L’article est écrit pour honorer le centenaire de la naissance du poète, typographe, peintre, imprimeur et éditeur Jean Vodaine. Il est né à Čiginj, en Slovénie, le 6 juillet 1921, dans une famille ...ouvrière qui déménagé en Lorraine en 1924. Au début de sa carrière, Jean Vodaine travaille comme ouvrier parallèlement à ses activités artistiques. Après un grave accident, il se consacre entièrement à l’art. Il est le fondateur de Dire, revue littéraire régionale mais de portée internationale, autour de laquelle il réunit des poètes du monde entier. Il l’a lui-même mise en page et imprimée sur sa propre presse. Il a mis l’accent sur la conception typographique des textes, ce qui fait de ses revues des Gesamkunstwerks. L’importance de son travail réside dans le fait qu’il ait réussi à apporter la culture dans une région culturellement moins développée profitant de sa position « carrefour » où se sont rencontrées les influences et les artistes allemands, français, belges, luxembourgeois et immigrés. Il avait des liens avec le cercle des artistes de l’art brut dont plusieurs membres, comme Vodaine, appartenaient à la classe ouvrière. Pour les Slovènes, il est important en tant que promoteur de la poésie slovène en France. Sa double identité nationale et linguistique aussi bien que la qualité de ses œuvres le rendent intéressant du point de vue biographique ainsi que du point de vue esthétique encore au 21ème siècle, bien qu’il soit relativement inconnu dans son pays natal. Jean Vodaine est décédé le 8 août 2006.
Deepak Unnikrishnan's debut text, Temporary People, attempts to explore certain vulnerabilities and anxieties of transience that accompany emigrants to the Gulf Cooperation Council countries, where ...citizenship is not an option. By representing one of the largest Gulf diaspora in contemporary history-the Keralan emigrants or pravasis-as spectral figures and as absence-presences that signal a non-present presence in the Gulf, Unnikrishnan's book attempts to retrieve and register their occulted histories on the Gulf landscape. In particular, this article explores how, by creating a Keralan Gulf-pravasi spectre, Unnikrishnan critically engages with a more varied version of Gulf diasporic experience and, therefore, a more complex definition of emigration itself.
U ovome su radu istraženi i opisani motivi, stil i poetika Malkice Dugeč, hrvatske pjesnikinje koja živi i radi u Stuttgartu u Njemačkoj. Težište rada je na analizi stilskih figura u autoričinu ...pjesništvu čitanih kroz prizmu studije Luke Zime „Figure u našem narodnom pjesništvu” te kroz prizmu čitanja modernih književnih povjesničara i teoretičara Cvjetka Milanje i Krešimira Bagića. U radu je istražena povezanost poezije Malkice Dugeč s dvama dominantnim modelima u hrvatskome pjesništvu druge polovice 20. stoljeća, gnoseološkom i semiotičkom, odnosno naraštajna autoričina pozicija. Posebna pažnja u radu se pridaje odnosu prema hrvatskome jeziku kao ne samo ključnoj temi autoričina lirskoga opusa, nego ujedno glavnoj preokupaciji njezina društveno-političkog angažmana. Istraživanjem se dolazi do zaključka kako Malkica Dugeč, kao jedna od najznačajnijih hrvatskih izvandomovinskih pjesnikinja, uvelike reprezentira nacionalnu književnost koja nastaje izvan Republike Hrvatske, a posebice hrvatsku emigrantsku književnost. Izvandomovinska pozicija snažno se upisala u strukturu autoričina pjesništva, u prvome redu na razini motiva, a potom i stila i stilske figuracije, što za posljedicu ima i relativnu distanciranost od aktualnih pjesničkih praksi matične, odnosno domovinske hrvatske književnosti.
В статье рассматривается важная для эпохи 1920-30-х годов проблема написания литературных биографий, как она ставилась и решалась в литературе и критике русского зарубежья и Советской России. ...Биографии русских писателей-классиков рассматриваются в качестве особой формы сохранения национальной культуры, особой формы мышления об этой культуре, особой формы идеологической и философской полемики. На примере биографических текстов В. Ходасевича, К. Мочульского, Б. Зайцева, В. Набокова выделяются характерные черты биографий русских писателей-классиков,
Abstract. The author of article considers a problem of a writing of literary biographies which was important for an epoch of 1920-30th years. This problem is studied on an example of the literature and the literary criticism of Russian abroad and the Soviet Russia. Biographies of Russian writers are considered as the form of preservation of national culture, as the reflexion about culture, as the form of ideological and philosophical polemic. Characteristic lines of literary biographies are studied on an example of biographies of the Russian writers created by V. Khodasevich,
The first part of the book discusses the position of Slovenian émigré literature and its place in the framework of Slovenian national literature and culture. In the second part, the most significant ...immigrant writers in Slovenia are presented, and their position in the cultural context of Slovenia is analyzed. The third part comprises a broader examination of the immigrants’ position in Slovenia, their (cultural, socio-economic, political) integration, and the level of their equality regarding the status of their cultural-artistic activities and their affirmation in broader Slovenian society. The last part of the book opens a number of comparisons between the positions of Slovenian emigrants and the immigrants in Slovenia.The comparative analysis focuses on the factors influencing cultural life of the immigrant community as such. This is followed by a chapter on literary bilingualism among emigrant/immigrant writers. The concluding chapters continue to problematize the concept of a single “national language” as the demarcation line between national literatures. A theoretical concept of a “concentric paradigm of national literature” is introduced. The authors of the included foreword and review are Matjaž Hanžek and Aleš Debeljak.
Ljerka Lukić je pjesnikinja triju domovina, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Kanade. Smatram ju pjesnikinjom između domovina, ali i kozmopolitom. Svojim pjesničkim opusom pjesnikinja uranja u sve ...aspekte
iseljeničkih iskustava, ali se i otvara prema univerzalnim, globalnim temama.
Različiti aspekti američke popularne kulture (SAD), od fast fooda do tada aktualne umjetničke scene, čine dio motivskog repertoara poezije Borisa Marune, koji je uz Viktora Vidu najbolji hrvatski ...emigrantski pjesnik. Odnoseći se spram karakterističnih simbola zemlje u kojoj se našao slijedom svoje zanimljive emigrantske i nomadske sudbine na humoran, ironičan i satiričan način, Maruna u stihovima dimenzionira svoj kritički i osporavateljski odnos spram Amerike kao obećane zemlje. S druge strane, Amerika je prostor konkretne uređene političke i društvene zbilje u kojoj se ipak mogao pronaći dostojan prostor slobode za avanturiste duha, napose u smislu seksualnog liberalizma i nesputanog tjelesnog ponašanja kao dijela popularne kulture, o čemu Maruna često govori u svojoj poeziji. Ono što nikada nije dolazilo u pitanje bila je ljubav spram hrvatske domovine, ali bez tonova patetičnog domotužja i plačne nostalgije, s kritičkim i ironijskim odmakom spram navika i običaja Hrvata, što je Marunu bitno udaljavalo od tipične matrice hrvatskih emigrantskih pjesnika i pisaca uopće.
U ovome su radu istraženi i opisani motivi, stil i poetika Malkice Dugeč, hrvatske pjesnikinje koja živi i radi u Stuttgartu u Njemačkoj. Težište rada je na analizi stilskih figura u autoričinu ...pjesništvu čitanih kroz prizmu studije Luke Zime „Figure u našem narodnom pjesništvu” te kroz prizmu čitanja modernih književnih povjesničara i teoretičara Cvjetka Milanje i Krešimira Bagića. U radu je istražena povezanost poezije Malkice Dugeč s dvama dominantnim modelima u hrvatskome pjesništvu druge polovice 20. stoljeća, gnoseološkom i semiotičkom, odnosno naraštajna autoričina pozicija. Posebna pažnja u radu se pridaje odnosu prema hrvatskome jeziku kao ne samo ključnoj temi autoričina lirskoga opusa, nego ujedno glavnoj preokupaciji njezina društveno-političkog angažmana. Istraživanjem se dolazi do zaključka kako Malkica Dugeč, kao jedna od najznačajnijih hrvatskih izvandomovinskih pjesnikinja, uvelike reprezentira nacionalnu književnost koja nastaje izvan Republike Hrvatske, a posebice hrvatsku emigrantsku književnost. Izvandomovinska pozicija snažno se upisala u strukturu autoričina pjesništva, u prvome redu na razini motiva, a potom i stila i stilske figuracije, što za posljedicu ima i relativnu distanciranost od aktualnih pjesničkih praksi matične, odnosno domovinske hrvatske književnosti.
PDF
