Koji se motiv krije u pozadini skupe i obvezatne tranzicije u smjeru digitalne zemaljske televizije u državi s nekoliko kanala koji pokrivaju cjelokupan teritorij, a svi su u vlasništvu javnog ...medijskog servisa? Ovaj rad nastoji dati dubinski uvid u začetke te tranzicije i njezin širi zamah prema digitalizaciji Doordarshana, indijskog javnog medijskog servisa. Oslanjajući se na institucionalne pristupe koji pomažu razjasniti zašto određeni interesi imaju prioritet u odnosu na druge, ovaj članak razotkriva što se zapravo krije iza službenog objašnjenjenja prelaska na digitalno emitiranje u Indiji. Autori zaključuju kako će za marginalizirane društvene skupine, za koje je Doordarshan jedini pristupačan pružatelj TV usluga, ta obvezatna tranzicija predstavljati najveći izazov. Osim toga, prelazak na digitalni zemaljski prijem signala nije vođen javnim interesom koji uključuje unapređenje kvalitete sadržaja, što bi za Doordarshan mogao biti ključni mehanizam pridobivanja gledateljstva izgubljenog zbog privatnih satelitskih kanala.
U ovom radu opisane su osnovne odlike ATSC (Advanced Television System Committee) standarda uz implementaciju programske podrške za unapređenu, ATSC 3.0, verziju. Cilj rada je razvoj MPU-processing ...modula za prijem i obradu ATSC 3.0 multimedijalnog sadržaja isporučenog putem MMTP protokola. Dato je jedno rešenje obrade MPU paketa u okviru ATSC 3.0 srednjeg sloja.
Za prenos emitovanog digitalnog signala koristi se grupa standarda koje propisuje međunarodna organizacija Digital Video Broadcast. Digitalni televizijski prijemnik je uređaj koji za ulogu ima prijem ...digitalnog TV signala kao i njegovo obradu, prilagođavanje i reprodukciju na uređajima koji ovaj signal ne podržavaju. Android sistem ne poseduje predefinisanu programsku spregu za prijem i obradu digitalnog TV signala. Kako u okviru Linuks operativnog sistema postoji pomenuta podrška, a Android sistem je baziran na Linuks jezgru, javlja se ideja da se izvrši njena modifikacija i primeni na Android sistem.
This paper represents a system which combines two different types of contents on hybrid set top box (STB) device: DVB data and data from Internet server. Hybrid STB is based on Android operating ...system and it is equipped with support for playback of DVB and IP (using HLS protocol) services. For services received from DVB data flow, EPG data is replaced with EPG data from the Internet server.
This paper presents implementation of graphical user interface (GUI) for digital TV receiver and GUI connection to middleware via browser plugins. GUI needs to provide information about services, ...parental control, reminder, browsing and displaying DLNA contents, selection of audio signal, sound settings, teletext, subtitle, etc. This paper also presents three techniques for optimisation of HTML/JavaScript application with their results.
Cilj ovoga rada je približiti američki sustav digitalne televizije koji je sličan europskoj normi, ali je modulacijski postupak i tehnologija u prijenosu potpuno različita. Prikazana je ATSC norma i ...njeni glavni dijelovi. Detaljno je opisan rad 8-VSB modulatora koji je glavni dio čitavoga sistema.
U radu su iznesena mišljenja stručnjaka koji su upućeni u ATSC sustav te je spomenut njegov daljnji razvoj.
Živimo u multimedijskom društvu, u kojem je medijska konvergencija svakodnevna.
Tehnološki razvoj prouzročio je značajne transformacije u društvu i gospodarstvu,
pa su i mediji izloženi neprestanim ...promjenama. Zahvaljujući digitalizaciji
koja medije transformira u potpuno nove, otvarajući im prostor za brojne
mogućnosti, proizvode i usluge, i televizija se našla u vrtlogu promjena. Za taj
proces u Hrvatskoj karakteristično je da implementacija prethodi razvojnoj strategiji
i planiranju, a nedostatak javne rasprave dodatno povećava nerazumijevanje.
Proliferacija novih digitalnih kanala (zemaljskih, kabelskih, satelitskih i široko pojasnih) te fragmentacija masovne publike, dodatno usložnjavaju proces. Tehnološka
dostignuća omogućavaju razvoj novog multimedijskog okruženja, koji
pritom ruši tradicionalne granice, one koje su postojale između telekomunikacija,
računala i audiovizualne industrije.
Kao u većini zemalja u regiji, javna televizija se i u Hrvatskoj suočava sa sve izraženijom
krizom identiteta te rastućim problemom čuvanja stabilnog financiranja.
Kada je riječ o općoj medijskoj digitalizaciji i konvergenciji, nameće se pitanje je
li uopće moguće predvidjeti budućnost sada već ‘starih medija’, posebice televizije,
koja još uvijek uspijeva zadržati primat najutjecajnijeg medija. Opstanak javnog
servisa moguć je upravo ako se i sam multimedijski redefinira i restrukturira.
