Ovaj rad doprinos je tekućoj raspravi o europskome ekonomskom i socijalnom modelu. On sadržava usporednu ocjenu fiskalnih i regulacijskih politika 17 industrijaliziranih zemalja (EU-15, SAD-a i ...Japana) i prikazuje podatke o rezultatima tih zemalja u postizanju
ključnih gospodarskih i socijalnih ciljeva.
Socijalni i ekonomski sustavi koji karakteriziraju učinkoviti javni sektor i fleksibilne strukture tržišta obično se temelje na razmjerno održivim javim financijama, visokome gospodarskom rastu, standardima obrazovanja i zaposlenosti, a njihova tržišta uspješno
funkcioniraju. Anglosaksonske zemlje uglavnom se uklapaju u taj okvir, iako se čini da to donekle ide na štetu jednakosti dohotka. Jači naglasak na politici socijalne države te odgovarajuće visoke razine javne potrošnje pogoduju raspodjeli dohotka u nordijskim zemljama, dok se neučinkovitost njihovih gospodarstava koja iz toga proizlazi kompenzira fleksibilnošću tržišta rada i, poglavito, tržišta proizvoda. Osim toga, niz reformski orijentiranih europskih zemalja unaprijedilo je svoju fiskalnu i regulacijsku politiku i pritom znatno poboljšalo funkcioniranje tržišta, fiskalnu održivost i gospodarske rezultate.
To je uglavnom postignuto bez ugrožavanja socijalnih ciljeva. Za razliku od toga, kontinentalne i mediteranske zemlje, koje imaju neučinkovita tržišta a istodobno održavaju skupu i neučinkovitu socijalnu državu, uglavnom imaju nizak rast i zaposlenost, njihova
tržišta lošije funkcioniraju, a fiskalna održivost njihovih gospodarstava ozbiljno je ugrožena. Rezultati ovog rada dodatni su poziv na sveobuhvatnu reformu fiskalne politike, kao i tržišta proizvoda i rada.
U ovom se istraživanju analiziraju posljedice produktivne državne potrošnje na međunarodnu transmisiju fiskalne politike. Uobičajeni nalaz spominjan u literaturi koja proučava makroekonomiju nove ...otvorene ekonomije jest da fiskalni šok uzrokuje deprecijaciju tečaja. Radom je dokazano kako ponašanje tečaja ovisi o produktivnosti javne potrošnje.
Ako je produktivnost dovoljno visoka, fiskalni šok aprecira tečaj. U radu je također prikazano kako uvođenje produktivne državne potrošnje potiče domaće i strano blagostanje, u usporedbi sa situacijom kada javna potrošnja znači gubitak resursa, odnosno kada
je usmjerena u neproduktivne svrhe. To se događa zbog pozitivnog utjecaja produktivne javne potrošnje na privatnu potrošnju u obje zemlje iz promatranog modela.
Ovaj se rad sastoji od dva osnovna dijela. Prvi dio odnosi se na problematiku financijske liberalizacije i
monetarne politike u Europskoj uniji (EU), dok se drugi dio odnosi na problematiku fiskalne ...politike
Europske unije, odnosno njenog centraliziranog dijela – proračuna EU.
Široko je potvrđeno da fiskalna politika može stimulirati ili destimulirati ekonomski rast. Tekući javni izdaci mogu promovirati privatno ulaganje u kapital i poboljšati tehniku proizvodnje. Javno ...ulaganje u fizičku infrastrukturu ili u ljudske resurse može povećati proizvodnost i kapitala i rada. Stoga se ovaj članak bavi dvjema glavnim temama: prvo, granicom, točnije, održivošću javnoga duga i drugo, značajem fiskalne politike u upravljanju javnim dugom. Financirati javne potrebe dodatnim porezima ili javnim dugom? To je jedno od osnovnih pitanja s područja javnih financija. Oni koji se bave suvremenim javnim financijama smatraju da se nije potrebno bojati proračunskoga deficita i rasta javnog duga. Gdje su granice javnoga duga? Posljedice su pretjerane ekspanzije javne potrošnje u svakom slučaju: makroekonomska nestabilnost, usporen rast proizvodnje i BDP-a, zaduživanje i izostanak ekonomskog rasta. Svakako nije svejedno je li pri utvrđivanju granice zaduženja gospodarstvo države u usponu, ili je država suočena s određenim unutarnjim i vanjskim problemima. Nije problematično zaduživanje koje je u skladu s ostalim makroekonomskim ciljevima: ravnoteža na tekućem računu bilance plaćanja, rast privatnih investicija, kontrola inflacije i održavanje vanjskoga kredibiliteta. Sve dok se ne dosegne optimalna razina zaduživanja postoji prostor za dodatno zaduživanje koje može biti različito veliko, što ovisi o izabranome cilju. U tome se kontekstu može definirati i optimalna razina vanjskoga duga - to je ona razina zaduženja koja omogućuje postizanje poželjnih gospodarskih i socijalnih ciljeva, a da se time ne ugrožava dalji gospodarski i socijalni razvitak. Nisu isti problem granice zaduženja države kada se radi o vanjskom ili unutarnjem zaduženju, a isto tako nije svejedno promatra li se zaduženost neke države s pozicije javnoga duga ili ukupnog duga, dakle, duga ne samo države, već i privatnoga sektora, banaka i dr. Veliki utjecaj na politiku i na visinu zaduživanja imaju i međunarodne odredbe, primjerice: uvjeti koji moraju biti ispunjeni za ulazak u Europsku monetarnu uniju (Maastrichtski ugovor zaključen 1992.) Posebnu kvalitetu politici upravljanja dugom daju razvitak novih tržišnih struktura na tržištu državnih vrijednosnica - aukcijskih i dilerskih tržišta i širenje novih vrsta državnih vrijednosnica (derivata, opcija) i dr.
U radu se analizira uloga fiskalnog sustava i fiskalne politike na konkurentnost gospodarstva. Prvo se uloga države i fiskalnog sustava smješta u kontekst cjelokupne industrijske politike kao osnove ...ekonomskog rasta i razvoja. Zatim se analiziraju karakteristike i osnovne vrste fiskalnih poticaja za jačanje konkurentnosti. Treći dio govori o stavu i politici Europske unije prema državnim potporama i poreznoj konkurenciji. U četvrtom dijelu se daje pregled fiskalnih poticaja u Hrvatskoj među koje se ubrajaju proračunske subvencije poduzećima, porezni poticaji te ostale države potpore koje neizravno utječu na položaj poduzeća u kontekstu jačanja konkurentnosti.
U radu se analizira uloga fiskalnog sustava i fiskalne politike na konkurentnost gospodarstva. Prvo se uloga
države i fiskalnog sustava smješta u kontekst cjelokupne industrijske politike kao osnove ...ekonomskog rasta
i razvoja. Zatim se analiziraju karakteristike i osnovne vrste fiskalnih poticaja za jačanje konkurentnosti.
Treći dio govori o stavu i politici Europske unije prema državnim potporama i poreznoj konkurenciji. U
četvrtom dijelu se daje pregled fiskalnih poticaja u Hrvatskoj među koje se ubrajaju proračunske subvencije
poduzećima, porezni poticaji te ostale države potpore koje neizravno utječu na položaj poduzeća u
kontekstu jačanja konkurentnosti.
Ciklički prilagođeni proračunski saldo Švaljek, Sandra; Vizek, Maruška; Mervar, Andrea
Privredna kretanja i ekonomska politika,
11/2009, Letnik:
19, Številka:
120
Paper
Odprti dostop
U ovom se radu, nakon razjašnjavanja pojma, primjene i različitih metodoloških pristupa izračunu ciklički prilagođenog proračunskog salda, ocjenjuje njegova veličina u slučaju Hrvatske za razdoblje ...od prvog tromjesečja 1995. do trećeg tromjesečja 2008. godine. Korištena je metoda Europske središnje banke te je pretpostavljeno da su ciklički osjetljivi elementi državnog proračuna porez na dohodak, porez na dobit, porez na dodanu vrijednost, trošarine, doprinosi za socijalno osiguranje te naknade za nezaposlene. Elastičnosti su ciklički osjetljivih elemenata proračuna, u odnosu na njihove makroekonomske osnovice, ocijenjene modelom s korekcijom odstupanja. Rezultati pokazuju da su se u analiziranom razdoblju izmjenjivala razdoblja procikličke i anticikličke fiskalne politike, pri čemu posljednjih godina prevladava restriktivna i prociklička politika.
U radu se istražuje teorija političko-poslovnih ciklusa u Hrvatskoj. Rad se sastoji od dva dijela: pregleda teorijskih doprinosa i empirijske analize oportunističkih političkih ciklusa u Hrvatskoj. U ...prvom se dijelu detaljnije opisuju osnovne vrste političko-poslovnih ciklusa, dok se u empirijskom dijelu, na temelju fiskalnih varijabli za razdoblje od 1995. do 2008. godine unutar kojeg su četiri puta održani parlamentarni izbori, testira postoje li političko-poslovni ciklusi u Hrvatskoj.
Ciklički se prilagođeni proračunski saldo često koristi u procjeni fiskalnog stanja. On, u stvari, pokazuje koliki je prostor fiskalne politike za anticikličko djelovanje. Pri tome se osnovna ideja ...prilagodbe sastoji u razdvajanju privremenih, ciklički uvjetovanih, učinaka na proračun od onih koji proizlaze iz diskrecijskih odluka nositelja fiskalne politike. U ovom se radu, nakon razjašnjavanja pojma, primjene i različitih metodoloških pristupa njegovu izračunu, ocjenjuje veličina ciklički prilagođenog proračunskog salda u slučaju Hrvatske za razdoblje od prvog tromjesečja 1995. do trećeg tromjesečja 2008. godine. Korištena je metoda Europske središnje banke te je pretpostavljeno da su ciklički osjetljivi elementi državnog proračuna porez na dohodak, porez na dobit, porez na dodanu vrijednost, trošarine, doprinosi za socijalno osiguranje te naknade za nezaposlene. Elastičnosti su ciklički osjetljivih elemenata proračuna, u odnosu na njihove makroekonomske osnovice, ocijenjene modelom s korekcijom odstupanja. Rezultati pokazuju da su se u analiziranom razdoblju izmjenjivala razdoblja procikličke i anticikličke fiskalne politike, pri čemu posljednjih godina prevladava restriktivna i prociklička politika.
U radu se IS-LM modelom istražuje u kojoj su mjeri međusobno povezani
devizni tečajevi, međunarodna trgovina i ponašanje gospodarstva kao cjeline, te kakvi su učinci fiskalne i monetarne politike u ...otvorenom gospodarstvu. Shodno tome, u prvom dijelu rada se postavlja IS-LM model otvorenog gospodarstva, da bi se u nastavku analizirali mogućnosti i učinci fiskalne i monetarne politike u slučaju fleksibilnih i fiksnih deviznih tečajeva. Na kraju rada se ukazuje na prednosti i nedostatke sustava fiksnih i fleksibilnih deviznih tečajeva.
