O koncepciji Rječnika Murskog Središća Blažeka, Đuro
Rasprave: Časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje,
06/2016, Letnik:
42, Številka:
1
Paper
Odprti dostop
U radu se govori o koncepciji Rječnika Murskog Središća autora Đure Blažeke i Grozdane Rob (Učiteljski fakultet, Zagreb, 2014.). Opisuju se neki od leksikografskih postupaka pretvaranja sirove građe ...u znanstveni rječnik (reduciranje neprikladne građe, izbor egzemplifikacija, arhileksem, gramatički dio rječničkog članka, stilske odrednice, postupanje sa sinonimima i inačicama) i naknadna istraživanja koja u tu svrhu treba obaviti. Uvodi se termin ekspresivna rečenična potvrda kao leksikografska vrijednost sama po sebi koju treba uvrstiti u rječnik, a ne samo kao egzemplifikacija leksemu. Ona se razlikuje od kolokacijskih sveza i frazema. Zaključuje se da je suradnja amatera (skupljača građe) i znanstvenika najbolji način nastanka opsežnijeg rječnika mjesnoga govora koji bi sadržavao i mnogo arhaičnijeg leksika i veći broj primjera ekspresivnije uporabe leksika u komunikacijski specifičnim situacijama.
Somatska frazeologija čabarskih govora Malnar, Marija
Rasprave: Časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje,
12/2011, Letnik:
37, Številka:
1
Paper
Odprti dostop
Somatski frazemi su oni koji za sastavnicu imaju dio tijela. U radu se analiziraju somatski frazemi zabilježeni na području Čabra u Gorskom kotaru. Osnovne strukturne i semantičke karakteristike ...promatranih frazema oprimjerene su transkribiranim potvrdama. Svi primjeri prikupljeni su terenskim istraživanjem. Veći dio korpusa čine frazemi istraženi u mjesnom govoru Tršća, a zabilježeni su i oni iz Prezida, Čabra i Hrvatskog.
Predmet interesa ovoga rada dvije su ustaljene sveze riječi koje su dio hrvatskoga pomorskog nazivlja, a u jeziku se često koriste s frazeološkim značenjem. U radu se analizira njihovo podrijetlo, ...moguća frazeološka značenja i konteksti u kojima se upotrebljavaju. Potencijalni frazemi uspoređuju se i s njihovim ruskim frazeološkim značenjskim ekvivalentima.
Rad govori o frazemima u hrvatskim tekstovima jezikoslovne tematike.
U takvim su tekstovima najčešći frazemski konektori, poveznice tipa “budući
da”, “s obzirom na”, “bez obzira na”, “u vezi s” i ...slični. Razgovorni su
frazemi vrlo rijetki, a frazemi književno-umjetničkoga stila još rjeđi. Frazeologija
je hrvatskih jezikoslovnih tekstova prepoznatljiva, što znači da
su hrvatski jezikoslovci izgradili i stručnu frazeologiju.
U radu se promatraju i analiziraju ustaljene sveze s preoblikom značenja uočene u srednjovjekovnim Gospinim plačevima pisanima starohrvatskim jezikom. Takve se sveze navode kao frazeološke ili kao ...frazemi u užem smislu te se uspoređuju sa suvremenim frazemima ista značenja i podudarna oblika. Uz popis frazema u užem smislu donose se uz pojedine primjere i frazemi u širem smislu.
U radu se obrađuju frazemi s onimijskom komponentom u hrvatskom i njemačkom jeziku,
i to prije svega oni u kojima do izražaja dolazi način na koji u dvije jezične zajednice percipiraju
druge i sebe. ...O odabranim se frazemima raspravlja koristeći se rezultatima istraživanja
socijalnog stereotipa u sociologiji i socijalnoj psihologiji i postavkama kognitivne lingvistike.
Mnogi su frazemi rezultat kognitivne kategorizacije stvarnosti na osnovi prototipičnih
modela ili njihove metaforičke projekcije. Stoga usporedba frazema u oba jezika pokazuje
podudarnost u nekim konceptualnim područjima, iako se onimijska komponenta većinom
razlikuje, što je odraz specifičnih geografskih, povijesnih i sl. okolnosti svake jezične zajednice.
U 17. stoljeću hrvatski leksikografi počinju u svoje rječnike unositi pored riječi i frazeme. Ovaj članak govori o frazemima u Habdelićevu rječniku 'Dikcionaru' i Belostenčevu 'Gazofilaciju'. Oba su ...rječnika iz 17. stoljeća, samo što je Belostenčev rječnik objelodanjen tek u 18. Usporedimo li frazeologiju u oba rječnika, vidjet ćemo da Belostenec u svojem enciklopedijskom rječniku unosi više frazema, ali i da se neki frazemi javljaju u oba rječnika. Habdelićevi su frazemi samo kajkavski, a Belostenec, sukladno svojoj trodijalekatnoj koncepciji hrvatskoga književnoga jezika, bilježi frazeme iz sva tri hrvatska narječja.
Kod leksikografske obrade frazema tipa 'biti dobra srca' i 'čovjek dobra srca' prisutno je više problema. Kao prvo, treba odrediti granice navedenih frazema, tj. odlučiti smatramo li lekseme 'biti' i ...'čovjek' frazeološkim komponentama ili samo kolokacijom. Drugo je pitanje kako bilježiti navedene frazeme: kao jednu natuknicu ili kao dvije. Budući da je glagol 'biti' obavezna komponenta glagolskoga frazema 'biti dobra srca', a imenica 'čovjek' to nije, ti se frazemi moraju bilježiti kao dvije natuknice. Imenica 'čovjek' i njoj semantički bliske muškarac, žena i sl. predstavljaju kolokaciju koja kategorijalno i sintaktički pobliže određuje frazem.
PARNI PRIJEDLOZI Kovačević, Barbara; Matas Ivanković, Ivana
Rasprave: Časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje,
04/2008, Letnik:
33, Številka:
1
Paper
Odprti dostop
U radu će biti obrađeni prijedlozi koji se često pojavljuju u paru: od i do, iz i u, s i na. Učestalom uporabom u tim parovima navedeni prijedlozi nadilaze svoja pojedinačna primarna semantička i ...sintaktička obilježja. Na njihovu strukturnu i semantičku cjelovitost upućuje i frazeološka uporaba.
U članku autor analizira tri Jukićeva putopisa s književne strane, kao novousvojeni žanr u hrvatskoj književnosti, zatim razmatra leksik i sintaksu u odnosu prema književnom izrazu iliraca i ...bosanskoj franjevačkoj tradiciji.
