Cilj ovoga rada je utvrditi posljedice primjene Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (Narodne novine 108/2012, u daljnjem tekstu: ZFPPN 2012.). Na određenom uzorku utvrdit će se ...do kojih je promjena u poslovanju subjekta došlo nakon provedenog postupka predstečajne nagodbe odnosno pokušat će se utvrditi jesu li se obveze u postupcima predstečajne nagodbe izvršile ili su otpisane te jesu li poslovni subjekti nastavili s poslovanjem i izašli iz blokade ili su prestali s poslovanjem i završili u stečaju. Nadalje, pokušat će se utvrditi metodologiju i transparentnost postupanja Ministarstva financija i Porezne uprave pri donošenju odluke o otpisu dugovanja prema državi. Stečajni i predstečajni postupci u Republici Hrvatskoj jasno pokazuju da je problematika kompleksna te se pokušava nešto promijeniti i unaprijediti brojnim izmjenama i dopunama zakona. U ovome radu analiziraju se konkretni podaci o primjeni ZFPPN-a 2012. Analizira se utjecaj primjene zakona na državni proračun, posebice s aspekta otpisa poreznih dugova. Kroz studiju Svjetske banke Doing Business analizira se gdje se nalazimo prema godišnjem izvještaju Svjetske banke. Kako bi se utvrdilo kakav su učinak imale predstečajne nagodbe na poslovanje subjekata, analiziraju se zbirni podaci Financijske agencije (u daljnjem tekstu: FINA) iz sustava predstečajnih nagodbi od 1. listopada 2012. do 11. ožujka 2016. Konačno, uspoređuju se neizvršene osnove za plaćanje na početku primjene ZFPPN-a 2012. te nakon tri godine od njegove primjene. Usporedbom podataka FINA-e za razdoblje prije stupanja na snagu ZFPPN-a 2012. te podataka na dan 31. prosinca 2015. proizlazi da je u vrijeme dok je bio na snazi ZFPPN 2012. došlo do bitnog smanjenja vrijednosti neizvršenih osnova za plaćanje, s 43,47 na 24,14 milijardi kuna, i smanjenja blokiranih poslovnih subjekata, sa 72 401 na 41 659. Cilj istraživanja je utvrditi utjecaj primjene ZFPPN 2012. na nastavak poslovanja subjekata te s obzirom na uzorak pokušati izvesti zaključak o stvarnom učinku predstečajnih nagodbi na hrvatsko gospodarstvo. Albert Einstein je u jednoj od svojih izreka rekao: „Značajni problemi s kojima smo suočeni ne mogu se riješiti istom razinom razmišljanja na kojoj smo bili kad smo ih stvorili.“
U obrazovnim sustavima europskih zemalja – osim javnih – već duže vrijeme sudjeluju i škole čiji su osnivači vjerske zajednice (ili vjerske škole). Iako su u većini slučajeva i javno (su)financirane, ...obujam (su)financiranja uvelike se razlikuje među zemljama. Kako se najčešće financiraju kombinacijom javnih i privatnih izvora, neki ih autori neutralnije dijele na vladine i nevladine, ovisno o tome tko im je vlasnik i upravitelj te tko ih pretežito financira. Osnovni cilj rada je deskriptivnom metodom objasniti načine (javnog) financiranja vjerskih škola u Europi, te na primjeru Hrvatske prikazati i komparativno usporediti financiranje sredstvima državnog proračuna škola čiji su osnivači različite vjerske zajednice. U Hrvatskoj je najveći broj vjerskih škola čiji su osnivači javno pravne osobe Katoličke crkve u Hrvatskoj (u pravilu je riječ o biskupijama), te su, razumljivo s obzirom na brojnost (23), za njih izdvojena nominalno i najveća sredstva. No, analiza je pokazala i kako su – u odnosu na katoličke obrazovne institucije – jedna osnovna i četiri srednje škole čiji su osnivači druge vjerske zajednice u prosjeku zapošljavale nešto više djelatnika, imale manji broj učenika, ali im je iz državnog proračuna isplaćeno u prosjeku više novaca, po učeniku i po zaposlenom.
Katolička crkva u Hrvatskoj financira se iz državnog proračuna temeljem međunarodnih ugovora koje je Republika Hrvatska potpisala sa Svetom Stolicom (tzv. Vatikanski ugovori), a druge vjerske ...zajednice na temelju Zakona o pravnom položaju vjerskih zajednica, ako su s Republikom Hrvatskom potpisale posebne ugovore o pitanjima od zajedničkog interesa. Osnovni cilj rada je na temelju deskriptivne i komparativne analize javno dostupnih podataka iz 2016. o isplatama iz državnog proračuna, provjeriti pretpostavku da Katolička crkva u Hrvatskoj, u odnosu na druge vjerske zajednice, nominalno, i u odnosu na broj vjernika, dobiva najviše sredstava. Analiza je pokazala da su, iako nominalno najviše sredstava dobije Katolička crkva u Hrvatskoj, po službeno objavljenom broju vjernika najviše sredstava dobile dvije židovske vjerske zajednice (1.792 kn na temelju ugovora o pitanjima od zajedničkog interesa, tj. 5.042 kn ako se pribroje i druga sredstva državnog proračuna), dok je Katolička crkva u Hrvatskoj na temelju Vatikanskih ugovora dobila 182 kn po vjerniku. U narednom bi razdoblju trebalo odgovoriti na otvorena pitanja u pogledu neujednačenosti pravnoga i financijskog statusa vjerskih zajednica, a, u cilju što veće transparentnosti, bilo bi i poželjno podatke o financiranju vjerskih zajednica iz državnog proračuna na godišnjoj razini javno objaviti na jednome mjestu.
Financing from the state budget of the Catholic Church in Croatia is arranged by the international treaties between the Republic of Croatia and the Holy See. Many other religious communities are also receiving funds from the state budget on the basis of the Law on the Legal Status of Religious Communities, if they signed special treaties on issues of mutual interest signed with the Republic of Croatia. In this paper we evaluate the widespread assumption that Catholic Church in Croatia receives more funds than other religious communities, both nominally and in terms of the membership. The analysis based on the descriptive and comparative analysis of publicly available data for 2016 confirmed that Catholic Church in Croatia is indeed entitled to the greatest share of available public funds. However, two Jewish religious communities jointly received most funds per member (HRK 1,792 based on the treaty or a total of HRK 5,042 per member if other funds from the state budget are added). When it comes to the Catholic Church, only the funds guaranteed by the treaties were paid from the state budget in 2016 (amounting for HRK 182 per member). In line with this, it is necessary to address the issue of unequal legal and financial treatment of religious communities in Croatia. In order to increase transparency, it would also be desirable to publish figures on funds given to all religious communities on a yearly basis.
Kao ključni odgovor na financijske krize te eksploziju deficita i dugova vlada porasla je važnost primjene te raširenost fiskalnih pravila u svijetu kako bi se ograničile zemlje u tekućim fiskalnim ...politikama, smanjili deficiti i dugovi te poboljšale njihove fiskalne pozicije i fiskalna disciplina. No pravila djeluju na raskrižju politike i ekonomije, i taj je odnos bilateralan. Učinkovitost i fiskalna ograničenja ovise o spremnosti političara da ih se pridržavaju, a ustrajnost na stazi financijske konsolidacije može pridonijeti odgovornijim, transparentnijim i održivijim javnim financijama te sprečavanju budućih fiskalnih kriza. Sve to odnosi se i na Hrvatsku, za koju je važno da prati promjene i primjenu fiskalnih pravila u Europskoj Uniji.
Analiziraju se normativni mehanizmi participacije javnosti u zakonodavnom postupku kroz ulogu parlamentarnih radnih tijela, na primjeru Odbora za financije i državni proračun. Cilj je identificirati ...navedene mehanizme i razmotriti mogućnosti unaprjeđenja pojedinih normativnih rješenja radi veće razine utjecaja javnosti na donošenje zakona. Zaključci se oslanjaju na normativnu analizu, a na analizu
parlamentarne prakse samo na temelju podataka za razdoblje od petog do osmog saziva, dostupnih na internetskim stranicama i u e-Doc bazi podataka Hrvatskoga sabora. Potvrđena je teza da postoje različiti mehanizmi participacije, poput prava na inicijativu za donošenje zakona, informiranja, savjetovanja, uključivanja u radne skupine i radna tijela, ali i da postoji prostor za njihovo unaprjeđenje koji počiva na potencijalno problematičnim osnovama njihove učinkovite primjene, poput nekoherentnosti normativnog okvira
i podnormiranosti pojedinih rješenja. Učinkovita primjena tih mehanizama uključuje uvažavanje određenih zahtjeva na razini Hrvatskoga sabora i njegovih radnih tijela.
Autor se desetljećima profesionalno bavio procesnom, a zatim i poslovnom preradom nafte. Pri tom je, između ostalog, pratio i utjecaje globalnih promjena cijena i raspoloživosti nafte i prirodnog ...plina, kako na stanja regionalnih tržišta i unutardržavnih ekonomskih odnosa, tako i na poslovna stanja unutar poslovnih subjekata. Pozabavio se cjelovitijom i sustavnijom analizom osjetljivosti i otpornosti na te utjecaje. U tu svrhu, izradio je simulator za brzo i cjelovito utvrđivanje posljedica stvarnih ili fiktivnih promjena cijena energenata te uočavao kvalitativne i kvantitativne specifičnosti tih promjena po sadržaju i intenzitetu.
Tako dobiveni uvid ne omogućava izbjegavanje posljedica globalnih i snažnijih promjena u području cijena nafte i plina i njihove tržišne raspoloživosti, ali omogućava da se unaprijed dobije uvid u moguće posljedice, njihov intenzitet pa i vrijeme za pripremu strategije u cilju ublažavanja posljedica. Konačno, svako dublje razumijevanje, brže uočavanje i preciznije kvantificiranje te omogućavanje sustavnijeg (cjelovitog i unaprijednog) praćenja tih posljedica, u principu pribavlja korist već samom činjenicom stanovitog izbjegavanja ili umanjenja neugodnih iznenađenja. S takvim opsegom pretenzija, autor preporučuje upoznavanje s karakterističnim nalazima simulacije oko mogućih i sve vjerojatnijih globalnih oscilacija vezanih uz još uvijek najdominantnije energente – naftu i prirodni plin. Kroz to potiče na planiranje kompenzacijskih mjera kako u tvrtkama tako i u matičnoj državi. Prezentirani primjeri simuliranja, dakle sustavnijeg analiziranja stvarnih i fiktivnih oscilacija na tržištu nafte i prirodnog plina, ilustriraju s jedne strane mogućnosti a s druge, potrebu, ne samo proširenja ovakvih nego i metodološki novih daljnjih analiza. To stoga, što će nafta i plin još najmanje jednu ljudsku generaciju, bitno utjecati na kvalitetu življenja ovisno o regionalnoj i državnoj pripadnosti te participaciji u odgovarajućem poslovnom subjektu.
Ciklički prilagođeni proračunski saldo Švaljek, Sandra; Vizek, Maruška; Mervar, Andrea
Privredna kretanja i ekonomska politika,
11/2009, Letnik:
19, Številka:
120
Paper
Odprti dostop
U ovom se radu, nakon razjašnjavanja pojma, primjene i različitih metodoloških pristupa izračunu ciklički prilagođenog proračunskog salda, ocjenjuje njegova veličina u slučaju Hrvatske za razdoblje ...od prvog tromjesečja 1995. do trećeg tromjesečja 2008. godine. Korištena je metoda Europske središnje banke te je pretpostavljeno da su ciklički osjetljivi elementi državnog proračuna porez na dohodak, porez na dobit, porez na dodanu vrijednost, trošarine, doprinosi za socijalno osiguranje te naknade za nezaposlene. Elastičnosti su ciklički osjetljivih elemenata proračuna, u odnosu na njihove makroekonomske osnovice, ocijenjene modelom s korekcijom odstupanja. Rezultati pokazuju da su se u analiziranom razdoblju izmjenjivala razdoblja procikličke i anticikličke fiskalne politike, pri čemu posljednjih godina prevladava restriktivna i prociklička politika.
Ciklički se prilagođeni proračunski saldo često koristi u procjeni fiskalnog stanja. On, u stvari, pokazuje koliki je prostor fiskalne politike za anticikličko djelovanje. Pri tome se osnovna ideja ...prilagodbe sastoji u razdvajanju privremenih, ciklički uvjetovanih, učinaka na proračun od onih koji proizlaze iz diskrecijskih odluka nositelja fiskalne politike. U ovom se radu, nakon razjašnjavanja pojma, primjene i različitih metodoloških pristupa njegovu izračunu, ocjenjuje veličina ciklički prilagođenog proračunskog salda u slučaju Hrvatske za razdoblje od prvog tromjesečja 1995. do trećeg tromjesečja 2008. godine. Korištena je metoda Europske središnje banke te je pretpostavljeno da su ciklički osjetljivi elementi državnog proračuna porez na dohodak, porez na dobit, porez na dodanu vrijednost, trošarine, doprinosi za socijalno osiguranje te naknade za nezaposlene. Elastičnosti su ciklički osjetljivih elemenata proračuna, u odnosu na njihove makroekonomske osnovice, ocijenjene modelom s korekcijom odstupanja. Rezultati pokazuju da su se u analiziranom razdoblju izmjenjivala razdoblja procikličke i anticikličke fiskalne politike, pri čemu posljednjih godina prevladava restriktivna i prociklička politika.
U članku se istražuju kvantitativni i kvalitativni aspekti funkcionalne strukture fiskalnog sustava Republike Hrvatske, U prvom dijelu rada, koji je po opsegu mnogo veći, istražuju se ti odnosi u ...proračunskom podsustavu, dok se u drugom dijelu ti odnosi istražuju za onaj dio javnog financiranja koji se odvija putem izvanproračunskih fondova.
PDF
