Why did »equality« become prominent in European societies based on hierarchy during the Enlightenment? What does »equality« imply for societies, politics, or legal systems? The contributors to this ...volume draw on various historical case studies, from visionary practices in revolutionary France and the collection of data on the poor in 19th-century Germany, to claims raised under the minority regime of the League of Nations and the anti-discrimination politics of the UN and India. The dynamics of universalizing equality are contrasted with a concept asserting that equality must be limited to and by order. The contributions thus explore concepts of equality from the perspectives of history and law and show that practices of comparing were essential when it came to imagining others as equal, fighting discrimination, or scandalizing social inequalities.
Področje intersekcijske diskriminacije v Sloveniji ni neraziskana tema, a še nobena od analiz ni v ospredje postavila vprašanja intersekcije (medijskih) reprezentacij. Članek v izhodišče postavlja ...raziskovalno vprašanje, kako diskurz medijskih tekstov na novičarskih spletnih portalih v Sloveniji naslavlja vprašanja diskriminacije in družbenega izključevanja v luči intersekcijskega pristopa. V raziskavi smo se ukvarjali z intersekcijo reprezentacij istospolno usmerjenih oseb in tujcev na štirih slovenskih informativnih spletnih portalih (RTVSLO.si, 24ur.com, SiOL.net in Nova24TV.si) v času sprejemanja področne zakonodaje, vezane na obe družbeni skupini. Na podlagi načela o »zrcaljenju« realnosti, ki temelji na predpostavki o novinarski objektivnosti, ugotavljamo, da so izbrani portali v primeru istospolno usmerjenih oseb nekritično reproducirali konflikt med nasprotnima pozicijama pro et contra, ki je marginaliziral vse poglede zunaj njega, v primeru tujcev pa je bila prisotna normalizacija in reprodukcija diskurza predstavnikov parlamentarne politike. Intersekcijska perspektiva je v diskurzu analiziranih medijskih tekstov skoraj povsem umanjkala, kar je prispevalo k šibkejši antidiskriminatorni poziciji in h krepitvi različnih artikulacij družbenega izključevanja.
Cilj ovoga kvantitativnog anketnog istraživanja bio je utvrditi doživljaj i iskustva rodne diskriminacije na Sveučilištu u Zagrebu iz perspektive studenata/ica te doprinos sociodemografskih obilježja ...i obilježja studiranja u objašnjavanju iskustva, svjedočenja i percepcije rodne diskriminacije. Kao polazište korištene su teorije kongruentnosti uloga i teorija grupne osviještenosti. U istraživanju koje je provedeno 2020. godine sudjelovalo je 274 studenata/ica sa Sveučilišta u Zagrebu. Rezultati su analizirani regresijskom analizom (jednostavna i hijerarhijska regresijska analiza s dodatnom provjerom moderatorskog učinka svjedočenja rodnoj diskriminaciji na odnos između iskustva i percepcije rodne diskriminacije). Rezultati su pokazali da iskustvo rodne diskriminacije postoji na onim studijima gdje je nominalno izjednačen broj studenata i studentica, no postoje određeni džepovi diskriminacije poput biomedicinskih studija i integriranih studija gdje se češće osobno doživljava rodna diskriminacija i svjedoči diskriminaciji drugih. U percepciji i svjedočenju rodne diskriminacije ključan je čimbenik osobno iskustvo koje pomaže izgradnji grupne osviještenosti. Rodni stereotipi najčešći su oblik rodne diskriminacije. Kad govorimo o sadržaju stereotipa, češće se uočavaju rodni stereotipi deskriptivnog karaktera usmjerenog na oba spola, ali i preskriptivni stereotipi koji su usmjereni protiv žena na pozicijama moći. Stoga možemo zaključiti kako je akademsko okruženje iz perspektive studenata i studentica još uvijek obilježeno „staklenim stropom“, i to neovisno o dominantnoj zastupljenosti studentica na sveučilištu. No, iskustvo diskriminacije nije isključivo žensko pitanje te su svakako potrebna dodatna istraživanja kako bi se istražile dimenzije diskriminacije studenata. Rezultati upućuju na potrebu snažnije zastupljenosti teme rodne ravnopravnosti u akademskoj zajednici uz uspostavljanje institucionalne podrške u suzbijanju diskriminacije.
Internalizirana mizoginija oblik je internaliziranoga seksizma koji se odnosi na devaluaciju žena, nepovjerenje prema ženama i vjerovanje u mušku superiornost, a javlja se kada žene usvoje ...seksističke poruke koje čuju tijekom života te ih upućuju drugim ženama. Cilj je ovog istraživanja bio ispitati ulogu individualnih karakteristika te okolinskih utjecaja u objašnjenju internalizirane mizoginije. U istraživanju je sudjelovalo 530 žena u rasponu dobi od 18 do 90 godina. Uzorak je bio reprezentativan za populaciju odraslih žena u Republici Hrvatskoj. Rezultati su pokazali da je internalizirana mizoginija nisko pozitivno povezana s dobi, desnom političkom orijentacijom, religioznosti, diskriminacijom u obitelji i doživljenim rodnim mikroagresijama te nešto više s desničarskom autoritarnosti. Dobivene su i niske negativne povezanosti s obrazovanjem, samopoštovanjem i ovladavanjem poteškoćama. Suprotno očekivanjima, veličina mjesta i konzervativizam nisu bili povezani s internaliziranom mizoginijom. U regresijskom modelu značajnim prediktorima internalizirane mizoginije pokazali su se desna politička orijentacija, viša razina desničarske autoritarnosti, niže samopoštovanje, niži stupanj ovladavanja životnim poteškoćama i češće doživljavanje rodnih mikroagresija. Povezanost doživljenih rodnih mikroagresija i internalizirane mizoginije nije ovisila о stupnju samopoštovanja žena.
S obzirom na neodgovarajuće uvjete rada platformskih radnika, osobito onih od kojih se traži da uslugu izvrše na određenoj lokaciji i u određenom vremenu (engl. gig workers), pitanje njihove pravne ...zaštite u središtu je znanstvenog interesa, ali i interesa zakonodavaca, kako na nacionalnoj razini tako i na razini Europske unije. Primjeri iz prakse pokazuju kako je takve radnike potrebno zaštititi, među ostalim i od diskriminacije. U talijanskoj sudskoj praksi nalazimo slučaj neizravne diskriminacije platformskih radnika koji nam je poslužio kao povod za promišljanje o unaprjeđenju antidiskriminacijske zaštite takvih radnika. U radu se pojašnjava koncept neizravne diskriminacije i pojam platformskih radnika, te se, analizom spomenutog predmeta iz talijanske sudske prakse, upućuje na nužnost unaprjeđenja dizajniranja algoritama na koje se poslodavac oslanja pri odlučivanju o uvjetima rada (platformskih) radnika, radi sprječavanja diskriminacije.
Cilj je rada steći bolje razumijevanje utjecaja koji ponašanje državnih i gradskih institucija koje su nadležne za nadzor zakonitosti rada GNK Dinamo ima na ponašanje navijača te razmotriti hipoteze ...da su uzroci dijela nasilnoga ponašanja navijača strukturalno izazvani, ali i da se u aktivističkom djelovanju mladih kroz navijačke skupine krije potencijal za demokratsko unaprjeđenje društva. Kako navijači organizirani u „Bad Blue Boyse“, „Zajedno za Dinamo“ i „Dinamo to smo mi“ ustrajno od nadležnih institucija grada i države traže poštivanje zakona, možemo ih uočiti kao promicatelje demokratizacije društva, ali i povezanih procesa kao što su dosljedna i neselektivna primjena zakona i propisa te borba protiv korupcije i diskriminacije.
Integracija žena u oružane snage Galović, Ivan; Domjančić, Stjepan
Međunarodne studije,
12/2021, Letnik:
21, Številka:
2
Journal Article
Odprti dostop
Nakon prezentiranja kratkoga povijesnoga konteksta, rad daje prikaz međunarodnih nastojanja posljednjih nekoliko desetljeća na integraciji žena u oružane snage. Suočivši se s prilično raznolikom ...praksom i različitim povijesnim iskustvima i opterećenjima, nastojanja na integraciji žena u oružane snage, koja su vodili ili usmjeravali Ujedinjeni narodi, Organizacija za europsku sigurnost i suradnju te mnoge druge međunarodne regionalne organizacije, postala su vrlo vidljiv i moćan vid borbe za ravnopravnost žena te za promicanje rodno osviještene politike. Hrvatska je pokazala deklaratornu, a donekle i stvarnu privrženost globalnim nastojanjima za pomacima u integraciji žena u oružane snage i poboljšanju njihova ukupnog položaja. Iako su općenito postignuti značajni pomaci, brojne prepreke potpunoj ravnopravnosti žena postoje i dalje. Nacionalna implementacija izrazito je šarolika po svojim dometima, dok zadnjih godina sve više jačaju i trendovi koji zagovaraju regresiju u tom smislu.
After a short historical context, the paper provides an overview of international efforts over the last few decades in the integration of women into the armed forces. Faced with a wide variety of practices and different historical experiences and burdens, efforts to integrate women into the armed forces, led or directed by the United Nations, the Organization for Security and Co-operation in Europe as well as many other international regional organizations, have become a very visible and powerful way of the equality struggle of women and the promotion of gender-conscious policies. Croatia has shown a declarative – and to a certain extent real commitment to global efforts to make progress in the integration of women into the armed forces and the improvement of the overall position of women. Although significant progress has been made across the board, a number of obstacles impeding full equality of women remain; national implementation is extremely diverse in scope, while recent years have seen increasing regression trends in this regard.
Mediji i prava djeteta Šljivo – Grbo, Amila
In medias res,
09/2023, Letnik:
12, Številka:
23
Journal Article, Web Resource
Recenzirano
Odprti dostop
Od vremena kada je svijet označen kao ‘globalno selo’, a mediji kao sukreatori društvenog razvoja, vodi se vrlo izražena javna borba za čovjeka i zaštitu njegovih prava koja su proteklih stoljeća ...osvajana. Uporedo s ekspanzijom nauke i tehnologije razvijale su se i nove mogućnosti da se normama zaštite ljudska prava ili ograniči ili ukine diskriminacija. U tom smislu mediji koji su slobodni postajali su sve snažniji i važni sukreatori humanizacije ljudskog ponašanja. Dokumenti čija je svrha i bit zaštita ljudskih prava, postupno su se ispisivali, posebno nakon tragičnih iskustava iz svjetskih ratova. Dvadeseto stoljeće iznjedrilo je potrebu za slobodom i jednakošću, ali se u tom vremenu nije ukinula diskriminacija, posebno djece, niti se u cjelosti humanizirao odnos medija prema tom pitanju. U ovom radu stoga se raspravlja o važnosti medija u afirmaciji prava djeteta i posebno o potrebi senzibiliziranja i društva i medija za zaštitu i afirmaciju ljudskih prava i u tom sklopu i prava djeteta.
Since the time when the world was labeled as a ‘global village’, and the media as co-creators of social development, there has been a very pronounced public struggle for man and the protection of his rights, which have been won over the past centuries. Along with the expansion of science and technology, new opportunities were also developed to protect human rights with norms or to limit or abolish discrimination. In this sense, the media, which are free, became more and more powerful and important co-creators of the humanization of human behavior. Documents whose purpose and essence is the protection of human rights were gradually written, especially after the tragic experiences of the world wars. The 20th century gave birth to the need for freedom and equality, but in that time, discrimination, especially of children, was not abolished, nor was the media’s attitude towards this issue completely humanized. This paper therefore discusses the importance of the media in the affirmation of children’s rights and, in particular, the need to sensitize both society and the media for the protection and affirmation of human rights, including the rights of children.
Nakon Drugoga vatikanskog sabora u Crkvi se sve više aktualizira pitanje pripuštanja žena svećeničkom ređenju. Sve glasniji pritisak laičkih feminističkih krugova izvan Crkve, ali i unutar nje, traži ...afirmaciju žena u svećeničkom staležu, shodno dostojanstvu svakog čovjeka i nasuprot bilo kakvoj diskriminaciji. Pape trećeg tisućljeća morali su pružiti adekvatan odgovor ovakvim zahtjevima. U njihovim istupima prepoznaje se itekako značajna uloga i nepobitno dostojanstvo žene u Crkvi. Progovarajući na više mjesta vrlo jasno o ovoj temi, Ivan Pavao II., Benedikt XVI. i Franjo zalažu se za jednako dostojanstvo i prava svakog čovjeka, muškarca i žene, koje je utemeljeno na čovjekovoj naravnoj sakramentalnosti. U tom smjeru u ovom će se radu nastojati u tri koraka iznijeti viđenje trojice papa trećeg tisućljeća, koje su sličnosti i vlastitosti u njihovim promišljanjima vezanim za ređenje žena i njihovo ljudsko dostojanstvo.
After the Second Vatican Council, the issue of allowing women to become priests is becoming more and more actual in the Church. The increasingly loud pressure of lay feminist circles outside the Church, but also within it, demands the affirmation of women in the priestly ordinance, in accordance with the dignity of every human being and against any discrimination. The popes of the third millennium have to provide an adequate response to such demands. In their statements and speeches, the very significant role and undeniable dignity of women in the Church is recognized. Speaking very clearly on this topic in several places, John Paul II, Benedict XVI and Francis advocate the equal dignity and rights of every human being, man and woman, which is based on man’s natural sacramentality. In this direction, this paper will try to present in three steps the views of the three popes of the third millennium, what are the similarities and peculiarities in their reflections related to the ordination of women and their human dignity.