Izlaganje se sastoji od pet dijelova. U prvom, uvodnom dijelu definira se palijativna skrb i naznačuje poželjni model njezina ostvarivanja.
U drugom dijelu se pobliže određuje osoba duhovnika u timu ...palijativne skrbi, a u trećem dijelu se naznačuje njegov pravni i profesionalni status u spomenutom timu. U četvrtom dijelu razrađuje se duhovnikova trostruka uloga s obzirom na samog pacijenta, članove njegove obitelji te na suradnike u timu palijativne skrbi. U zaključnom pak dijelu predlažu se neke smjernice za kvalitetno vršenje službe duhovnika u timu palijativne skrbi.
V Trnovem pri Ilirski Bistrici so imeli dolgoletno tradicijo delovanja Marijine družbe. Velik pobornik za to vrstno delo z mladino je vsekakor bil trnovski župnik in dekan Jožef Marija Kržišnik ...(1900-1926). Zgodovinar Janez Kramar je tovrstno dejavnost obravnaval kot v močan element narodne prebuje na Primorskem, ki je po prvi vojni in zasedbi naših krajev dobil še pomemben vidik narodnega boja za ohranitev slovenske identitete Primorske.Marjine družbe so na ilirskobistriškem zajele skoraj vso mladino pa tudi odrasle in razvijale mnoge dejavnosti. Po podatkih je bilo tik pred vojno kar 1120 članov in še 153 najmlajših vključenih v Marijin vrtec Pri hud udarec so doživele Marijine družbe, ko je leta 1926 preminil njihov organizator trnovski dekan Kržišnik in kasneje, ko se je najavljal vojni čas. Zanimivo, da so pri dejavnosti najdalj vztrajali prav Marijini vrtci.Na sliki: Marijin vrtec v Samostanu de Notre Dame v Trnovem. Dekleta članice vrtca ob svojem mentorju kaplanu Melhiorju Golobu na samostanskem vrtu, kjer so si uredile vrtno kapelo za svoj sedež ob kipu Marije, leta 1944. Verjetno je šlo za przničen dogodek, o čemer pričajo podeljene medaljice Marijine družbe pa tudi svečana oblačila, verjetno na novo sprejetih novih članic. Na levi strani je z mladino duhovnik Melhior Golob. Med mladimi, ki so vsi iz trnovske fare, prepoznamo: Jadranko Derenčin, Nelko Oblak, Vilmo Baša, Cveto Kresevič , Zlato Hodnik, Ivanko Skok, … 237/vč
Članak donosi novu terminološku obradu djelovanja Ivana Merza u hrvatskome Orlovstvu s osvrtom na osobitosti koje Merz uvodi u Hrvatski orlovski savez: djelovanje na smjernicama Katoličke akcije, ...uvođenje duhovnika–svećenika u Hrvatski orlovski savez kao zastupnika Crkve, apolitičnost hrvatskoga orlovstva te novo određenje putem oduhovljenja tjelesne kulture. Navedene osobitosti po prvi se put objedinjuju pod novim terminom hrvatska orlovska posebnost. Utjecaj Merza i uvođenje posebnosti u hrvatsku orlovsku organizaciju predstavljaju bit određivanja novoga usmjerenja hrvatskoga orlovstva koje je za Merzova djelovanja poprimilo snažnu vjersko–odgojno–kulturnu dimenziju s izraženo produhovljenim programom tjelesne kulture. Merz po prvi puta u organizaciju orlovskoga tipa uvodi Katoličku akciju i usmjerenje na temelju enciklike Ubi Arcano Dei, postajući time jedan od prvih promicatelja Katoličke akcije u Hrvatskoj, direktno utječući na razvoj i novo usmjerenje Hrvatskoga orlovskog saveza.
Kroz zadnje decenije valjda ni jedna teološka disciplina nije toliko napredovala kao liturgika. Na početku je ovog stoljeća skoro u svim udžbenicima bila tretirana i u svim teologijama predavana kao ...rubricistika prepuštena profesoru pastoralke ili duhovniku.
Prigodom 200. obljetnice Sjemeništa (1806.-2006.) u radu se kronološki daje prikaz poglavara Sjemeništa po službama i po godinama kad su je obavljali, počevši od osnutka Bogoslovnog
sjemeništa do ...danas. Prvi poglavar u Sjemeništu je rektor, a tijekom 200 godina u rektorskoj službi izmijenilo se 36 svećenika, ponajviše članova stolnoga kaptola. Vicerektor je dugi niz godina bio ujedno i ekonom (ponekad i duhovnik), dok se te dvije službe nisu podijelile, a od osnutka Sjemeništa do danas ovu zahtjevnu službu obnašalo je 37 svećenika. Duhovnik je zadužen za duhovni život i odgoj svećeničkih kandidata i do danas je 45 svećenika obnašalo ovu službu u Sjemeništu. Prefekt je vodio brigu o vanjskoj disciplini bogoslova i nadzor studija nakon školskog vremena; do danas su 33
svećenika obavljala ovu službu. Iza svakog imena je specifičan život i djelovanje, a mnogi su bili i profesori na filozofsko-teološkom studiju u Đakovu ili su preuzimali i druge službe u Biskupiji. Bogoslovno sjemenište odgaja već 200 godina župnike, vjeroučitelje, katehete i profesore te možemo reći da su ovi članovi đakovačkog i srijemskog prezbiterija dali značajan doprinos životu Crkve na ovim prostorima.
