Filozofija sporta. Nastanak i razvoj jedne discipline “Philosophy of Sport. Emergence and Development of a Discipline” was published in 2021 by Pergamena publishing house, and it represents the ...author’s attempt to answer some fundamental questions regarding the philosophy of sport, which were previously left unanswered in literature. Questions such as: When was it that the foundations of the philosophy of sport were set? What are the crucial points in the development of this discipline? What are all the themes that the philosophy of sports deals with, and its most important concepts? What are the possible directions for further development of this discipline? The author provides the answers to these and many other questions in his work, which is presented on more than 300 B5 pages.
Bioetika sporta Radenović, Sandra; Škerbić, Matija Mato
JAHR (Rijeka ),
2018, Letnik:
9, Številka:
2
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Nakana autora ovog rada jest dvojaka. S jedne strane, odrediti što je bioetika sporta te odrediti opseg tema koje obuhvaća. S druge strane, istražiti u kojoj su mjeri bioetičke teme iz prethodno ...detektiranog opsega prisutne u znanstvenom diskursu polja filozofije i etike sporta u Hrvatskoj i Srbiji. Autori pritom uzimaju u obzir različitost znanstvenih pozicija (bioetičke, etičke i filozofske) gledanja na sport koje međusobno konvergiraju, kao i različitost njihove disciplinarne prisutnosti, etabliranosti i rekognacije u znanstvenom diskursu, odnosno akademskoj zajednici dviju država. Također, autori će utvrditi kvantitativne podatke vezane uz autore, teme, znanstvene članke, časopise i publikacije te identificirati one dominantne u obje države. Naposljetku, kroz paralelnu analizu autori će pokazati podudarnosti i analogije, kao i posebnosti i razlike.
The intention of the authors is twofold. On the one hand, to determine what is bioethics of sport as such, and what is the extent of the thematic spectra. On the other hand, to investigate the amount of the bioethical issues present in the scientific discourse within the field of philosophy and ethics of sport in Croatia and Serbia. The authors thereat take into account the diversity of the three positions of sports consideration (bioethical, ethical and philosophical) that mutually converge, as well as the diversity of their disciplinary presence, establishment, and recognition within the scientific discourse and academic community. Furthermore, the authors will assess the quantitative data related to authors, topics and publications, and identify those dominant in both countries. Finally, through parallel analysis, the authors will underline similarities and analogies, as well as the specificities and differences.
In the first part of this paper, the authors analyse definitions of the term sport and its use within Croatian legal acts regarding sports (the Croatian Sports Act and bylaws of the Croatian Olympic ...Committee), as well as several international legal acts (especially those of the International Olympic Committee - IOC) on which the Croatian acts are based. The analysis shows that these acts do not clearly or precisely define the term sport. Thus, in the second part of the paper, the authors turn to the philosophy of sport research literature and its definitions of sport in order to find solutions for the sports law. In the third part of the paper, the authors present their interdisciplinary proposal – integrating four determinants of sport into a sport legal system, especially for the purpose of deciding whether a particular human activity should receive the legal status of a sport.
U Routledge Handbook of the Philosophy of Sport (McNamee, Morgan, 2015) Bioetika sporta po prvi je puta uključena, a time i službeno prepoznata, kao posebno područje unutar filozofije sporta. ...Krenuvši od te činjenice, potičem na tri vrste razmatranja. U prvom dijelu predlažem definiciju za novu pod-disciplinu, sažeto predstavljajući njenu kratku povijest i ukazujući na vezu s bioetikom kao takvom. U drugom dijelu predstavljam prošli i recentni tematski spektar bioetike sporta, pokazujući kako je preuzak odnosno nedovoljno obuhvatan. U tom smislu, oslanjajući se na Fritza Jahra i njegovo shvaćanje bioetike, predlažem proširivanje dosadašnjeg spektra, pokazujući ujedno da je niz tema već obrađeno unutar diskursa filozofije sporta, samo što nisu prepoznate kao bioetičke. U trećem se dijelu posvećujem problemu odnosa i distinkcije između etike i bioetike sporta unutar filozofije sporta. Naposljetku, razmatram neke buduće perspektive bioetike sporta.
Na temelju Kantovog razumijevanja estetičkog pojma autonomije i igre zanimat će nas daljnje razvijanje tih pojmova kod Schillera (»čovjek je najviše on sam kada se igra«) i to u pravcu antropologije.
...U okviru filozofske antropologije u dvadesetom stoljeću to dalje razvija Plessner, te će biti riječi o njegovom pojmu dostojanstva, kao i uloga u igri. Ambivalentnost igre kod Plessnera povezana je i sa skeptičnim odnosom prema radikalnom ozbiljenju utopija, što se može usporediti i s nekim kasnijim Derridinim stavovima.
U kontekstu povezivanja pojma igre i antropologije bit će riječi i o povezivanju pojma igre i onog conditio humana kod Gehlena (Čovjek. Njegova narav i njegov položaj u svijetu, 2005.).
U estetici i filozofiji sporta zanimat će nas stavovi H. U. Gumbrechta (In Praise of Athletic Beauty, 2006.), elaboriranje zadovoljstva u promatranju sporta i njegovu antropološku dimenziju te estetiku sporta, spektakl sportskih natjecanja koje analizira terminima Kantove teorije ljepote.
Autorova intencija je, referirajući se ponajvećma na autoritete filozofije sporta W. J. Morgana, M. J. McNameea i S. J. Parrya, dati prijedlog syllabusa za novi nastavni predmet »Etika sporta«, koji ...bi se mogao ostvariti kroz implementaciju u nastavni kurikulum sportskih gimnazija, kao i visokih sportskih i trenerskih škola, akademija i fakulteta.
Na početku autor ukazuje na mjesto etike sporta u filozofiji sporta, dajući kratak pregled povijesti subdiscipline. Zatim razlaže ciljeve i intencije nastavnoga predmeta, kao i nastavi primjerene metode i načine rada, što podupire s nekoliko metodičkih postupaka koji bi se mogli primijeniti u nastavi predloženoga novoga nastavnoga predmeta.
Nadalje, vrši razdiobu materije na manje nastavne cjeline. Kao takve razmatra deontološku (kroz raspravu o ulozi savjesti u sportu), aretaičku (promišljanje za sport poželjnih vrlina) i konsekvencijsku etiku (dovođenje u pitanje različitih utilitarnih načina i postupaka). U tom smislu daje i pregled etika pojedinih sportova s njima specifičnim moralnim problemima, kao i općih, »velikih« tema (doping, fair play, high tech oprema, jednakost spolova, iskorištavanje djece).
Filozofija sporta. Nastanak i razvoj jedne discipline “Philosophy of Sport. Emergence and Development of a Discipline” was published in 2021 by Pergamena publishing house, and it represents the ...author’s attempt to answer some fundamental questions regarding the philosophy of sport, which werepreviously left unanswered in literature. Questions such as: When was it that the foundations of the philosophy of sport were set? What are the crucial points in the development of this discipline? What are all the themes that the philosophy of sports deals with, and its most important concepts? What are the possible directions for further development of this discipline? The author provides the answers to these and many other questions in his work, which is presented on more than 300 B5 pages.
Kako bi filozofija mogla doći k svome kraju? Shvaćena kao ljubav prema mudrosti, filozofija je znala da ništa ne zna. Krenula je s propitivanjem onih koji su trebali znati te saznala da oni ništa ne ...znaju, no da to ne znaju. Posljedično, filozofija zna više od svih njih jer ona barem zna da ništa ne zna. Kasnije je filozofija saznala da su ljudi porobljeni zato što ne propituju uvjete vlastita postojanja. Prema tome, njena je misija postala omogućiti ljudima da započnu misliti. Kada je počela vjerovati da zna, filozofija je prvi puta došla svome kraju. Drugi kraj filozofije može se dogoditi kada filozofija otkrije da ljudi mogu misliti i bez njenih instrukcija te da ona sama mora nanovo promisliti vlastitu poziciju za kritiku: pretpostavljenu nedužnost njene kritike. Kako bih predočio ovu potrebu u suvremenosti, predstavit ću dva slučaja filozofijske kritike: kritiku suvremene umjetnosti i radikalnu kritiku sporta.
Cilj je ovoga članka pokazati glavne probleme s kojima se nogometašice u Bugarskoj (može se reći i u većini europskih zemalja) suočavaju u pogledu zaposlenja, plaće, medijske pokrivenosti i ...zdravstvene podrške. Uz pomoć ankete i dubinskih intervjua provedenih s nogometašicama, trenericama i menadžericama ženskih i djevojačkih momčadi, zaključeno je da žene u nogometu (i ne samo u Bugarskoj) često rade bez ugovora o zaposlenju, bez sponzorstava, bez interesa za njihovu medijsku promociju. Majčinstvo i odgoj djece privatno je pitanje, a njihovi klubovi ne preuzimaju nikakve obveze prema njima nakon odlaska iz kluba zbog bolesti, ozljede, trudnoće itd. Svladavanje ovih problema ključno je za pojačavanje uloge žena u sportu i korak je prema rodnoj ravnopravnosti.
PDF
