u ravan međusobno tolerantnih.
Kulturnom i znanstvenom sektoru informacijsko je doba donijelo nove
izazove, ali i nove mogućnosti, kako za razvoj tako i za prezentaciju svojih
primarnih djelatnosti, zahvaljujući brojnim ...inovativnim tehnologijama i
metodama. Još važnije, otvorilo im je nove mogućnosti umrežavanja putem
međuinstitucionalnih i multidisciplinarnih suradničkih projekata, temeljenih na
povezivanju istovrsnih potreba, napora i ideja. Cilj je ovoga rada predstaviti
i problematizirati mogućnosti suradnje u virtualnom okruženju između srodnih
ustanova, okupljenih oko zajedničkoga projekta razvoja suradničkoga portala
tematski vezanoga uz znamenite i zaslužne osobe. Projekt ćemo predstaviti kroz
njegove tri temeljne razvojne faze: od samoga začetka ideje i pokretanja
nacionalnoga pilot-projekta
Znameniti i zaslužni Hrvati
koji je
rezultirao stvaranjem portala Znameniti.hr, preko jednogodišnjega europskog
projekta koji je financirao konzorcij DARIAH-ERIC, omogućivši uspostavu
regionalne suradnje i kreiranja portala na domeni EminentPeople.eu, do pripreme
novoga međunarodnog projekta kroz razmatranja europske perspektive ovoga
portala.
Thanks to numerous innovative technologies and methods, the Information
Age has brought new challenges, but also new opportunities, to the cultural and
scientific sector, for both the development and the presentation of its primary
activities. More importantly, it paved the way for new networking possibilities
through inter-institutional and multidisciplinary collaborative projects, based
on linking together analogous needs, efforts, and ideas. The goal of this paper
is to present and examine the opportunities for cooperation in a virtual
environment between related institutions, gathered around a common project
involving the development of a collaborative portal about eminent and meritorious
persons. We shall present the project through three basic phases of
development: the inception of the idea and the launching of the national pilot
project ‘Znameniti i zaslužni Hrvati’
(Eminent Croats)
that resulted in
the creation of the portal Znameniti.hr; the one-year European project funded
by the DARIAH–ERIC consortium that enabled the establishment of regional
cooperation and the creating of the portal EminentPeople.eu; and the
preparation of a new international project considering the European
perspectives of this portal.
In science and humanistic teaching, the precedence of quantification, measurability, bureaucratic content organization, and neopositivism – neo in terms of statistical data processing – is ...increasingly visible. It evidently follows the logic of a computerized presentation of information (instead of knowledge), and thus the capitalist disciplining and controlling of Gorz’s “intangible labor.” With the Internet, network philosophy, hypertext, and hyperinformation overload, a fragmented, dispersed, and decontextualized digital culture invokes in both theory and practice an oppositional reaction towards reaffirming the classic story or storytelling as an archetypal form of humanizing, organizing, and conceiving human experience and knowledge. However, when Amazon announces that the author will be paid an amount corresponding to the amount of pages of his text that are read through apps for tracking such results, when Christian Salmon discovers storytelling as a new instrument of corporate business, when storytelling becomes an imperative of commercial literature and a means of industrialized standardization of literature, all facilitated by the trend of creative writing workshops, the question is to whom and to what purpose the story serves today. Was the last century’s (post)modernist deconstruction of the text and the disintegration of its ideologized meaning not as humane as it was unreadable, as opposed to today’s seduction of the consumerist object through fabrications from the pen of “content providers”?
V prispevku je predstavljen pilotni projekt digitalizacije slovarjev prevzetih besed, ki vključuje tudi slovarski del monografije Slovenische Lehnwörter im Deutschen avtorice Hildegard ...Striedter-Temps. Opisane so značilnosti tiskanega slovarskega dela monografije. Slovar ima specifično sestavo, in sicer gre za kompilacijo sekundarnih virov, navedenih in organiziranih v slovarskih člankih, avtoričin prispevek pa je predvsem v komentiranju jezikovnih podatkov in v popravkih napačnih etimoloških in drugih razlag ter navedb določenih avtorjev. Na kratko je opisano tudi tehnično ozadje digitalizacije portala z ročno delno digitalizacijo seznama besed navedenega slovarja.
Koliko su višegodišnji napori svjetskih, pa tako i hrvatskih baštinskih stručnjaka uloženi u složene procese digitalizacije bili višestruko opravdani, svakodnevno se potvrđuje, posebice danas, kada ...su muzeji diljem svijeta zatvoreni zbog prevencije širenja zaraze virusom COVID-19, a publika njihove prostore i postave, zbirke i predmete, izložbe i različite muzejske priče može konzumirati samo online. Stoga predstavljamo nedavno objavljenu knjigu iz serije Routledgeovih priručnika s naslovom The Routledge International Handbook of New Digital Practices in Galleries, Libraries, Archives, Museums and Heritage Sites kao izvrsno štivo za procjenu već obavljenih te za planiranje i pripremu novih digitalizacijskih projekata.
Digitalizacija medijskih sadržaja dovela je ne samo do povećanog broja medijskih izbora, već i do kreiranja novih navika i oblika ponašanja publike. Od novih medijskih formi preko novih oblika ...trošenja i ukrštanja medijskih sadržaja, prisustvujemo evoluciji publike koja je nikad zahtjevnija i nikad moćnija. I dok medijski producenti smišljaju nove načine za privlačenje i zadržavanje pažnje publike, svaki pojedinačni član auditorija očekuje medijski sadržaj koji će ga inspirirati, motivirati, emocionalno angažirati. Tekst u fokus stavlja aktualna očekivanja publike, kao i nove oblike produkcije i distribucije medijskih sadržaja, koji nastaju u suvremenom medijskom dobu.
Cilj. Cilj je ovog rada upoznati širu stručnu zajednicu s iskustvom i praksom na području zaštite i trajnog očuvanja rijetkih i vrijednih knjiga pravne tematike koje imaju status kulturnog dobra u ...Knjižnici Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te pritom naglasiti važnost i ulogu knjižnica u tom području.
Pristup. Nakon sažetog pregleda karaktera i svojstava zbirke rijetkosti koja je upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, rad je predstavio način njezine zaštite i očuvanja provedbom konzervatorsko-restauratorskih tehnika i postupaka te digitalizacije putem sustava za neinvazivnu low light digitalizaciju na primjeru izvornika iz 16. stoljeća.
Rezultati. Prati se put identificiranja, odabira, zaštite, očuvanja te prezentacije mogućnosti očuvanja pisane baštine.
Praktična primjena. Kroz prikaz primjera zaštite i očuvanja konkretnog primjerka iz 16. st. skreće se pozornost znanstvene i stručne zajednice i srodnih profesija na mogućnosti neinvazivne digitalizacije.
Društveni značaj. Knjižničarskoj i srodnim profesijama , ali i široj javnosti, skreće se pozornost na vrijednu baštinu iz fonda Knjižnice Pravnog fakulteta u Zagrebu, koja kroz primjenu moderne tehnologije postaje dostupna za korištenje.
Originalnost. Ovaj rad opisuje i prati do sada neobjavljene podatke o vrijednoj pisanoj baštini Knjižnice Pravnog fakulteta u Zagrebu, kao i nove metode očuvanja i korištenja te baštine kroz moderne tehnologije.
PDF
