Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog već je više od 45 godina nezaobilazno mjesto glazbenog i kulturnog života Zagreba i Hrvatske. Nakon zgrade Hrvatskog glazbenog zavoda koja je otvorena 1876. to ...je prva namjenski izgrađena koncertna dvorana u zemlji. Oslanjajući se na postojeću literaturu, napise u periodici i napose na arhivske izvore, rad daje povijesni pregled razvoja koncertnih prostora u Zagrebu u odnosu na razvoj glazbenog života u domaćoj sredini, uz osvrt na pojedine koncertne dvorane u bivšoj Jugoslaviji i drugdje u svijetu. Kronološkim pregledom predočava se izgradnja Dvorane, od idejnih početaka i odabrane lokacije, preko objave Natječaja za izradu idejnih skica Doma Matice iseljenika Hrvatske, s koncertnom dvoranom, u Zagrebu 1957. godine do odabira naziva i dvodnevnog svečanog otvorenja 29. i 30. prosinca 1973. godine. Naposljetku, prikazuje se Lisinski iz današnje perspektive te se pokušavaju naznačiti njegovi doprinosi glazbenom i kulturnom životu Zagreba i Hrvatske.
Začetek gradnje takrat osrednjega športnega objekta v Ljubljani je bil novembra leta 1963, končana pa marca 1965. Leta 1965 je v Tivoljiu že potekalo svetovno prvenstvo v tenisu.
Z odprtjem novih in prenovljenih prostorov v oktobru 2006 smo pridobili knjižnično stavbo, ki uporabnikom in zaposlenim omogoča opravljanje knjižničnih storitev na višji ravni kot doslej. Ena od ...pridobitev je tudi Dvorana Savice Zorko s stalno razstavo dokumentov iz 60-letnega razvoja Knjižnice Brežice po drugi svetovni vojni.V dvorani potekajo prireditve, ki jih organiziramo sami ali v sodelovanju z društvi, zavodi in drugimi. Meri 270 m2. Posvetili smo jo dolgoletni knjižničarki Knjižnice Brežice Savici Zorko, ki je prispevala k rasti knjižnične dejavnosti v Brežicah.
U posljednja dva desetljeća primjećuje se pomak u liječenju vaskularnih bolesti od tradicionalno otvorenih kirurških zahvata prema perkutanoj intervenciji cijelog vaskularnog stabla. Niti klasične ...operativne dvorane, a niti konvencionalne angio dvorane nisu optimalne za izvođenje otvorene operacije ili za endovaskularne zahvate. Glavne značajke vaskularne hibridne operativne dvorane obuhvaćaju kvalitetnu opremu za snimanje, radijacijski štit, opremu za jednostavnu upotrebu, potrebu za dobro izučenim kadrom, ergonomičnost, mogućnost odvijanja otvorenih i perkutanih zahvata, sterilnu okolinu, kao i kvalitetu i učinkovitost bolesničke skrbi. Najznačajnija značajka rada u hibridnoj vaskularnoj operacijskoj dvorani trebala bi biti mogućnost pružanja najbolje operacije bolesniku s krvožilnom bolešću. Manje je važno tko će opremu upotrebljavati, intervencijski radiolog ili vaskularni kirurg. Uspostava jedne endovaskularne operativne dvorane ima prednost sterilne okoline, mogućnost izvođenja hibridnih zahvata, te ako je potrebno i konverzije. Također, angiografija učinjena neposredno prije operativnog zahvata pruža točnije anatomske informacije, a nakon zahvata pruža bolju kontrolu kvalitete. Posljedično, bolja kvaliteta i usluga može se ponuditi svakom pojedinačnom bolesniku. Takve promjene u liječenju bolesnika s bolešću krvnih žila zahtijevaju i novi profil vaskularnog kirurga nazvan “vaskularni hibridni kirurg” koji mora biti osposobljen u izvođenju endovaskularnih, ali i otvorenih operativnih zahvata kod iznimno složene skupine bolesnika.
PDF
