Ovo istraživanje obuhvaća analizu ukupnog kriminaliteta s detaljnim uvidom u opći ili konvencionalni kriminalitet u petogodišnjem razdoblju prije nastupanja pandemije bolesti COVID-19 (2015. – 2019.) ...u odnosu na godinu pandemije (2020.). Empirijska analiza temelji se na sekundarnim podacima registriranih kaznenih djela i prekršaja, za tu svrhu zatraženim i dobivenim od Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, što predstavlja posredno mjerenje kriminaliteta na određenom području (Palmer, 2020.). Problem eksplorativnog istraživanja u ovom radu stjecanje je novih spoznaja o eventualnim promjenama u opsegu, strukturi i dinamici kriminaliteta te tipologiji i obrascima policijski registriranih kaznenih djela i prekršaja u pandemijskom kriznom razdoblju, a u odnosu na prethodno petogodišnje razdoblje u Hrvatskoj. Dobiveni rezultati promatraju se kroz primjenjivost teorijskih koncepata ekološke kriminologije u objašnjenju promjene trendova u tipologiji i obrascima kriminalnog i devijantnog ponašanja. Smisao istraživanja bio je prikazati kako novonastala pandemijska svakodnevica utječe općenito na pokretljivost ukupnog kriminaliteta, ali i na specifične segmente kriminaliteta na području Republike Hrvatske i pojedinih policijskih uprava.
U istraživanju kaznenih djela kao pojedinačnih pojava, kriminaliteta kao masovne pojave i viktimizacije, teorijski konstrukti i brojna empirijska istraživanja u područjima ekološke kri-minologije, ...situacijske kriminalistike i bihevioralne geografije razvili su okvir za razvitak ge-ografije kriminaliteta koja ispituje odnose između varijabli prostora i vremena s jedne strane te pojedinca ili društvenih skupina i kriminaliteta s druge strane. Analiza prostornih podataka putem geografskih informacijskih sustava koristi se za tzv. mapiranje kriminaliteta, geografs-ko profiliranje počinitelja, žrtve ili objekta napada otkrivanjem kauzaliteta kod ustrajnog či-njenja kaznenih djela, za predviđanje budućih kriminalnih aktivnosti ili sigurnosno važnih do-gađaja u odnosu na vrijeme i mjesto, kao i za koncept policije u zajednici. Zbog značajnog ut-jecaja na kvalitet policijskog rada i odlučivanja na operativnoj, taktičkoj i strateškoj razini, suvremene policijske organizacije koriste geografske informacijske sustave u svakodnevnom radu, a u svrhu prevencije i smanjenja stope kriminaliteta.
PDF
