Mnogobrojnim istraživanjima utvrđeno je da se kvalitetne promjene u odgoju i obrazovanju mogu dogoditi promjenom ustroja i ozračja u odgojno-obrazovnim ustanovama, što nazivaju promjenom kulture ...odgojno-obrazovne ustanove. U određenju kulture odgojno-obrazovne ustanove polazi se od općeg pojma kulture kao temelja za razumijevanje kulture organizacije. O odgojno-obrazovnoj ustanovi raspravljamo kao o organizaciji, a o kulturi kao o sastavnom elementu opće kulture i vrijednosnog sustava u cjelini. Navodimo definicije različitih autora iz kojih je vidljivo da nema jedinstvene definicije kulture odgojno-obrazovne ustanove; autori je različito definiraju, naglašavajući da ju je potrebno stavljati u socijalni kontekst. Većina tumačenja odnosi se na specifične vrijednosti, uvjerenja i očekivanja ljudi u ustanovi, njihova uobičajena ponašanja, tj. rituale, načine na koje razumiju i interpretiraju svakodnevne događaje u ustanovi i sl. Kako bismo što bolje povezali ovaj koncept s izravnim promjenama odgojno-obrazovne prakse, u radu se raspravlja i o nekim elementima kulture odgojno-obrazovne ustanove. U tom smislu mijenjanje kulture odgojno-obrazovne ustanove je evolucijski proces u kojem je implementacija inovacija moguća na razini svake odgojno-obrazovne ustanove, a put prema kvalitetnim promjenama određuje se kao dugotrajan, zajednički, istraživački proces svih sudionika uže i šire socijalne zajednice.
U ovome radu obrađuje se tema prevođenja elemenata kulture s engleskoga na
hrvatski jezik pomoću multimetodološkog pristupa koji objedinjuje kvantitativnu i
kvalitativnu analizu produktnog i ...procesnog korpusa istraživanja.
Osnovni cilj rada jest definicija i klasifikacija elemenata kulture u izvornome tekstu
te analiza strategija i postupaka prevođenja elemenata kulture u prijevodu s
engleskoga na hrvatski jezik kao i istraživanje samoga procesa prevođenja elemenata
kulture na temelju protokola glasnoga razmišljanja. Praktični cilj ovog rada jest
prijedlog modela prevođenja kulturne konstelacije teksta kako bi se eliminirali
najčešći uzroci neadekvatnih prijevodnih rješenja i pogrešaka u prevođenju kulturne
konstelacije teksta.
Pregled i analiza relevantne literature omogućili su ispunjenje teorijskih ciljeva, tj.
definiranje EK-ova i izradu potrebne taksonomije, što je poslužilo kao instrument u
istraživanju. Svi navedeni instrumenti objedinjeni su u multimetodološki model
istraživanja elemenata kulture u tekstu prema kojem je provedeno istraživanje na
produktnom i procesnom korpusu.
Zaključci iz produktnog korpusa mogu se sažeti na sljedeći način: dominiraju EK-ovi
iz područja društva, koji su prevedeni strategijom postranjivanja i postupcima
posuđivanja i kalkiranja, a u njihovom prevođenju relativno su česta neadekvatna
rješenja i pogreške. Istraživanje procesa prevođenja EK-ova pokazalo je da oni
prevoditeljima predstavljaju skoro pet puta veći problem od običnih leksema. Širi
kontekst ovih zaključaka jest sagledavanje prevođenja kao struke i djelatnosti,
odnosno potreba da se ovo pitanje uredi, odnosno da se normira i standardizira.
Osnovna hipoteza rada, naime da se elementi kulture sadržani u tekstu kao kulturna
konstelacija teksta prevode pretežito strategijom postranjivanja te da za prevoditelje
predstavljaju značajan problem i potencijalni je izvor pogrešaka, potvrđena je
rezultatima ovog istraživanja.
This dissertation deals with the topic of translating elements of culture from English
into Croatian by applying a mixed methods approach that combines a quantitative
and qualitative analysis of the product and process research corpora.
The objective of the thesis was to define and classify elements of culture in a source
text, to analyze translation strategies and procedures applied in the translation of the
elements of culture in the process of translation from English into Croatian, and to
examine the translation process itself, applying the think-aloud protocol approach.
The practical aim of the thesis was to propose a model of translation of cultural
constellation in a text, in order to eliminate the most frequent causes of inadequate
translation solutions and/or errors in the translation of a cultural constellation.
A review of the relevant literature and previous work in the field allowed for
achievement of the theoretical objective and definition of the elements of culture, as
well as a devision of taxonomies to be applied as a research tool in the study. All
instruments were combined in the mixed method research model applied in the study
of elements of culture on the two types of corpora: product and process.
The findings of the product corpus analysis indicated that the corpus is dominated by
elements of culture belonging to the lexical field of society, translated using the
foreignization strategy and the calquing procedure. Furthermore, the corpus reveals a
relatively high frequency of inadequate or erroneous translation solutions. The
analysis of the translation process indicated that elements of culture presented a
translation problem five times more difficult than a usual lexeme. The broader
context of these conclusions is the need to regulate and standardize translation as a
profession and as an activity.
The main hypothesis of this dissertation was confirmed in this study, namely that
individual elements of culture that form the cultural constellation of a text are
translated predominantly using the foreignization strategy and thus represent a
significant problem and potential source of translation errors.
