Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- U teorijskom dijelu doktorske disertacije utvrđena je uloga znanja kao i značajke
znanja kao ekonomskog resursa. Utvrñena su ...teorijska obilježja ekonomije znanja, te
preduvjeti nastanka ekonomije znanja: brz razvoj znanosti i proces globalizacije.
Ekonomija znanja snažno je povezana s održivim razvojem, a inovacije postaju imperativ
gospodarskog razvitka. Stoga, razvijene nacionalne ekonomije nastoje formirati
nacionalne inovacijske sustave i prerasti u tzv. inovacijska društva. Veća primjena znanja
i inovacija u svim sferama društva dovodi do transformacije ekonomija u pravcu
gospodarstava utemeljenih na znanju. Teorijska osnova za tu transformaciju utemeljena
je na tzv. Teorijskom okviru ekonomije znanja koji je osmišljen u sklopu projekta
„Znanje za razvoj“ Svjetske banke. Taj se teorijski okvir ekonomije znanja sastoji od
četiriju stupova ekonomije znanja, a to su: Ekonomski poticaji i institucionalni režim;
Obrazovana i vješta radna snaga; Efikasan inovacijski sustav; i Moderna i adekvatna
informacijska infrastruktura. Sinergija transformacija u navedena četiri stupa gradi
gospodarstvo utemeljeno na znanju.
U empirijskom dijelu disertacije provedeno je istraživanje kojemu je bio cilj
utvrditi specifične „scenarije“ transformacije ekonomija za skupine zemalja sličnog
dostignutog stupnja gospodarskog razvoja u pravcu dostizanja gospodarstva utemeljenog
na znanju. Pri tome su korišteni statistički podaci čimbenika ekonomije znanja dostupni u
benchmarking alatu Metodologije procjene znanja (KAM) Svjetske banke na uzorku od
118 zemalja. Tako su primjenom komponentne i multivarijatne analize utvrñeni
relevantni stupovi i čimbenici ekonomije znanja za tri različite dohodovne skupine
zemalja. Na temelju rezultata empirijskog istraživanja formirani su modeli, te dani
prijedlozi i preporuke za upravljanje čimbenicima ekonomije znanja i brži održivi
gospodarski razvoj triju dohodovnih skupina zemalja. Na temelju rezultata istraživanja
formirani su i znanstveno utemeljeni prijedlozi i mjere za unaprjeñenje razvoja Republike
Hrvatske u cilju dostizanja gospodarstva utemeljenog na znanju.- The theoretical part of the doctoral dissertation sets out the importance and the
role of knowledge as a basic economic resource. It lays out the theoretical features and
preconditions for the knowledge economy, such as rapid development of science and
globalization. Knowledge economy is strongly linked to sustainable development, and as
a result innovations have become an imperative of economic development. Therefore,
developed national economies tend to form national innovation systems in order to
evolve into innovative societies. Greater use of knowledge and innovation in all spheres
of society leads to the transformation of an economy into an economy based on
knowledge. The theoretical foundation for this transformation lies in Knowledge
Economy Framework within the "Knowledge for Development" program of the World
Bank. This theoretical framework consists of four pillars of knowledge economy:
economic incentives and institutional regime, educated and skilled workforce, efficient
innovation system, and modern and adequate information infrastructure. The synergy of
transformation in the four pillars creates a knowledge-based economy.
The empirical part of the dissertation presents the research carried out in order to
establish the transformation "scenarios" for three groups of countries, grouped according
to their income level, into knowledge-based economies. The research has been conducted
by using indicators of knowledge economy, which are a part of Knowledge Assessment
Methodology (benchmarking tool of the World Bank), on a sample of 118 countries. The
application of the principal component and multivariate analyses determined different
significant factors and pillars of knowledge economy for the different income groups.
Three models of managing knowledge economy factors and achieving a more rapid
sustainable development for all three income groups have been developed based on the
obtained results. Moreover, the research results made it possible to formulate
scientifically based proposals and measures of enhancing the development of Republic of
Croatia towards a knowledge-based economy.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Međuutjecajnost znanja, obrazovanja, ljudskog potencijala, intelektualnog kapitala, cjeloživotnog učenja i gospodarskog razvoja ...postaje sve očitija. Dolazi do brzog rasta novog i još bržeg zastarijevanja postojećeg znanja te se smatra da će 21. stoljeće biti ono u kome će se ljudi i društva razlikovati po upotrebi znanja u svakodnevnom životu. Polazeći od znanstveno utemeljenih spoznaja o ljudskim potencijalima, znanju, društvu znanja i ekonomskom razvoju, disertacija ukazuje na značajke ljudskih potencijala i promjene u upravljanju i razvoju ljudskih potencijala koje su nužna pretpostavka za razvoj gospodarstva temeljenog na znanju. U disertaciji se prikazuju dosadašnje znanstvene spoznaje o znanju, obrazovanju, gospodarskom razvoju te o razvoju ljudskih potencijala. Istražene su i prezentirane temeljne karakteristike znanja i društva znanja te značaj ljudskih potencijala i obrazovanja za ekonomski rast i razvoj. Na osnovu tih spoznaja utvrđen je međusobni utjecaj obrazovanja, tehnologije i ekonomskog razvoja u gospodarstvu temeljenom na znanju te doprinos obrazovanja ljudskih potencijala gospodarski rast i razvoj. Uz pomoć metoda kvantitativne i kvalitativne analize istražen je, utvrđen i interpretiran doprinos razvoja inovacija i tehnologije te istraživačkih kapaciteta gospodarskom rastu i razvoju. Primjenom matematičkih i statističkih metoda izmjerena je razvijenost ljudskih potencijala za 110 zemalja svijeta te je pozicionirana Hrvatska u svjetskom i europskom okruženju. Posebice je istražena i analizirana razvijenosti ljudskih potencijala svih hrvatskih županija. Slijedom rezultata empirijskog istraživanja predložen je niz mjera i aktivnosti za formiranje strategije razvoja ljudskih potencijala u društvu temeljenom na znanju te se ukazuje na nužne promjene u obrazovnim sustavima. Smatra se da se povećanjem akumulacije ljudskog kapitala putem razvoja ljudskih potencijala povećava stopa gospodarskog rasta te da nedovoljna i/ili neodgovarajuća obrazovanost ljudskih potencijala ima negativan utjecaj na ekonomski rast te da se ekonomski rast i razvoj zasnivaju na kombinaciji dobrog funkcioniranja sustava obrazovanja i razvijenosti istraživačkih kapaciteta koji determiniraju razvoj inovacija i tehnologije.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
U članku se raspravlja o pojavi skraćivanja riječi koja je prisutna u većini jezika. Skraćene
riječi koje nastaju kao rezultat takvoga postupka dijele se obično u nekoliko skupina, ovisno
o tome ...odbacuje li se kraj riječi (tada se govori o apokopama), početak riječi (to su afereze),
ili se »reže« s obje strane. Takav tip skraćenih riječi najčešće se javlja na supstandardnim
jezičnim razinama, ponajprije u žargonu i razgovornome jeziku, ali dio tako skraćenih riječi
zahvaljujući čestoj uporabi prelazi ponekad i u standard. Kao razlog za nastanak takvih riječ
i autori obično navode jezičnu ekonomiju i ona se zasigurno može smatrati glavnim poticajem
za skraćivanje podužih izraza. Drugi je razlog afektivnost koja je u velikoj mjeri prisutna
u žargonu pa i razgovornom jeziku. Ispitivanjem različitih kategorija skraćenih riječi
u hrvatskome i uspoređujući ih s gotovo identičnim tipovima u engleskom, francuskom i
njemačkom, pokušava se utvrditi koje su bitne osobine te dosta raširene tvorbene pojave.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
U ovom radu, analiziraju se dvije ilustracije ili vizualne metafore kojima su škotski društveni znanstvenici (prvenstveno politički ekonomisti) osamnaestog stoljeća, Adam Smith i James Steuart, ...pokušali prikazati i osvijetliti nastajući ekonomski i njemu pridruženi politički poredak. S jedne strane se nalazi slavna nevidljiva ruka, za koju se tvrdi da sama po sebi nije od velike važnosti za Smitha, iako njena logika jest. To otvara nekoliko interpretacijskih teškoća koje se pokušavaju rasvijetliti što je više moguće. S druge strane je Steuartova metafora o novom poretku kao finom i skupocjenom satu kojeg treba popravljati oprezno, ali često i samo stručno. Ova dva autora iz osamnaestog stoljeća mogu se danas uzeti, u ponešto pojednostavljenom shvaćanju, kao predstavnici dviju suprotstavljenih ideoloških orijentacija čiji je sukob od velikog značenja i za naš globalizirani svijet.
Kritiku dominantnih pristupa "civilnom društvu" u Hrvatskoj moguće je temeljiti na
pristupu političke ekonomije koji je usredotočen na borbe koje različite skupine vode oko
posjedovanja različitih ..."kapitala". Rasprave o "civilnom društvu" u Hrvatskoj od središnje
su važnosti za razumijevanje procesâ "demokratizacije" u smislu veza između tzv. formalne
politike i politike svakodnevice. Prepirke oko "civilnog društva" 1990-ih ne mogu se
razumjeti a da se pozornost ne usmjeri na povijesne potpornje društvenih pokreta iz 1980-
ih te prirodu i opseg "jugoslavenske iznimke". Sposobnost HDZ-a da civilne pokrete i
nevladine organizacije etiketira kao "jugonostalgične" i protuhrvatske te da mobilizira
različita biračka tijela bila je odlučna za uspjeh njegova hegemonijskog projekta
pojačanog kontradikcijama globalnih diskurzivnih i fondacijskih struktura. Globalno
rezonantna značenja, koja sama artikuliraju jedan oblik protupolitične politike, čestoput
nisu mogla zadovoljiti životna iskustva na lokalnoj razini. Recentne političke promjene
naznačuju pojavu tehnokratskog projekta novoga morala, no parametri pritom ostaju
nejasni.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Polazeći od analitičkog modela i kategorija američke radikalne političke ekonomije, autor analizira dinamiku ekonomskih promjena u Hrvatskoj tijekom devedesetih godina. Osobito značajnim za ...razumijevanje te dinamike autor smatra njezinu dimenziju koju – na tragu klasika političke ekonomije – naziva “moralnom ekonomijom tranzicije”. Temeljna institucionalna i socijalna struktura akumulacije u hrvatskom gospodarstvu devedesetih godina obilježena je fenomenima poput državnog populizma, klijentelizma i ortačkog kapitalizma, koji su rezultat HDZ-ova modela “nacionalnog kapitalizma”, tj. specifičnog sklopa ekonomske politike i privatizacije gospodarstva. Taj model nije riješio glavne razvojne probleme niti je osigurao zadovoljavajuće stope gospodarskog rasta. Političko-ekonomska bilanca prvog desetljeća tranzicije u Hrvatskoj stoga je negativna. Autor zaključuje da je u drugom desetljeću tranzicije nužno uspostaviti novi političkoekonomski model, koji će odgovoriti na glavne izazove s kojima je suočeno hrvatsko društvo: postizanje gospodarskog razvoja, povećanje produktivnosti, redukcija prevelikog državnog aparata, pomirenje imperativa akumulacije i demokratske legitimnosti te obnova moralne ekonomije i povjerenja.
