Interaktivna robna petlja Gvozden, Vladimir
Synthesis philosophica,
06/2019, Letnik:
34, Številka:
1
Paper
Odprti dostop
Roba je prepoznata kao osnovna sastavnica našeg svijeta. Ako je naš odnos s robom kao strukturirajućim oblikom kapitalističkog društva aktualan proces subjektivna rada i razmjene značenja, onda ...pitanje povijesne ontologije postaje neizbježno. Povijesna ontologija znači da »konstituiramo sebe u mjestu i vremenu koristeći materijale distinktne i povijesno oblikovane organizacije« (I. Hacking). Ovo je istraživanje pokušaj interpretiranja robe putem ekstenzije dvaju koncepata koje je razvio Ian Hacking (efekt petlje, pravljenje ljudi) i njihovih veza s filozofskim pristupom ekonomiji. Efekt robne petlje stvara poseban ugođaj, posebne oblike povezivanja i razdvajanja, jednakosti i hijerarhije, zajednice i jednosti, slobode i afirmacije. Ovaj rad daje kratak povijesni pregled pojavljivanja robne petlje (od 1850. do 2001.) te izdvaja važnost strukturne određenosti kapitalizma (ideologija slobodnog tržišta, vlasništvo, državni mehanizmi, poseban tip kulture itd.). »pravljenje ljudi« unutar robne petlje pretpostavlja ljude koji broje, sudjeluju u marketizaciji, domišljaju tržište u svakoj situaciji, pounutruju osjećaj krivnje i odgovornosti pomoću kojih se opravdava tržište i, paradoksalno, budu bili spremni biti samo-poduzetnici, sudjelujući u pravljenju. Pokazuje se da suvremena doksa postaje očigledna iz perspektive robne petlje, premda stvara kontekst harmonije i reducira kompleksnost. Produbljivanjem analize otkrivamo interaktivne čvorove pri postojanom rastu stupnja intenzivnosti, ali i dvije, moguće produktivne, točke otpora (nejednakost, imigracija). Robna petlja ontološka je tkanina u kojoj su sve niti međusobno spletene, od političkih i ekonomskih do socijalnih i osobnih odnosa. Na kraju rada pokušavamo povezati Agambenov ideal profanacije s Hackingovim efektom upetljavanja. To vodi do zaključka da bi fantomska objektivnost robe trebala biti profanirana, što znači da se mora vratiti slobodnoj ljudskoj upotrebi.
The history of Kupat Holim, the health organization of workers in Israel, began at the 2nd Convention of Jewish agricultural workers in Judea in December 1911. Due to the lack of health services ...within the economic means of the workers, and the refusal of the farmer-employers to extend health services to their employees, the Jewish agricultural workers in Eretz-Israel -- at that time, a distant province of the far-flung Ottoman empire -- decided to establish a workers' health fund (kupat holim in Hebrew). In the years 1912-15, two funds similar to the ones in Judea were also established in the north and center of the country. In the first years, the health funds did not provide workers with medical assistance on their own. Only in 1913, with the outbreak of the First World War, were the health funds transformed from insuring organizations into ones that provided medical assistance services themselves. With the establishment of the General Federation of Labor (1920), the health funds were amalgamated into a single organization -- the Federation's Kupat Holim (1921). The unification of Kupat Holim ultimately determined the organization's future -- transforming it from a small, local, temporary body with a few dozen members into a national entity and a key factor in health services in Israel to this day. This volume seeks to describe the growth of Kupat Holim up to the point where it was transformed into a central health organization in Israel; its relationship with its parent-organization, the General Federation of Labor and its rivalry with its competitor in the health field, Hadassah; its evolution from an organization solely for laborers to one open to all; the efforts on the part of Kupat Holim during the British Mandate (1918-1948) to bring about legislation for a compulsory health insurance law; and the formulation of the basic principle that underlie the work of Kupit Holim to this day -- the principle of national and social responsibility for the provision of equal health services to all. Dr. Shifra Shvarts is the head of the Health Systems Management Department of the Faculty of Health Sciences and School of Management at Ben-Gurion University.
From 1973 to 1985, the Israeli economy suffered a deep crisis: the growth rate declined, foreign debt increased, and inflation soared to annual rates of a few hundred percent. This book analyzes the ...structural reform initiated between 1985 and 1998 that transformed the Israeli economy from one of heavy government intervention to a market-oriented, open economy. The reforms introduced fiscal discipline, increased central bank independence and reduced government intervention in capital, labour and financial markets. Also, competition was fostered in monopoly-controlled markets. The results of these reforms include, among others a decline from 77 percent to 55 percent in the government expenditure portion of the gross domestic product, a decline from 65 percent of credit volume to 5 percent in government involvement in directing credit, and almost complete elimination of the tight control of the foreign-exchange market. These reforms, together with the mass migration into Israel from the former Soviet Union and the peace process with Israel's neighbours, accelerated economic growth, particularly in the business sector.;Topics discussed include the impact of macroeconomic policy and structural reforms on growth, employment, inflation, balance of payments and the rapid expansion of high-tech industry. The book also examines the consequent increase in income inequality and related problems.
Rad pokazuje kako je Vicova filozofija razrađena u Novoj znanosti pozicija onoga što će se kasnije odrediti političkom teologijom. Time rad polazi od određenja pojma političke teologije i prikazuje ...načela koja će Vica svrstati u tu specifičnu tradiciju filozofijskoga mišljenja. U tom smislu Vicova je filozofija utemeljena na metafizičkoj tradiciji i time postaje jasno kako može biti određena kao politička teologija. Vicova analiza je utemeljena na klasičnoj tipologiji oblika vladavine koju su razmatrali Platon i Aristotel, ali uključuje i filozofiju povijesti kako bi pokazala, suprotno uobičajenim razmatranjima, da se politički oblici vladavine kreću od metafizičkoga načela jednoga (monarhija), nekolicine (aristokracija) i svih (demokracija) i konačno
završavaju u metafizičkome postulatu jednoga koji je ponovno najbolje izražen u monarhiji. Za tu metodu Vico koristi klasični obrazac političke teologije s principom božanske providnosti u formiranju političkih zajednica, jer je to središnji koncept političke teologije. Razlog je to zbog kojeg Vico pokazuje kako su prve zajednice bile utemeljene na religijskim postulatima, a tek kasnije na filozofskima. Autor zaključuje kako Vicova Nova znanost može biti određena kao važno djelo filozofije politike utemeljeno na političkoj teologiji koje danas, u uvjetima materijalizirane globalizacije ponovno postaje važna pozicija u prevladavanju krize modernoga materijalizma svijeta.
Virtually undeveloped one hundred years ago, Israel, the promised "land of milk and honey," is in ecological disarray. In this gripping book, Alon Tal provides--for the first time ever--a history of ...environmentalism in Israel, interviewing hundreds of experts and activists who have made it their mission to keep the country's remarkable development sustainable amid a century of political and cultural turmoil. The modern Zionist vision began as a quest to redeem a land that bore the cumulative effects of two thousand years of foreign domination and neglect. Since then, Israel has suffered from its success. A tenfold increase in population and standard of living has polluted the air. The deserts have bloomed but groundwater has become contaminated. Urban sprawl threatens to pave over much of the country's breathtaking landscape. Yet there is hope. Tal's account considers the ecological and tactical lessons that emerge from dozens of cases of environmental mishaps, from habitat loss to river reclamation.Pollution in a Promised Landargues that the priorities and strategies of Israeli environmental advocates must address issues beyond traditional green agendas.
Ovaj kratki filozofski esej težit će prikazu odnosa pojedinačnog i općeg u antičkoj i srednjovjekovnoj metafizici, odnosno prikazu cjeline i dijela – totaliteta (društva) s jedne, i pojedinca koji ga ...konstituira, s druge strane. Esej će se u svom prvom dijelu najviše temeljiti na drugoj knjizi Politike, u kojoj Aristotel većinu vremena posvećuje kritici Platonove države, pritom iznoseći argumente zašto ona ne bi funkcionirala, dok paralelno postavlja temelje vlastitoj utopiji koju će izložiti u sedmoj i osmoj knjizi, na koje će se ovaj rad manje osvrtati. Drugim riječima, Aristotel pokušava utemeljiti svoje stajalište u kojem na državu gleda kao na pluralitet, u kontrastu s Platonovim poimanjem iste kao cjeline, odnosno političke zajednice kao ono što više jedno. To ne znači da je on u potpunosti vidi kao mnoštvo bez zajedničkih temelja, nego da se u takvoj zajednici očuvao individualitet, ali da je on isto tako usmjeren k zajedničkom dobru cijele zajednice. Za razliku od Platona, Aristotel ne želi ukinuti privatno vlasništvo i obitelj jer ne smatra da će to učiniti državu više jednom, nego da će učinak toga čina biti upravo suprotan. Dakle, obojica pokušavaju stvoriti zajedništvo u državi, ali kroz drugačije metode i s drugačijim krajnjim ciljem, što prvi dio ovog eseja želi i prikazati. Težište drugog dijela ovog eseja je na prikazu Tominog shvaćanja odnosa pojedinačnog i općeg, odnosno pojedinca i političke zajednice (civitas) te krajnjeg cilja njegove političke zajednice – blaženstva. Navedeni dio je važan s obzirom na Tominu recepciju Aristotela nakon višestoljetne “dominacije” Augustinova platonizma. Drugim riječima, objasnit će se veza između Boga, vladara i političke zajednice te će se objasniti na koji način čovjek dolazi do blaženstva, a i zašto mu teži. Također, esej će se u vrlo kratkim crtama osvrnuti i na demokratske niti koje se pojavljuju kroz Tomin nauk o državi. Esej, koji se ograničava samo na pojedine segmente ovog problema, ukazuje na suvremenu važnost odnosa pojedinačnog i cijelog (pojedinca i društva) kao trajno određujuć problem ne samo filozofijskih, nego i društvenih rasprava u cjelini. Primjerice, moto Europske unije “Ujedinjeni u različitosti”, odnosno pozicija prema kojoj različitost ne isključuje jedinstvo (jedno) nego ga upravo jamči, svoj temelj ima u europskoj tradiciji filozofskog mišljenja, zbog čega smo ovaj segment antičkih promišljanja odlučili ukratko prikazati.
U radu se analizira kako čimbenici na individualnoj i državnoj razini utječu na stavove o financiranju skrbi za djecu, a posebno se analizira učinak socijalizacije u određenom socijalnom režimu. Ovo ...područje istraživanja obiluje metodološkim i konceptualnim pitanjima, uključujući prekomjerno oslanjanje na Esping-Andersenovu tipologiju režima. Stoga autori istražuju objašnjava li kategorizacija socijalnih režima koja je više usmjerena na obiteljsku politiku varijacije u stavovima prema skrbi za djecu u različitim državama. Koristeći podatke iz ISSP za 2012. godinu, autori su proveli višerazinsku analizu 24 europske države i dok je učinak većine prediktora uglavnom u skladu s prijašnjim istraživanjima, najvažnije otkriće ove analize je da Leitnerova tipologija „vrsta familijalizma“ bolje objašnjava varijacije u stavovima o skrbi o djeci u različitim državama nego što to čini klasična Esping-Andersenova tipologija. To svjedoči o važnosti programatskog pristupa u analizama stavova socijalne države koji povezuju javnu podršku specifičnim socijalnim programima s njihovim jedinstvenim značajkama.
Od samoga rođenja Republike američki je federalizam bitno determinirao povijest i društvene odnose Sjedinjenih Država. Federalni ustroj, nasuprot konfederalnom i unitarnom državnom ustroju, označava ...podjelu suvereniteta između federacije i saveznih država koje ju sačinjavaju. Godine 1788. ratificiranje Ustav Sjedinjenih Država, a 1791. pridodan mu je Zakon o pravima (Bill of Rights), koji sadrži deset amandmana. Devet amandmana štiti prava i slobode pojedinca, dok amandman X ta prava jamči državama. U njemu se navodi:
"Ovlasti koje nisu Ustavom dodijeljene Sjedinjenim Državama, niti njime zabranjene državama, pridržane su odnosnim državama ili narodu." Primjeri iz američke povijesti pokazuju da američki federalizam ili federativni sustav Sjedinjenih Država nije skup statičnih ustavnih odredbi s kraja osamnaestoga stoljeća, već je to dinamičan društveni proces koji ima svoje gospodarske, administrativne i političke aspekte.
Polazeći od okolnosti izdavanja isprave bosanskoga kralja Stjepana Tomaša o uzimanju pod zaštitu udovice Ivaniša Blagajskog 1446., autor raspravlja o sklopu odnosa Bosanske Banovine (Kraljevstva) s ...Ugarsko-Hrvatskim Kraljevstvom. Taj sklop odnosa i način na koji je on s vremenom konceptualiziran kod samih sudionika i uobličen u "slike u glavama" autor objašnjava u kontekstu političkoga sustava koji se u literaturi naziva Archiregnum Hungaricum. Pri tomu posebnu pozornost poklanja okolnostima pod kojima su ti odnosi uspostavljeni u drugoj četvrti 12. stoljeća. Autor upozorava na važnost pojma "zemlja" (terra, land) te razmatra proces okrupnjavanja političkih tvorbi kroz koncentraciju moći u dinastičkome središtu. U posljednjem dijelu rasprave, na temelju detaljne raščlambe zbivanja iz 1435. i 1436. godine, autor razmatra misaone sheme iz kojih proizlazi praktično djelovanje političkih aktera.
PDF
