U posljednje vrijeme se u javnim raspravama često govori o fiskalnoj politici kao o alatu za stabilizaciju fluktuacija poslovnih ciklusa. Ako vlade tijekom pada tržišta dozvole puni zamah automatskih ...fiskalnih stabilizatora ali ne uspiju se othrvati izazovu da troše povećane cikličke prihode tijekom uspona, stabilizatori mogu dovesti do pristranosti prema proračunskim pozicijama. Ovaj rad istražuje u kojoj mjeri neke komponente proračuna hrvatske vlade doprinose uravnoteženju poslovnog ciklusa. Kako bi se automatski stabilizatori razdvojili od diskrecijskih mjera, ovo istraživanje se oslanja na metodologiju Europske Komisije. Rezultati pokazuju da je bilanca strukturnog proračuna u deficitu za 1,74% BDP-a u periodu od 1995 do 2009. Automatska stabilizacija je u Hrvatskoj relativno slaba i potpomognuta diskrecijskim mjerama, što je u Hrvatskoj dovelo do destabilizacije ekonomske aktivnosti u pro-cikličkom smjeru u više promatranih perioda.
U ovome radu istražujemo utjecaj makroekonomskih politika na prerađivačku industriju u Hrvatskoj. Koristeći model višestruke regresije, ispitujemo kako osobna potrošnja, investicije, kamatne stope, ...realni efektivni tečaj, državna potrošnja, fiskalni deficit te inozemna potražnja utječu na proizvodnju 22 prerađivačka sektora. Analiza je provedena na tromjesečnim podacima za razdoblje od prvoga tromjesečja 1998. do trećega tromjesečja 2008. godine. Rezultati pokazuju da su prerađivački sektori s niskim razinama tehnologije pod snažnijim utjecajem promjena fiskalne politike, realnog efektivnog tečaja i osobne potrošnje. Proizvodnja prerađivačkih sektora s visokom razinom tehnologije u pravilu je elastična na promjene investicija, inozemne potražnje i fiskalne politike. Čini se da je fiskalna politika posebno važna za prerađivačku industriju, kako zbog veličine fiskalnih elastičnosti, tako i zbog kratkih vremenskih pomaka djelovanja. U slučaju deprecijacije kune u prosjeku raste proizvodnja sektora s niskom razinom tehnologije, dok se kod sektora s visokom i srednje visokom razinom tehnologije ona smanjuje.
U radu se IS-LM modelom analiziraju učinci monetarne i fiskalne politike. Nakon razmatranja činitelja lwji utječu na pomak IS i LM krivulja grafičkim predočenjem primjerima se analiziraju učinci ...monetarne i fiskalne politike. Također se razmatraju učinci monetarne i fiskalne politike u posebnim slučajevima (okomita LM krivulja, vodoravna LM krivulja, okomita IS krivulja) te se zaključuje da je fiskalna politika najučinkovitija kad monetarna politika nema utjecaja na dohodak, odnosno da je monetarna politika najučinkovitija kad fiskalna politika nema utjecaja na dohodak.
Ovaj se članak bavi dvama glavnim pitanjima: prvo, koje su mogućnosti domaćega i inozemnoga tržišnog financiranja deficita državnog proračuna; i drugo, kakve su mogućnosti provođenja ekspanzivne ...fiskalne politike u Hrvatskoj. Oba se pitanja razmatraju iz šire regionalne perspektive, u kontekstu ekonomske i financijske krize koja je u listopadu 2008. godine zahvatila Središnju i Istočnu Europu. U radu se istražuje kako se kriza proširila financijskim tržištima regije i kako je utjecala na cijenu i izvore financiranja državnog proračuna. Rad pokazuje da se uzastopnim rebalansima proračuna za 2009. godinu znatno povećalo oslanjanje na tržišno financiranje deficita, unatoč velikom poskupljenju tržišnih izvora financiranja, da je zaduživanje države kod domaćih banaka dovelo
do bitno smanjenog kreditiranja privatnog sektora te da je plasman euroobveznica u svibnju 2009. godine bio skuplji od ranijih plasmana u sličnim okolnostima i usporedivih izdanja državnih obveznica u prvoj polovici 2009. godine. Na temelju navedenoga, u članku se tvrdi da ekspanzivna fiskalna politika u Hrvatskoj ne bi bila učinkovita i umanjila bi fiskalnu održivost i financijsku stabilnost.
Cilj ovog rada je analiza održivosti zajedničkih ekonomskih politika u
okviru Europske unije. Ovim se radom nastoji prvenstveno ocijeniti održivost fiskalne
politike te njezino provođenje u skladu s ...pravilima Pakta o stabilnosti i rastu (SGP), kao i
mogućnost postizanja ekonomskih kriterija konvergencije starih i novih članica EU. U radu
se posebna pozornost posvećuje fiskalnim kriterijima iz Maastrichta, te se nude rješenja za
fleksibilnije funkcioniranje Pakta o stabilnosti i rastu.
Rezultati regresijske analize nedvosmisleno pokazuju kako među novim članicama
one s višim stopama rasta nemaju problema sa zadovoljavanjem fiskalnih kriterija konvergencije.
Početno viši financijski troškovi uzrokovani pristupanjem EU ne mogu služiti kao
izgovor u kašnjenju s fiskalnom konsolidacijom. Naime, upravo pristupanje Uniji treba
poslužiti vladama i društvu kao pozitivan poticaj u nametanju fiskalne discipline. Iako se
možda trenutno čini da su određeni kriteriji preoštri za sve, problemi rasta u nekim starim
članicama i budući problemi starenja stanovništva u cijeloj Europi, ukazuju kako fiskalne
kriterije iz Maastrichta i SGP-a treba čak postrožiti.
Rad obrađuje funkciju monetarne politike i nepokriven kamatni paritet pri proučavanju utjecaja promjena glavnih makroekonomskih varijabli na stvarni BDP u Rumunjskoj. Manji omjer državne potrošnje u ...odnosu na BDP, aprecijacija očekivanog realnog efektivnog tečaja, manje svjetske realne kamatne stope, veća svjetska proizvodnja i manja stopa inflacije povećati će realni BDP. Iz tog razloga je potrebna fiskalna opreznost tako da konvencionalni pristup realne deprecijacije kako bi se stimulirao izvoz i povećala realna proizvodnja nije primjenjiv u Rumunjskoj.
Rad se bavi raščlambom sustava javnog financiranja u Bosni i Hercegovini, čije nepovoljno stanje je, između ostalog, prouzročeno i složenošću organizacije države, te njenom asimetričnom fiskalnom ...strukturom, što rezultira velikim državnim izdatcima. Bosna i Hercegovina nema dovoljan fiskalni kapacitet u vidu izvornih prihoda, što je veliko ograničenje funkcioniranja učinkovitog sustava javnog financiranja. Fiskalna decentralizacija, (koja je) prisutna sama po sebi, složena je i zahtijevat će odgovarajuće restrukturiranje fiskalnog sustava u doglednoj budućnosti. Smanjivanje i ujednačavanje poreznih stopa, preusmjeravanje javne potrošnje u razvoj te rješavanje problema javnog duga, predstavljaju nužne korake u budućem razdoblju kao predispoziciju povećanja gospodarske aktivnosti. Fiskalna politika kao takva može potom značiti stimuliranje investicijske potrošnje, smanjenja udjela sive ekonomije i općeg izbjegavanja plaćanja poreza.
Nedostatak političke volje i slaba uloga institucija države usložnjavaju razvoj fiskalnog okvira, koji bi osigurao održivo financiranje javnog sektora u dugom roku i kao takav bio okosnica bržeg gospodarskog rasta i razvoja zemlje u cilju uspješnog okončanja procesa pristupanja Europskoj uniji.
Rad ispituje interakciju monetarne politike, fiskalne politike i gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj. Pritom se koristi strukturni vektorski model s ispravljanjem pogrešaka kako bi se na temelju ...mjesečnih podataka o državnim rashodima, monetarnom agregatu M1 i indeksu gospodarske aktivnosti identificirali trajni i prolazni šokovi. Kointegracijska svojstva vremenskih serija rezultiraju s dva ograničenja koja se odnose na prolaznu prirodu šokova fiskalne i monetarne politike. Treće je ograničenje rezultat pretpostavke o simultanoj interakciji dviju politika. U proučavanju su se učinaka identificiranih strukturnih šokova na analizirane varijable koristile funkcije impulsnih reakcija te dekompozicije varijanci. Rezultati analize upućuju na zaključak da šok agregatne ponude ima statistički signifikantan trajni učinak na sve promatrane varijable u dugom roku; drugo, fiskalna i monetarna politika kreću se suprotnim smjerom, što ukazuje da su korištene kao supstituti; konačno, nije moguće donijeti nedvojben zaključak o utjecaju dviju politika na gospodarsku aktivnost u kratkom i srednjem roku.
U radu se analizira postojeći sustav vođenja stabilizacijske fiskalne politike
u Europskoj uniji (EU), odnosno europskoj Ekonomskoj i monetarnoj uniji (EMU).
Fiskalna politika u EU se temelji na ...koordinaciji pojedinačnih fiskalnih (proračunskih)
politika zemalja članica EU putem maastriških kriterija konvergencije i Pakta o stabilnosti i
rastu. U radu se zatim detaljnije analizira sustav Pakta o stabilnosti i rastu, prednosti i
nedostaci takvog sustava, odnosno razlozi uvođenja fiskalnih pravila u EMU kao i kritički
osvrt na ta pravila.
Uloga i važnost fiskalne politike značajno je porasla ulaskom Hrvatske u Europsku uniju i europodručje, čime se izgubio monetarni suverenitet. Cilj ovoga rada je analizirati utjecaj međunarodnih ...integracija i političko-ekonomskog okruženja na karakter i održivost fiskalne politike u Hrvatskoj. Analiza je provedena procjenom funkcije fiskalne reakcije. Rezultati istraživanja pokazuju da je fiskalna politika održiva isključivo u osnovnim modelima gdje se promatra reakcija primarnog proračunskog salda na promjene javnog duga i jaza BDP-a. Međutim, prošireni modeli koji kontroliraju međunarodne integracije i političko-ekonomsko okruženje sugeriraju da fiskalna politika nije održiva. Kontrolne varijable uključuju ulazak u Europsku uniju, proceduru prekomjernog deficita te razinu neizvjesnosti. Razdoblje članstva u Europskoj uniji povezano je s višim razinama primarnog proračunskog salda, jer su nositelji ekonomskih politika morali odgovornije upravljati javnim financijama. Globalna financijska kriza značajno je smanjila razinu primarnog proračunskog salda. Fiskalna politika bilježi kontracikličan karakter u svim modelima. Temeljni doprinos rada je dokaz o važnosti međunarodnih integracija i političko-ekonomskog okruženja na održivost fiskalne politike.
