Koncept nacije-države i (rezidencijalnog) državljanstva – građanstva je usko povezano s dokumentacijom, tj. putovnicama i kontrolom kretanja osoba preko državnih granica. Dokumentiranje i distinkcija ...između (rezidencijalnih) državljana/građana i ne-državljana/ne-građana su esencijalni za konstrukciju jedinica poput državljanstva/građanstva, nacionalnosti i državnosti. Značenje nacionalne zajednice je kodificirano dokumentima, a ne samo “zamišljeno”.
Nakon odvajanja Slovenija od bivše Jugoslavije većina stanovnika ne-slovenskog porijekla (iz drugih republika bivše Jugoslavije) dobilo je slovensko državljanstvo. Oni koji nisu dobili državljanstvo potajno su izbrisani iz Popisa stalnih stanovnika (tj. 18.305 izbrisanih osoba). Izbrisanima su otuđena sva prava koja proizlaze iz statusa stalnih rezidenata: ukinuta su im sva socijalna i ekonomska prava uključujući i pravo na život i boravak u Sloveniji, premda su u Sloveniji živjeli desetljećima sa svojim obiteljima; imali domove, socijalne mreže, zaposlenje itd. Članak prikazuje neke posljedice brisanja iz Popisa. Etnografska metoda je korištena kako bi se skupilo znanje i podaci o svakodnevnim iskustvima osoba koje su podvrgnute takvom obliku diskriminacije kao i potpunom isključivanju iz društva te koje su izgubile svaku državnu zaštitu. Polazišna točka istraživanja bila je perspektiva osoba podvrgnutih brisanju, njihova iskustva, sjećanja i interpretacije.
Rezultati analize intervjua pokazuju da postoji visoka korelacija između ljudskih prava i državljanstva/građanstva tj. građanskih prava.
Rad na daljinu postao je prevladavajući način obavljanja rada tijekom trajanja pandemije bolesti COVID-19, zbog čega se promijenio i način na koji promišljamo o radu. Ipak, postojeća pravila EU-a o ...koordinaciji sustava socijalne sigurnosti nisu osmišljena na način da se u njih uklopi koncept rada na daljinu, s praktičnim shvaćanjem načela lex loci laboris. Tijekom pandemije Europska komisija je inicijalno suspendirala pravila o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti kako bi se spriječile iznenadne promjene za radnike, što je dovelo do neželjenih posljedica i potencijalne diskriminacije radnika koji se kreću unutar Europske unije. Suočavanje s navedenim problemima uključuje nekoliko mogućnosti: izmjenu pravila o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti, drukčije tumačenje postojećih pravila ili sklapanje bilateralnih odnosno multilateralnih ugovora. Nedjelovanje u tom smislu moglo bi dovesti do kontinuirane diskriminacije od strane trgovačkih društava (poslodavaca). Ako se ne poduzmu nikakve pravne mjere, trebalo bi barem predvidjeti zajednički pristup u okviru Administrativne komisije za koordinaciju sustava socijalne sigurnosti, a kako bi se osigurala ujednačenost na razini Europske unije. Čini se da nedavni razvoj u okviru Administrativne komisije ide u tom smjeru.
Analiziraju se tri, u praksi najčešće prisutne, metode određivanja cijene (marža na troškove; analiza prirasta profita i diskriminacija cijena) namjerom da se raspravi može li se pomiriti ...protuslovlje između temeljnih poruka mikroekonomske teorije i prakse poduzeća u području određivanja cijene. Opći je nalaz provedene analize, da je to protuslovlje više prividno nego stvarno.
In Sexual Orientation and Gender Identity Discrimination Holning Lau offers an incisive review of the conceptual questions that arise as legal systems around the world grapple with whether and how to ...protect people against sexual orientation and gender identity discrimination. Readership: All interested in LGBT rights (i.e., SOGI rights). This audience ranges from students to seasoned LGBT rights experts who specialize in a particular country/region and are seeking to learn about other parts of the world.
Copublished with the Vidal Sassoon International Center for the Study of Antisemitism, this study asks if the European Union (EU) has the capacity or the will to counter antisemitism. The desire to ...counter antisemitism was a significant impetus toward the formation of the EU in the twentieth century and now prejudice against Jews threatens to subvert that goal in the twenty-first.The European Union, Antisemitism, and the Politics of Denialoffers an overview of the circumstances that obliged European political institutions to take action against antisemitism and considers the effectiveness of these interventions by considering two seemingly dissimilar EU states, Austria and Sweden.
This examination of the European Union's strategy for countering antisemitism discloses escalating prejudice within the EU in the aftermath of 9/11. R. Amy Elman contends that Europe's political actors have responded to the challenge and provocation of antisemitism with only sporadic rhetoric and inconsistent commitment; this halfhearted strategy for countering anti-Semitism exacerbates skepticism toward EU institutions and their commitment to equality and justice. This exposition of the insipid character of the EU's response simultaneously suggests alternatives that might mitigate the subtle and potentially devastating creep of antisemitism in Europe.
The author offers a new approach insofar as scholarly considerations of the EU's attempts to combat racism rarely focus on antisemitism, while scholarship on antisemitism rarely considers the political context of the European Union.