Rad govori o frazemima u hrvatskim tekstovima jezikoslovne tematike.
U takvim su tekstovima najčešći frazemski konektori, poveznice tipa “budući
da”, “s obzirom na”, “bez obzira na”, “u vezi s” i ...slični. Razgovorni su
frazemi vrlo rijetki, a frazemi književno-umjetničkoga stila još rjeđi. Frazeologija
je hrvatskih jezikoslovnih tekstova prepoznatljiva, što znači da
su hrvatski jezikoslovci izgradili i stručnu frazeologiju.
U radu se promatraju i analiziraju ustaljene sveze s preoblikom značenja uočene u srednjovjekovnim Gospinim plačevima pisanima starohrvatskim jezikom. Takve se sveze navode kao frazeološke ili kao ...frazemi u užem smislu te se uspoređuju sa suvremenim frazemima ista značenja i podudarna oblika. Uz popis frazema u užem smislu donose se uz pojedine primjere i frazemi u širem smislu.
U radu se obrađuju frazemi s onimijskom komponentom u hrvatskom i njemačkom jeziku,
i to prije svega oni u kojima do izražaja dolazi način na koji u dvije jezične zajednice percipiraju
druge i sebe. ...O odabranim se frazemima raspravlja koristeći se rezultatima istraživanja
socijalnog stereotipa u sociologiji i socijalnoj psihologiji i postavkama kognitivne lingvistike.
Mnogi su frazemi rezultat kognitivne kategorizacije stvarnosti na osnovi prototipičnih
modela ili njihove metaforičke projekcije. Stoga usporedba frazema u oba jezika pokazuje
podudarnost u nekim konceptualnim područjima, iako se onimijska komponenta većinom
razlikuje, što je odraz specifičnih geografskih, povijesnih i sl. okolnosti svake jezične zajednice.
U 17. stoljeću hrvatski leksikografi počinju u svoje rječnike unositi pored riječi i frazeme. Ovaj članak govori o frazemima u Habdelićevu rječniku 'Dikcionaru' i Belostenčevu 'Gazofilaciju'. Oba su ...rječnika iz 17. stoljeća, samo što je Belostenčev rječnik objelodanjen tek u 18. Usporedimo li frazeologiju u oba rječnika, vidjet ćemo da Belostenec u svojem enciklopedijskom rječniku unosi više frazema, ali i da se neki frazemi javljaju u oba rječnika. Habdelićevi su frazemi samo kajkavski, a Belostenec, sukladno svojoj trodijalekatnoj koncepciji hrvatskoga književnoga jezika, bilježi frazeme iz sva tri hrvatska narječja.
Kod leksikografske obrade frazema tipa 'biti dobra srca' i 'čovjek dobra srca' prisutno je više problema. Kao prvo, treba odrediti granice navedenih frazema, tj. odlučiti smatramo li lekseme 'biti' i ...'čovjek' frazeološkim komponentama ili samo kolokacijom. Drugo je pitanje kako bilježiti navedene frazeme: kao jednu natuknicu ili kao dvije. Budući da je glagol 'biti' obavezna komponenta glagolskoga frazema 'biti dobra srca', a imenica 'čovjek' to nije, ti se frazemi moraju bilježiti kao dvije natuknice. Imenica 'čovjek' i njoj semantički bliske muškarac, žena i sl. predstavljaju kolokaciju koja kategorijalno i sintaktički pobliže određuje frazem.
PARNI PRIJEDLOZI Kovačević, Barbara; Matas Ivanković, Ivana
Rasprave: Časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje,
04/2008, Letnik:
33, Številka:
1
Paper
Odprti dostop
U radu će biti obrađeni prijedlozi koji se često pojavljuju u paru: od i do, iz i u, s i na. Učestalom uporabom u tim parovima navedeni prijedlozi nadilaze svoja pojedinačna primarna semantička i ...sintaktička obilježja. Na njihovu strukturnu i semantičku cjelovitost upućuje i frazeološka uporaba.
U članku autor analizira tri Jukićeva putopisa s književne strane, kao novousvojeni žanr u hrvatskoj književnosti, zatim razmatra leksik i sintaksu u odnosu prema književnom izrazu iliraca i ...bosanskoj franjevačkoj tradiciji.
U članku se analiziraju dva hrvatska i ruska poredbena frazema jednake strukture i
značenja: bježati od koga, od čega kao vrag od tamjana te bojati se koga, čega kao vrag tamjana. Promatra se njihova ...uključenost u različite kontekste pri čemu se
osobita pažnja posvećuje upotrebi u odnosu na živo i neživo. Sljedeći se element
analize tiče mogućeg variranja komponente vrag i njezine
gramatičke promjene. U daljnjem se dijelu članka daju ekvivalenti navedenih
frazema na još sedam slavenskih jezika i ispituje se eventualno postojanje i nekih
drugih, rječnički neregistriranih, frazemskih oblika (po uzoru na ostale slavenske
jezike) u hrvatskom i ruskom jeziku.
U ovom se radu ispituje metalingvističko okruženje frazema rečeničnog i frazalnog tipa u
češkom i engleskom jeziku. Izvršena je analiza metalingvističkog okruženja za dvadeset
frazema u obama ...jezicima u Britanskom nacionalnom korpusu (British National Corpus) i u
češkom nacionalnom korpusu, od kojih oba broje 100 milijuna riječi. Metalingvističke fraze i
riječi koje su pronađene u tekstu u ovom se radu nazivaju ‘metalingvističkim uvodnicima’
(introducers). Metalingvistički uvodnici identificirani inicijalnim pretragama korpusa zatim
su pobliže istraženi u obama korupusima. Na kraju slijedi klasifikacija i statistički podaci te
prijedlog tipologije njihove upotrebe i značenja.
Rječnici izvornih govora posebna su skupina dijalekatnih rječnika koji sadržavaju rječničku građu prikupljenu na terenu od izvornih govornika. Medu čakavskim rječnicima neki ne udovoljavaju u ...potpunosti navedenom kriteriju jer u većoj ili manjoj mjeri sadržavaju i građu ekscerpiranu iz dijalekatnih književnih tekstova i pisanih spomenika. Pritom, rječnici koji uopće ne sadržavaju frazeme u ovom radu nisu navedeni.
