Papa Franjo nas poziva na neodgodivu obnovu vjere i povratak evanđelju kako bismo se izdigli iznad naše skučenosti i postali u punini ljudi. Ovaj članak promišlja o razlozima tog Papina ozbiljna ...zahtjeva. Nakon uvoda, u prvom dijelu bit će spomenuti neki aspekti krize suvremenog čovjeka te će se izdvojiti ono što vidimo kao problematično u Crkvi i našim odnosima. U drugom će se dijelu ukazati na krizu svijesti o Crkvi, ali i na krizu svijesti same Crkve o sebi, izdvajajući iz navještaja ono što je bilo ključno za formiranje prvih kršćanskih zajednica. U trećem ćemo dijelu, osvrćući se na neke aspekte krize u našim odnosima, koje ćemo u uvodu spomenuti, predstaviti par prijedloga koji mogu poslužiti kao moguća skica zajedničarskih socijalnih i moralnih učinaka kerigme (navještaja).
Rad u središte stavlja poremećaje u ponašanju djece i mladih kao star, ali uvijek aktualan problem. Kao manje stigmatizirajući od prethodnog, upotrebljava se i termin problemi u ponašanju, a obuhvaća ...kontinuum ponašanja od rizičnih, preko teškoća do poremećaja u ponašanju. U širem smislu označavaju rizična ponašanja poput neopravdana izostajanja iz škole, slaba školskog uspjeha, nediscipline u školi i kod kuće, prkosa, neposlušnosti, pušenja, alkoholiziranja, eksperimentiranja s drogama, neprimjerene komunikacije s vršnjacima, nedostatka empatije, pretjerane povučenosti, potištenosti, autoagresivna ponašanja kao što je samoozljeđivanje, suicidalnost. U užem smislu označava delikventno ponašanje koje se sankcionira propisima. Budući da neka djeca, usprkos izloženosti brojnim rizičnim čimbenicima (genetski ili biološki čimbenici, osobnost djeteta, vršnjački čimbenici, čimbenici povezani sa školom, rizični čimbenici u obitelji i rizični čimbenici u zajednici), ipak ne razvijaju poremećaje u ponašanju, sve se više pozornosti u istraživanjima usmjerava na zaštitne čimbenike. Uz zaštitne čimbenike kao što su ženski spol, povezanost s roditeljima, podržavajuća obiteljska klima, dogovori s obitelji, pozitivan temperament, zdrava vjerovanja, prosocijalna orijentacija, socijalne vještine, inteligencija, prosocijalne vršnjačke skupine, akademsko postignuće, samodisciplina i samopoštovanje, može se dodati i osjećaj smisla i budućnosti te religijska i duhovna predanost. U radu se stavlja naglasak na neka istraživanja koja pokazuju kako religioznost djeluje kao zaštitni čimbenik u razvoju poremećaja u ponašanju. Tako religiozni adolescenti u manjoj mjeri posežu za psihoaktivnim tvarima, rjeđe se druže s vršnjacima koji ih koriste, manje su asocijalni, a obiteljska religioznost pozitivno je povezana s količinom roditeljske privrženosti te u umjerenoj negativnoj korelaciji s delikventnim ponašanjem. Odgovori društva ne prate uvijek složenost i promjenjivost poremećaja u ponašanju djece i mladih. U radu govorimo o povezanosti između pobudnica pape Franje sa spomenutom problematikom te zaključujemo kako se upoznavanjem s pojavom poremećaja djece i mladih i boljim uvidom povećava kompetentnost davanja odgovora i proširuje mogućnosti uključivanja Crkve u prevenciju razvoja poremećaja u ponašanju djece i mladih. Autori analizom dokumenata sv. Ivana Pavla II., Benedikta XVI. i pape Franje uočavaju kako se ni u jednom dokumentu djeca i mladi s poremećajima u ponašanju izričito ne spominju u kontekstu evangelizacije. A što je periferija u evangelizacijskom smislu ako djeca i mladi s poremećajima u ponašanju to nisu?
Temeljna misao Lausannskih kongresâ i Capetownskog iskaza, kao konačnog proizvoda trećeg kongresa, mogla bi se sažeti riječima “Crkva mora evangelizirati svijet”. Iz toga „borbenog pokliča“ proizlaze ...izazovi poznavanja Evanđelja i savladavanja vještinâ potrebnih za sprovođenje tog plana. Ovaj članak ističe da je oba izazova moguće savladati jedino kroz dosljednu službu obrazovanja unutar lokalnih zajednica vjernikâ.
Evanđeoski kršćani predstavljaju neznatnu manjinu u Hrvatskoj. Tijekom razdoblja rata, koje je obilježeno nastankom Republike Hrvatske tijekom 90-ih godina 20. stoljeća, i društvenih promjena, koje ...su potom uslijedile, došlo je do znatnog porasta evanđeoskih vjernika. Ovaj pokret nikad nije bio formalno istraživan u Hrvatskoj, a njegovo razumijevanje ima velik značaj za one koji žele širiti Kraljevstvo Božje u Hrvatskoj, stoga što se pitanja etničkog identiteta, nacionalizma i građanskih sukoba ne propituju samo u Hrvatskoj. Istraživanje se provodilo za razdoblje od 1970. do 2010. godine,
što znači dva desetljeća prije uspostave Republike Hrvatske i dva desetljeća nakon toga, a provedeno je isključivo među hrvatskim baptistima. U ovome članku razmatraju se osnovni trendovi obraćenja među hrvatskim baptistima u navedenome razdoblju, potom se predlaže pet mogućih pristupa uspješnoj budućoj evangelizaciji.
U Pastoralnoj konstituciji Gaudium et spes čitamo da je Crkva u današnjem svijetu koja nastavlja djelo Kristovo, obavezna proučavati i tumačiti znakove vremena kako bi mogla učinkovito odgovoriti na ...njegova pitanja i očekivanja i to na način koji je prilagođen mentalitetu modernog čovjeka. (s.o. 4). Na kreativnom polju napetosti između Crkve i svijeta ostvaruje se dušobrižnička služba kao organizirano i spasonosno kristovo djelovanja u službi čovjeka i to navještanjem riječi Božje, liturgijom, dušobrižničkim djelovanjem kao i svjedočanstvom kršćanskog života. Potrebno je stoga stalno prilagođavati dušobrižništvo (pastoral) promijenjenim okolnostima. U protivnom čak i najboljim i najefikasnijim oblicima djelovanja Crkve prijeti opasnost od okoštavanja i neprilagođavanja suvremenim izazovima. Upravo radi toga Crkva ima zadaću, uvijek iznova upoznati i razumijeti svijet u kojeg je Isus Krist poslao svoju Crkvu. Jedan od aktualnih izazova koji je bitan ne samo za političare, ekonomiste i sociologe, nego i za dušobrižničku službu Crvke je domografsko stanje u Poljskoj koje se izvodi iz europskih trendova. Starenje europskog i poljskog društva generira (stvara) mnoge socijalne probleme koji se negativno odražavaju na dušobrižničko (pastoralno) djelovanje Crkve. Analiza ove teme provedena u ovom članku zahtjevala je karakteriziranje posljedica demografske situacije u Europi i Poljskoj. Nadalje je zahtjevala prezentaciju nekoliko mogućih inicijativa na području dušobrižništva, za obitelji, za starije kao i procjenu mogućnosti provođenja općenito razumljivih, socijalnih i neprofitnih aktiviteta za opće dobro. Radi se i o pokušaju prikazivanja (pretstavljanja) aktiviteta na koje bi Crkva u Poljskoj trebala obratiti pažnju, posebice u pripremanju pastoralnih programa.
The first part of this work constitutes of a presentation of the beginning, development, organization and the institutionalization of the Pentecostal Movement in Croatia. After the spontanious ...beginning among
the Germans in Slavonia at the beginning of the twentieth century, the movement has developed among Croats in Slavonia during the Second World War, while toward the end of the twentieth century it spread in whole Croatia. At the beginning of the twenty first century there are five denominations involved in the movement, among which the Evangelical Pentecostal Church is the greatest in number. The second part deals with the basic characteristics of the pentecostal thought and practice: focus on Jesus Christ, baptism of the Holy Spirit as fulfillment with power for witnessing, evangelism that brings to conversion, encouragement for using the gifts of the Holy Spirit, expressing the dynamic relationship with God in the service and the awareness of the reality of Satan and the powers of evil.
Rad tematizira tetovažu žena katolkinja iz Bosne i Hercegovine, funkciju tetovaže s identitetskoga, vjerskoga i komunikacijskoga aspekta, prvenstveno kao sredstva neverbalne vizualne komunikacije, te ...njezinu suvremenu percepciju. Tradicijska/vjerska tetovaža na primjeru tetoviranih žena katolkinja iz BiH, na koju se odnosi istraživanje, predstavlja svjesnu tjelesnu modifikaciju koja je povijesno uvjetovana okolinom i kulturom. Istražena je percepcija tradicijske/vjerske tetovaže s obzirom na činjenicu da se više od 90 % stanovnika Republike Hrvatske deklariralo kao vjernici te je istraženo je li osoba s tetoviranim vjerskim simbolom i vjernik, odnosno je li ta osoba percipirana kao vjernik zbog tetovirana vjerskog simbola/znaka. Rad tematizira i mogućnost doprinosa tradicijske tetovaže procesu nove evangelizacije. Istraživanje je provedeno na uzorku od 310 ispitanika, a ciljevi su: utvrditi percepciju vjerske/tradicijske tetovaže, odnosno utječu li na nju sociodemografske značajke, je li opće prihvatljiva ili deklarirani vjernici imaju pozitivniji stav te može li biti komunikacijski simbol deklariranih vjernika.
PDF
