Premda je srpska vlada tek 2010. godine priznala nematerijalnu kulturnu baštinu kao pojam, ona je nezaobilazan dio antropoloških istraživačkih programa u Srbiji. U ovome radu uspoređujemo postojeće ...srpske nacionalne i socioantropološke prakse prema nematerijalnoj kulturnoj baštini te raspravljamo o važnosti tih praksi za očuvanje same baštine. Nadalje, kroz prizmu vizualne antropologije i vizualne etnografije proučavamo mogućnosti, prednosti i ograničenja korištenja vizualnih tehnologija u postupku očuvanja te baštine. Najzad, na vizualnu antropologiju primjenjujemo shvaćanje humanističkih i društvenih znanosti kao nematerijalne kulturne baštine (a ne samo kao organiziranog istraživanja te baštine), čime nadilazimo jaz između dekontekstualizacije nematerijalne kulturne baštine i njezina očuvanja.
Članek temelji na raziskavi, opravljeni v čilski prestolnici Santiago, ter obravnava izvor in razvoj urbanih identitet v tem segregiranem mestu 21. stoletja. Na podlagi socioloških in etnografskih ...dokazov smo procese razvoja urbane identitete analizirali z opazovanjem zasedbe, uporabe in prisvojitve ozemlja. Hipoteza je: kljub dokazom o segregaciji, modernizaciji in globalizaciji urbani prebivalci na svojih ozemljih na novo izumljajo življenjske sloge, da bi uskladili vezi ljubezni in pripadnosti z uporabo razlikovalnih znamenj in s privzemanjem značilnih vsakdanjih navad. Moderno, segregirano in globalno mesto je polno otočkov, ki razkrivajo podobe prijaznejšega urbanega življenja in željo po njem. Članek analizira območja, na katerih obstajajo skupnostne, novoskupnostne in obrobne identitete. Kaže na to, da poleg skupnostnih identitet, ki gojijo nostalgijo po izgubljeni skupnosti (z iskanjem zavetja ali novih načinov, da obronke mest spremenijo v kraje, na katerih je mogoče živeti v senci reke Mapocho ali na njeni drugi strani in v neposredni bližini zgodovinskega središča mesta), obstajajo tudi obrobne identitete, ki so danes vseprisotne; spodkopavajo urejenost in enotnost mesta ter vodijo v raznolik, heterogeni in večkulturni življenjski slog. Rezultat sta spojitev in urbani življenjski slog.
Ovaj se rad bavi književnicima kao kulturnim posrednicima u kontekstu svjetske književnosti. Vinjete s književnih događaja pokazuju da je ono što se danas podrazumijeva pod svjetskom književnošću ...fikcija iz zemalja Trećeg svijeta prevedena na engleski jezik, koju uglavnom pišu emigrantski pisci, a konzumiraju metropolski čitatelji koji ih doživljavaju kao etnografije nepoznatih mjesta. Autori se na sceni svjetske književnosti pojavljuju kao predstavnici svoje “kulture kao cjeline”. Jedini je način da dobiju potvrdu u prijevodu na engleski jezik ako napišu sociologiju svoje “kulture”, podržavajući fiksne, nazadne i romantičarske slike te kulture kroz guste opise njezinog etnosa.
Grupinis šeimos portretas. Ant kėdžių sėdi Fledžinskai (vyras ir žmona, vyras ant kelių laiko šunį), už jų vaikai. Iš kairės Jonas, Emilija, Juzefa ir Ona. Fonas šviesus.
Grupinis portretas su Vladimiro Zubovo (1862-1933) šeima. Antroje eilėje pirma sėdi Aleksandra Zubovaitė-Fledžinskienė, sekanti jos mama Sofija Bilevičiūtė-Zubovienė, šalia, tik laipteliu žemiau – V. ...Zubovas. Kiti fotografijai pozuojantys asmenys nėra žinomi.
In the monograph (‘Ethnography of intergenerational relations: home and work on farms through life stories’), intergenerational relationships are discussed along the lines of demographical ...anthropology (Chapter 1).
Movement and mobility, in its various modes, have strong implications for social, political and cultural dimensions of peoples’ daily lives and their broader social realities. The book addresses ...individual experiences of movement, focusing on spatial and temporal implications of movement and mobility. The core idea is that mobility and movement engender moving places – places the location of which is not geographically fixed but relative. Places such as home and homeland appear to be fixed and immobile, but in practice they are always contested and depend on practices, imaginaries and politics of movement. They are continuously redefined through given social, political, historical and economic contingencies. The book explores the interrelatedness between spatial configuration and practices and politics of movement, mobility and immobility. Ethnographically, the book explores the specificities of given regions, addressing two basic topics of place-making linked through movement. The first one is relationality, i.e. relations between centres and peripheries as well as relations between people and places as they are generated through movement. Both topics are explored ethnographically and comparatively, enriching theoretical discussion on movement, mobility, immobility and place making.
Užgavėnių persirengėliai Girdeikių kaime (Skaudvilės valsčius). Fotografijoje užfiksuoti 8 persirengėliai, stovintys šalia medinės trobos. Dešinėje pusėje stovintis velniu persirengęs asmuo – ...fotomontažas.