How can small cities make an impact in a globalizing world dominated by ‘world cities’ and urban development strategies aimed at increasing agglomeration? This book addresses the challenges of ...smaller cities trying to put themselves on the map, attract resources and initiate development. Placemaking has become an important tool for driving urban development that is sensitive to the needs of communities. This volume examines the development of creative placemaking practices that can help to link small cities to external networks, stimulate collaboration and help them make the most of the opportunities presented by the knowledge economy. The authors argue that the adoption of more strategic, holistic placemaking strategies that engage all stakeholders can be a successful alternative to copying bigger places. Drawing on a range of examples from around the world, they analyse small city development strategies and identify key success factors. This book focuses on the case of ‘s-Hertogenbosch, a small Dutch city that used cultural programming to link itself to global networks and stimulate economic, cultural, social and creative development. It advocates the use of cultural programming strategies as a more flexible alternative to traditional top-down planning approaches and as a means of avoiding copying the big city. The Open Access version of this book, available at http://www.taylorfrancis.com, has been made available under a Creative Commons Attribution-Non Commercial-No Derivatives (CC-BY-NC-ND) 4.0 license.
Na osnovi analize diskursa 22 polustrukturirana intervjua s dionicima inovacijske politike i relevantnih javnih dokumenata, autori prikazuju problematiku agende inovacijske politike u Hrvatskoj u ...procesu pristupanja EU i nakon ulaska u članstvo, stavljajući naglasak na prisutnost ideja industrijske ekonomije i ekonomije znanja u diskursima o inovacijskoj politici u dekadi od 2006. do 2016. Proces stvaranja politike obilježilo je nedostatno koherentno tumačenje inovacijske politike i zanemarivanje institucionalnog konteksta. Autori zaključuju kako se ideja ekonomije znanja, kao temeljna ideja prisutna u inovacijskoj politici samo normativno prihvaćala zbog zahtjeva Europske unije kako bi se legitimirali interesi političkih aktera, dok su u stvarnosti ostale djelatne ideje ekonomije razmjera i pojednostavljenog linearnog modela inovacijskog procesa koje negativno utječu na mogućnost promjene politike i stvaranje integrirane inovacijske politike. Nalazi upućuju na zaključak kako inovacijska politika nije shvaćena kao politika koja integrira sektorske politike: znanstvenu, industrijsku, tehnologijsku i razvoja poduzetništva. Ideja nacionalnog inovacijskog sustava koristi se samo kao metafora za integraciju sektorskih politika, dok stvarna integracija u obliku sustava nije realizirana, a operacionalizacija te ideje ogleda se u nastojanju centralizacije upravljanja akterima koji bi trebali činiti elemente sustava. Odsutnost funkcionalne integrirane inovacijske politike jedna je od institucionalnih prepreka razvoju proklamirane ekonomije znanja.
Universities have been subjected to continuous government reforms since the 1980s, to make them 'entrepreneurial', 'efficient' and aligned to the predicted needs and challenges of a global knowledge ...economy. Under increasing pressure to pursue 'excellence' and 'innovation', many universities are struggling to maintain their traditional mission to be inclusive, improve social mobility and equality and act as the 'critic and conscience' of society. Drawing on a multi-disciplinary research project, University Reform, Globalisation and Europeanisation (URGE), this collection analyses the new landscapes of public universities emerging across Europe and the Asia-Pacific, and the different ways that academics are engaging with them.
The paper provides a definition of hypercomplexity and hypercomplex knowledge in knowledge-based economies and proves the hypothesis that development, application and expansion of new technological ...achievements have a direct impact on a country's economic growth.
Data collected from relevant databases for 110 world countries were used in the calculations. Data for other countries have not been published, which is a typical limitation in the application of such research methodology.
Developmental lags of the Republic of Croatia have been established by the method of transformation of variables in the analysed developmental indicators and their components, and proposals for their improvement have been provided. Taking into consideration the established effect of the increase in the Research Capacity Development Index, Technology and Innovation Efficiency Index, and the Ability to Absorb Knowledge and Technology Index on economic growth, Croatia needs to invest additional resources in the increase in human capital and labour productivity in order to reduce developmental lags.
Znanje kao ekonomski resurs postao je conditio sine qua non ekonomskog rasta i razvoja. To je najbolje evidentirano u endogenoj teoriji rasta gdje je istaknut značaj obrazovanja, istraživanja, ...inovacija, tehnološkog progresa te ljudskog kapitala u ekonomskom rastu. Potvrđuje to i činjenica da danas govorimo o tzv. novoj ekonomiji u kojoj su tradicionalni resursi (zemlja, rad i kapital) zamijenjeni znanjem, visokom tehnologijom, razvijenom informacijsko-komunikacijskom infrastrukturom s informacijama i idejama kao temeljnim ekonomskim resursima. Stoga svrha ovog rada proizlazi iz konstantne potrebe apostrofiranja uloge i značaja znanja u novoj ekonomiji, odnosno ekonomiji znanja. I to ne samo u kontekstu potvrde niza društvenih, tehničko-tehnoloških, proizvodnih i razvojnih promjena uzrokovanih tehnološkim revolucijama i globalizacijskim procesima kojima se poduzeća i nacionalne ekonomije moraju prilagoditi žele li opstati u nadmetanju na globalnom gospodarskom prostoru. Svrha leži i u potrebi da se znanjem omogući ravnoteža između svih interesnih skupina, odnosno da procesi ekonomskog rasta i razvoja te stvaranja bogatstva (materijalnog i nematerijalnog) konačno budu pravedni, humani i moralni.
Ekonomija znanja je ekonomija koja proizvodi, distribuira i koristi informacije. Danas ulaganje u kvalitetne informacije, a ne kapitalne inpute postaje sve važnije za razvoj zemalja i njihovu ...sposobnost da se međusobno natječu. Sve veće ubrzanje u stvaranju i širenju znanja pretvorilo je znanje u ključnu komponentu gospodarskog razvoja. Činjenica je da zemlje koje imaju velika ulaganja u informacijske sustave, imaju brzi i održivi rast te su najdinamičnije i najkonkurentnije zemlje u svijetu. DEA se u ovom radu koristi za mjerenje relativne učinkovitosti zemalja Europske unije (EU), uključujući Tursku, politiku ekonomije znanja koja se temelji na podacima iz 2016. godine. Osim toga, implementiran je faktorski specifični DEA model kako bi se u kratkom roku identificirali ostvarivi ciljevi proizvodnje za svaku zemlju ponaosob. U analizi su korištena četiri outputa i tri inputa. Rezultati su jasno pokazali da je Njemačka ispred drugih zemalja. Njemačku slijede Francuska, Engleska, Malta i Nizozemska. Turska, s druge strane, odvojena je od drugih zemalja i najmanje je učinkovita. Razlog tog razdvajanja je da Turska proizvodi manje od očekivanog u odnosu na svoje resurse. Drugi je zaključak rada da su patentne prijave zemalja i izvoz visoke tehnologije neučinkovitije u usporedbi s ostalim proizvodima ekonomije znanja.
U ovom radu se predstavlja model usmjeren na mjerenje intelektualnog kapitala kao potencijalnog znanja zemlje i primjenjuje se na Europsku uniju. Metoda se sastoji u aktiviranju troškova koji ...doprinose generiranju znanja. Kako bi se to učinilo, koristimo pokazatelje učinkovitosti izvedene iz sažetka varijabli strukturalnih, ljudskih i tehnoloških kapitala pomoću faktorske analize. Rezultati ove studije za EU25 2006. godine objašnjavaju zašto sjeverna Europa ima veći potencijal intelektualnog kapitala. Oni su produktivniji jer bolje primjenjuju i upravljaju novim tehnologijama. Istočne zemlje imaju jak potencijal ljudskog kapitala. U radu se zaključuje da, na konceptualnoj razini, te informacije treba iskoristiti za dizajniranje konvergencijskih politika i uravnotežene strategije razvoja kako bi se osigurao gospodarski rast.
Cilj je ovoga rada ukazati na promjene koje je donijela postmoderna u gospodarskim ak¬tivnostima, poslovnim strategijama i poduzetništvu u cjelini, a što je izravno ostavilo trag u svim društvenim ...kretanjima. Razvoj poduzetništva, kao organizirane kapitalističke proi¬zvodnje, povezan je sa začecima moderne. Industrijska revolucija, a još više revolucija eko¬nomske misli zabilježene u liberalizmu Adama Smitha, postavit će temelje podjele rada i masovne proizvodnje roba. Postmoderna će postaviti temelje proizvodnje roba i usluga koje će imati višestruko veću dodanu vrijednost od roba koje se proizvode za skladištenje i distri¬buciju putem modernističkih distribucijskih kanala. Medijska industrija otišla je najdalje u brisanju čvrstih granica između robe kao fizičkog proizvoda i njenog nematerijalnog oblika i vrijednosti. Poduzetništvo medijske industrije, medijskih korporacija i pojedinaca unutar medijskih timova koji rade na fundamentalnim istraživanjima, ali i na operativnom razvoju sadržaja i fizičkih proizvoda medijske industrije, pomaknulo je granice koje su postavili po¬duzetnici mančesterizacije te njihovi sljedbenici u vremenima koja su slijedila. Poduzetniš¬tvo je dobilo novi okvir u kojem ga treba promatrati jer se proširio horizont obuhvata koji ga definira. Vertikalno integrirane cross medijske korporacije preuzele su atribute poduzet¬nika koji stvara novi proizvod i novu industriju te su kroz digitalizaciju provele konvergenci¬ju djelatnosti i zavladale globalnim tržištem. Vertikalnom integracijom ostvarile su efekte ekonomije razmjera i ekonomije obujma, što im je osiguralo dodatna sredstva koja ulažu u fundamentalna istraživanja, razvoj i obrazovanje. Nastale na temelju resursnog pristupa i stalnog razvoja ljudskih potencijala, američke globalne medijske korporacije ovladale su svjetskim medijskim tržištem. Hrvatska medijska industrija nije pokazala dovoljno podu¬zetničke inicijative u napuštanju prevladanih poslovnih modela te su medijska poduzeća zadržala organizacijske oblike i poslovnu filozofiju koja je napuštena još krajem moderne.
U radu se definira hiperkompleksnost i hiperkompleksno znanje u gospodarstvima temeljenim na znanju te se dokazuje hipoteza da razvitak, primjena i širenje novih tehnoloških dostignuća direktno ...utječu na ekonomski rast zemlje. U izračunima su korišteni podaci prikupljeni iz relevantnih baza za 110 zemalja svijeta. Za ostale zemlje podaci nisu objavljeni što predstavlja tipično ograničenje u primjeni ovakve metodologije istraživanja. Metodom transformacije varijabli utvrđena su razvojna zaostajanja Republike Hrvatske u promatranim razvojnim pokazateljima i njihovim komponentama te su dani prijedlozi za njihovo poboljšanje. S obzirom na utvrđenu vezu između porasta indeksa razvijenosti istraživačkih kapaciteta, učinkovitosti tehnologije i inovacija te sposobnosti apsorpcije znanja i tehnologije na gospodarski rast, Hrvatska mora ulagati dodatna sredstva u povećanje ljudskog kapitala i produktivnosti rada da bi smanjila razvojna zaostajanja.
PDF
