Fitoremedijacija je metoda koja koristi biljke u uklanjanju ili stabiliziranju onečišćujuće tvari u okolišu. Cilj sanacije onečišćenih područja uslijed ljudske aktivnosti je vraćanje takvih ...ekosustava u prvobitno stanje. Zbog primjene na veliki broj onečišćujućih tvari, kao i mogućnosti provedbe na raznim površinama te zbog manjeg utjecaja na okoliš i nižih troškova, fitoremedijacija se smatra zelenom tehnologijom. Kulture za proizvodnju energije su relativno nove u tom području te nedovoljno istražene. Ipak, dosadašnji rezultati ukazuju na njihovu sposobnost uklanjanja ili stabiliziranja metala u tlu. Cilj ovoga istraživanja bio je proučiti dostupnu literaturu na temu i utvrditi potencijal fitoremedijacije kadmija, kroma, bakra, žive, olova, nikla i cinka iz tla koristeći Arundo donax, Miscanthus x giganteus, Panicum virgatum, Pennisetum purpureum, Sida hermaphrodita i Sorghum x drummondii. Ovisno o uvjetima istraživanja istraživane kulture svrstane su u potencijalne fitoekstraktore, rizofiltratore, stabilizatore i akumulatore teških metala. Ipak, većina ovih biljnih vrsta akumulira veće koncentracije teških metala u korijenu, što ih čini ekskluderima budući da se metali ne translociraju u nadzemne dijelove, te povoljnima u provođenju rizofiltracije.
Fitoremedijacija je tehnologija kojom se pomoću biljaka zemljišta čiste od zagađivala, uključujući metale. S obzirom na to da se stvara biomasa bogata ekstrahiranim toksičnim metalima, potrebno ju je ...dodatno obraditi. Cilj ovoga petogodišnjeg istraživanja bio je procijeniti potencijal sljedećih divljih biljnih vrsta za proizvodnju biomase i za uklanjanje teških metala iz zagađenog zemljišta: topole (Populus ssp.), pajasena (Ailanthus glandulosa L.), bagrema (Robinia pseudoacacia L.), ambrozije (Artemisia artemisiifolia L.) i divizme (Verbascum thapsus L.). Prosječno onečišćenje zemljišta olovom, kadmijem, cinkom, bakrom, niklom i kromom te arsenom u zoni korijena bilo je 22.948,6 mg kg-1, 865,4 mg kg-1, 85.301,7 mg kg-1, 3.193,3 mg kg-1, 50,7 mg kg-1 i 41,7 mg kg-1 te 617,9 mg kg-1. Također su izmjereni sadržaj vlage i pepela nastalog paljenjem biljaka, sadržaj Pb, Cd, Zn, Cu, Ni, Cr i As u nadzemnim dijelovima biljaka i njihovu pepelu te bruto toplotna vrijednost. Fitoekstrakcijski i fitostabilizacijski potencijal utvrđen je za divizmu i ambroziju na temelju faktora biokoncentracije (BCF) i faktora translokacije (TF). Divizma se je pokazala kao hiperakumulator kadmija, a pokazala je i veću gornju toplotnu moć (19.735 kJ kg-1) u odnosu na ambroziju (16.469 kJ kg-1). Rezultati ovog istraživanja upućuju na to da divizma ima potencijala za fitoekstrakciju i za proizvodnju biomase, a da ambrozija može biti djelotvorna u remedijaciji zemljišta fitostabilizacijom.
PDF
