Cilj rada je analizirati najnovije promjene fiskalne politike u proširenoj EU te ukazati na značenje efikasne primjene fiskalnih pravila u novim i starim članicama EU. Posebna pažnja usmjerena je na ...vječitu dvojbu potiče li veličina države ekonomski rast ili ga usporava, a to ujedno predstavlja i glavnu hipotezu istraživanja. Ujedno se skreće pozornost i na udovoljavanje fiskalnih kriterija iz Maastrichta te na nužnost izmjene fiskalnih pravila SGP-a uslijed najnovijeg vala proširenja. Naime, postavlja se teza kako je možda nemoguće koristiti ista pravila za stare i nove članice. Polazi se od analize javnih financija u zemljama članicama EU, a rezultati ukazuju na činjenicu da je veličina njihovih država prevelika u odnosu na razinu njihova razvoja. Na temelju provedene regresijske analize zaključuje se da članice EU za prekomjernu veličinu države plaćaju opadanjem ekonomskog rasta. Kontinuirani porast veličine države postaje sve ozbiljniji izazov Europe, kako starih tako uskoro i novih članica stoga je, možda, ipak neupitna tvrdnja kako su fiskalna pravila nužna u odsutnosti monetarne politike.
Iako ne postoji zajednička fiskalna politika na razini Europske unije (EU), priključivanjem Hrvatske EU-u doći će do značajnih promjena u proračunskim prihodima i rashodima. S jedne strane, ...priključivanje donosi transfere iz proračuna EU-a, ali i gubitak carinskih prihoda, kao i potrebu prilagodbe strukture poreznih prihoda. Usto, uz značajne izdatke za prilagodbu na područjima kao što su okoliš i transport te izdvajanja za proračun EU-a doći će i do promjene u strukturi rashoda kako bi se mogli pratiti transferi iz strukturnih fondova. Cilj rada je ocijeniti intenzitet i smjer fiskalnih učinaka koje će donijeti priključivanje EU-u, kao i promjene u njihovoj strukturi te mogućnost dosezanja kriterija konvergencije.
Svrha je ovoga rada pokazati može li fi skalna politika u Republici Hrvatskoj stimulirati gospodarsku aktivnost, tj. bruto domaći proizvod. Pod fiskalnom politikom mislimo ponajprije na upravljanje ...proračunskim prihodima i proračunskim rashodima. Empirijsko istraživanje provedeno je korištenjem kointegracijske analize i vektorskoga modela s korekcijom odstupanja (VECM-Vector Error Correction Model). Dalje, učinjeno je modeliranje “od općeg-prema-specifičnom” (GETS, “general-to-specific”) kojim se ocjenjuje potpuni VEC model, a zatim se neznačajne varijable prema određenom kriteriju eliminiraju iz modela. U radu je dodatno testiran i strukturni VEC model (SVEC), što je uobičajena napredna ekonometrijska tehnika prilikom analiziranja djelovanja fiskalne politike u razvijenim europskim zemljama. Uz to su za oba modela učinjene dekompozicija varijanci prognostičkih pogrešaka i grafička analiza impulsnih reakcija varijabli u modelu. Dobijeni rezultati u oba modela upućuju na mogućnost da bi povećanje proračunskih prihoda utjecalo na smanjenje gospodarske aktivnosti, a povećanje proračunskih rashoda pozitivno bi utjecalo na gospodarsku aktivnost. Uz to je važnost djelovanja proračunskih prihoda mnogo veća od djelovanja proračunskih rashoda, utjecaj kojih u dugom roku slabi.
Dosad u Hrvatskoj nije postojalo istraživanje o interakciji institucionalnih portfeljnih ulagača s fiskalnom i monetarnom politikom, pa su mnoga pitanja o njihovu ponašanju u različitim uvjetima ...fiskalne i monetarne politike otvorena kao i pitanja ponašanja fiskalne i monetarne vlasti zbog promjene politike investiranja institucionalnih ulagača-fondova.Istraživanje interakcije portfeljnih ulagača s fiskalnom i monetarnom politikom u ovom radu ponajprije se zasniva na primjeni regresijske analize. Činjenicom da je regresijski model pojednostavljena slika stvarnosti i da nam model daje mogućnost za predviđanje razine zavisne varijable za pretpostavljene vrijednosti nezavisne varijable ovim smo istraživanjem povezali i odgovorili na:a) odnos duga središnje države i ukupne imovine investicijskih i mirovinskih fondova i time uputili fiskalnu politiku na potrebu predviđanja upravljanja javnim dugom prema izvorima financiranja,b) odnos novčane mase (M1) i obvezne pričuve banaka, odnos imovine otvorenih investicijskih fondova i novčane mase (M1) i odnos kretanja kamatnih stopa na dugoročne devizne depozite i imovine otvorenih investicijskih fondova, a time smo omogućili predviđanja ponašanja portfeljnih ulagača u određenim uvjetima monetarne politike.
Početak primjene poreza na dodanu vrijednost u Republici Hrvatskoj donio je niz problema.
Najviše se odrazio na insolventnost tvrtki hotelijerstva i turizma. Rješenja se nalaze u stvaranju prostora ...za smanjenje poreznog tereta. To se posebno odnosi na uvođenje povlaštene stope PDV-a, manjih stopa posrednih poreza i fiskalnog opterećenja u oporezivanju dohotka i dobiti. Potrebne su i druge mjere fiskalne politike koje će pomoći razvitku turizma.
Razvitak domaćega tržišta državnih obveznica važan je čimbenik koji
utječe na razvitak financijskoga tržišta. Ta je problematika posebno važna za mlada tržišta i za tržišta u nastajanju. U tekstu su ...izdvojene determinante razvitka tržišta državnih obveznica koje su zajedničke tim tržištima, pa je svaka od njih pojedinačno analizirana. Tekst obuhvaća i problematiku u Republici Hrvatskoj koja je poslužila kao svojevrstan «poučak» iz kojeg se vide sva težina i odgovornost kreatora ekonomske politike sa stajališta političkog, ali
i čistog ekonomskog poimanja stvarnosti. Iz ovoga poučka može se zaključiti da se u ukupnoj ekonomskoj problematici zanemaruje važan aspekt, a to je razvitak financijskoga tržišta. U procesu razvitka fi nancijskoga tržišta prije deset godina nije prepoznata važnost novčanoga tržišta. Iz sadašnje perspektive kao da se ponavlja prošlost, samo su ovog puta državne obveznice zamijenile
novčano tržište. Razvitak domaćega tržišta državnih obveznica ima itekako važnu ulogu u razvitku financijskoga tržišta koje je nelikvidno u usporedbi sa sličnim tržištima zemalja u okruženju, što je u ovome radu dokazano.
