Tema ovoga rada je percepcija napitaka čaj (чай) i kava (кофе) u ruskim poslovicama. Čaj i kava se u Rusiji pojavljuju u XVII. stoljeću i konzumiraju se uglavnom u aristokratskim i buržujskim ...krugovima. U prvom su dijelu rada uz etimologiju navedeni podaci o pojavi i načinu konzumiranja čaja i kave u Rusiji te značenju navedenih napitaka za rusku kulturu. U drugom dijelu rada provedena je semantička analiza poslovica s jednim napitkom u svom sastavu kao i poslovica s više napitaka u svom sastavu.
Osnovni izvor iz kojega je sastavljen korpus poslovica s elementima čaj i kava je najveći dosad izdani rječnik ruskih poslovica Большой словарь русских пословиц autora Мокиенко, В. А., Никитина, Т. Ю., Николаева, Е. П. koji sadrži oko 70 000 jedinica. Neke primjere paremija pronašli smo u citiranim člancima.
Ovaj članak istražuje frazeme s nadnaravnim komponentama te pseudokinegrame (frazeme s fiktivnim pokretima tijela i reakcijama) koji se upotrebljavaju u konfliktnim dijalozima hrvatskih i slovenskih ...književnih djela za djecu i mlade. Provedena analiza pokazuje kako likovi u korpusu obaju jezika upotrebljavaju frazeme s nadnaravnim komponentama u direktnom govoru. Pseudokinegrami rabe se u govoru likova ili u opisu njihova neverbalnog ponašanja. Pri tome se u pseudokinegramima obaju jezika najčešće pojavljuju mimika, govor tijela i gestika. Obje vrste frazema rabe se prije svega za izricanje negativnih emocija, ali ne izazivaju konflikt, već služe za pojačanje izrečenoga ili služe kao završna misao.
Korpusna istraživanja u nekim jezicima (npr. u engleskome) pokazuju da su glagolski frazemi najpromjenjivija vrsta frazema, pri čemu najčešće varira upravo glagolska sastavnica. Zbog toga brojni ...jednojezični rječnici bilježe varijante frazema s promjenjivom glagolskom sastavnicom, pa tako i opći i frazeološki rječnici hrvatskoga jezika. Međutim, u njima se javljaju neke nedosljednosti u prezentaciji takvih frazema. U pojedinim se slučajevima navode sve varijante, a u drugima samo neke, dok na ostale glagole kojima se može zamijeniti frazeološka sastavnica upućuju kratice i sl. i itd. Osim toga, rječnici ne daju uvijek primjere s drugim glagolima osim onih u natukničkome liku. To korisnicima može predstavljati poteškoće, osobito kod kratice itd. jer ona pokazuje da je riječ o glagolima s kojima frazeološka sastavnica nije u značenjskoj vezi. Također, za neke varijantne oblike zabilježene u rječnicima ne može se utvrditi je li riječ o ustaljenim ili inovativnim izrazima jer za njih nema potvrde u izvorima odnosno jer se ne bilježi kreativna uporaba frazema.
Cilj je ovoga rada na temelju korpusnog istraživanja frazema s promjenjivom glagolskom sastavnicom pokazati da je broj varijanata ograničen, što nije vidljivo iz kratica poput i sl. Također, cilj nam je pokazati da izbor zamjenskih sastavnica nije posve slobodan, već se oslanja na konceptualna ograničenja, a to je važno za njihovu leksikografsku obradu. U korpusu hrWaC pretražili smo 187 glagolskih frazema koji u Hrvatskom frazeološkom rječniku (2014) imaju oznaku i sl. i itd. Rezultati pokazuju da među glagolima kojima se može zamijeniti frazeološka sastavnica postoje razlike u frekvenciji i uporabi, a neki frazemi javljaju se i u oblicima i značenjima koji nisu zabilježeni u rječniku. To pokazuje da u rječniku treba eksplicitno navesti sve ustaljene varijante, što će korisnicima omogućiti bolje razumijevanje frazema i sigurniju uporabu. Osim toga, korisnicima bi trebalo ukazati na primjere kreativne uporabe frazema jer je riječ o sustavnim promjenama. Na temelju korpusnih podataka i frazeografske prakse u drugim jezicima pokazujemo moguće načine leksikografske obrade frazema s promjenjivom glagolskom sastavnicom u jednojezičnim rječnicima hrvatskoga jezika.
U radu se analizira uporaba frazema i frazemskih modifikacija te parafraze kao elementa jezične strategije u koncepciji reklamnih oglasa hrvatskih banaka kao načinu dokidanje granica u ...postmodernističkom reklamnom diskursu. Reklamna retorika liberalizira uporabu jezika, ukida elitizam, ruši ustaljene oblike komunikacije, narušava jezična i pravopisna pravila. Istražuje se i interpretira način uporabe frazema i njegovih modifikacija te parafraze u inkorporiranju jezičnog koda u reklamnu poruku za formiranja novih semantičkih značenja poruke. Reklamni diskurs radikalizira put prenošenja reklamne poruke do recipijenta rabeći semantički okvir u kojem se tekstu pristupa u širem značenju, ne ograničavajući ga samo na jezik, nego i na vizualni element. Namjera je analizom reklamnog diskursa uočiti semantičke promjene koje su rezultat reklamne retorike banaka, a tumače se postmodernističkim tendencijama. Semantika reklamne poruke ostvaruje se impliciranjem različitih jezičnih i stilskih postupaka, a interpolacija jezičnog koda u reklamnom diskursu pokazuje kako reklamni diskurs otvara prostor za nebrojene jezične mogućnosti i stvaranja novih semantičkih značenja kako bi se reklamnom porukom privukla pozornost recipijenta i potaklo ga na reakciju.
U članku autor analizira tri Jukićeva putopisa s književne strane, kao novousvojeni žanr u hrvatskoj književnosti, zatim razmatra leksik i sintaksu u odnosu prema književnom izrazu iliraca i ...bosanskoj franjevačkoj tradiciji.
Članak se bavi kognitivno-lingvističkim pristupom frazemima (Broz 2015; Lakoff 1987) u talijanskome kao inome jeziku (Levorato i Cacciari 1992). Istražuje se motiviranost značenja i razumijevanje ...motiviranosti značenja frazema hrvatskih govornika talijanskoga kao inog jezika. Arbitrarnost jezičnoga znaka pri ovladavanju inim jezikom često dovodi do vrlo niske razine transparentnosti značenja novoučene riječi. U ovladavanju frazemima postoji olakotna okolnost da sličnost (strukturalna i značenjska) u hrvatskome i talijanskome jeziku olakšava njihovu interpretaciju (i razumijevanje njihova metaforičkoga značenja) te samo poznavanje značenja frazema hrvatskoga jezika automatski dovodi do visoke transparentnosti značenja talijanskih frazema (kao i obrnutoga ishoda: negativnoga prijenosa). Uzeli smo u obzir sve varijable koje mogu utjecati na interpretaciju frazema u J2 (Cardona 2008) među studentima inojezičnoga talijanskoga čiji je materinski jezik hrvatski. Preliminarnim ispitivanjem izdvojeni su najpoznatiji frazemi na hrvatskome jeziku (prema mišljenju ispitanika) te paralelno oni talijanski, a zatim su podijeljeni u četiri skupine: a) potpuni hrvatskotalijanski ekvivalenti, b) parcijalni (semantičko-formalni) i različiti talijanski ekvivalenti, c) nepoznati talijanski frazemi (s ekvivalentima i bez ekvivalenata) te d) zastarjeli hrvatski frazemi (kako bi se utvrdila paralela u interpretaciji i motivaciji tih frazema i onih iz treće skupine). Metodologija iz Levorato i Cacciari (1992) zapravo je prilagođena našemu istraživanju, gdje se osim poznatosti i transparentnosti značenja tražila i (ne)podudarnost s hrvatskim frazemima i na osnovi te selekcije odvojeno prezentirala ispitanicima.
PDF
