Brojna istraživanja pokazuju da je depresivnost jedan od najčešćih problema mentalnog zdravlja osoba starije životne dobi. Kao najčešći čimbenici rizika spominju se ženski spol, tjelesne bolesti, ...funkcionalna (ne)sposobnost, gubitak značajnih osoba i socijalne podrške, osamljenost i socijalna izolacija. Također se pokazalo da je depresivnost češća i izraženija kod starijih osoba koje žive u ustanovama. Cilj ovog istraživanja je ispitati odnos spola i dobi s pokretljivosti, zdravljem, funkcionalnim sposobnostima i depresivnosti osoba starije životne dobi smještenih u domove za starije i nemoćne. U istraživanju je sudjelovala 101 starija osoba (30 muškaraca i 71 žena), prosječne dob 76,34 godina (SD=10,33). Depresivnost je procijenjena Zungovom skalom za samoprocjenu depresije, funkcionalna sposobnost Skalom funkcionalne sposobnosti, a fizičko i psihičko zdravlje Upitnikom zdravlja SF-36. U skladu s očekivanjima, utvrđena je statistički značajna povezanost između depresivnosti, funkcionalne sposobnosti te psihičkog i fizičkog zdravlja. Hijerarhijska regresijska analiza pokazala je da su značajni prediktori za pojavu depresivnosti ženski spol, slabije psihičko zdravlje i slabija funkcionalna sposobnost, te bolje fizičko zdravlje. Dobiveni rezultati analizirani su pod vidom mogućnosti unapređenja skrbi o mentalnom zdravlju osoba starije životne dobi.
Evaluating functional status in the patients with rheumatoid arthritis defines the presence of functional limitations and incapacitation. Patients’ ability to perform daily activities is reduced ...during the disease, and parameters influencing its reduction are numerous. The aim of this research was to examine the relation between joint damage and functional capacities of patients suffering from rheumatoid arthritis.The analysis included 98 patients with rheumatoid arthritis treated at the Institute «Niska Banja». The examinees’ HAQ score was determined, after which they were separated into three functional groups, while standard hands and feet radiography determined the level of radiological damage (Larsen score). The majority of patients (41,8%) were characterized by functional disability (HAQ>2,01). The difference in values of Larsen score between the HAQ groups was statistically significant (p<0.001). There was no statistically significant association between the HAQ score and length of disease (p>0.05). The investigation showed that the increase of joint destruction reduces functional ability of patients with rheumatoid arthritis.
Cilj je članka ispitati razlike u sociodemografskim obilježjima starijih osoba koji su korisnici Doma za starije osobe Dubrovnik. Nadalje, utvrditi postoje li razlike u funkcionalnim sposobnostima ...korisnika, i razlike u osobnoj procjeni zadovoljstva životom starijih osoba koji se nalaze u navedenom domu.
Istraživanje je provedeno u Domu za starije osobe Dubrovnik a u istraživanju je uključen 51 ispitanik (45,5%). Anketa je bila anonimna, a izrađen je originalni anketni upitnik.
U odnosu na procjenu vlastitog zdravstvenog stanja 21 ispitanik (41%) naveo je da se osjeća dobro bez obzira ima li neku kroničnu bolest, a da im je zdravstveno stanje loše i vrlo loše procijenili su korisnici koji su teško pokretni ili nepokretni jer im je potrebna stalna pomoć druge osobe. Od 51 ispitanika njih 34 (67%) složilo se da ima zadovoljavajuću zdravstvenu skrb, a 6 ispitanika (12%) navodi
nezadovoljavajući obim zdravstvene njege.
Zdravstvena njega i aktivno sudjelovanje osoba starije životne dobi u socijalnim, kulturološkim, duhovnim aktivnostima ima svrhu autonomnosti i neovisnosti u izgradnji civilnog društva i prilagodbi tih osoba novoj sredini u kojoj se nalaze.
Cilj je članka ispitati razlike u sociodemografskim obilježjima starijih osoba koji su korisnici Doma za starije osobe Dubrovnik. Nadalje, utvrditi postoje li razlike u funkcionalnim sposobnostima ...korisnika, i razlike u osobnoj procjeni zadovoljstva starijih osoba koji se nalaze u navedenom domu.
Istraživanje je provedeno u Domu za starije osobe Dubrovnik a u istraživanju je uključen 51 ispitanik (45,5%). Anketa je bila anonimna, a izrađen je originalni anketni upitnik.
U odnosu na procjenu vlastitog zdravstvenog stanja, 21 ispitanik (41%) naveo je da se osjeća dobro bez obzira ima li neku kroničnu bolest, a da im je zdravstveno stanje loše i vrlo loše procijenili su korisnici koji su teško pokretni ili nepokretni jer im je potrebna stalna pomoć druge osobe. Od 51 ispitanika njih 34 (67%) složilo
se da imaju zadovoljavajuću zdravstvenu skrb, a 6 ispitanika (12%) navodi nezadovoljavajući obim zdravstvene njege.
Zdravstvena njega, i aktivno sudjelovanje osoba starije životne dobi u socijalnim, kulturološkim, duhovnim aktivnostima ima svrhu autonomnosti i neovisnosti u izgradnji civilnog društva i prilagodbi tih osoba novoj sredini u kojoj se nalaze.
Na kvalitetu života osoba starijih od 65 godina nerijetko utječu promjene koje nastaju preseljenjem
u dom za starije. Provedeno je analitičko presječno istraživanje o kvaliteti života
koje je ...obuhvatilo 150 ispitanika u trima decentraliziranim domovima za starije u gradu
Zagrebu. Sasvim pokretnima procijenjeno je 53 % ispitanika, ograničeno pokretnim 47 %,
dok se nitko nije izjasnio kao nepokretan. Prema Gerijatrijskoj skali depresije 64 % ispitanika
bilo je bez znakova depresivnosti dok ih je 6 % imalo depresivnost visokog intenziteta.
Medijan Mini Mental State Exam – standardne verzije skale bio je 26, minimum 15, maksimum
30. Ispitanici su postigli visoke rezultate u svim samoprocijenjenim domenama skale
kvalitete življenja. Najviša kvaliteta života zabilježena je u domenama smislenih aktivnosti,
dostojanstva, autonomije i individualnosti. Najniži rezultati zabilježeni su u domeni osjećaja
sigurnosti. Zaključno, ovo istraživanje provedeno na korisnicima doma za starije koji
imaju održanu relativno visoku funkcionalnu i kognitivnu sposobnost, ukazuje na zadovoljavajuću
samoprocjenu kvalitete njihova življenja.
Cilj
Fokusirano prikazati čimbenike koji utječu na nastanak bolesti i funkcionalne
onesposobljenosti u starijih osoba te istaknuti razlike između fiziološkog i
bolesnog starenja.
Metode
...Gerontološko-javnozdravstvene analize na temelju utvrđivanja, praćenja
i evaluacije gerontološko-javnozdravstvenih pokazatelja o hospitalnom
morbiditetu i invaliditetu u starijih osoba.
Rezultati
Najučestaliji uzroci hospitalizacija starijih osoba (1-5) u Hrvatskoj (2014.
god.) su: na prvom mjestu bolesti iz cirkulacijskog sustava (68,3/1000),slijede
novotvorine (45,2/1000), na trećem mjestu bolesti oka i očnih adneksa
(26,4/1000), potom bolesti probavnog sustava (23,5/1000),te ozljede,
otrovanja i ostale posljedice vanjskih uzroka(19,3/1000).
Prema Registru osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj (2012.god.) 38%
je starijih od 65 godina od ukupnog broja registriranih osoba s invaliditetom
(N=519.368).Na prvom mjestu su rangirana oštećenja lokomotornog sustava,
koja čine oko 30% uzroka invaliditeta u starijih osoba.
Zaključak
U cilju sprječavanja bolesti i ovisnosti starijih o tuđoj njezi i pomoći, potrebno
je pravovremeno utvrditi funkcionalnu onesposobljenost, rizične čimbenike
za nastanak bolesnog starenja te negativno zdravstveno ponašanje. Sveobuhvatna
gerijatrijska procjena zasniva se na individualnom gerontološkom,
biopsihosocijalnom pristupu starijoj osobi u svrhe prevencije bolesti, liječenja
i rehabilitacije gerijatrijskog bolesnika te doprinosi pravodobnoj i primjerenoj
gerijatrijskoj zdravstvenoj intervenciji.
Cilj rada bio je istražiti prevalenciju križobolje
kod djelatnika SB Lipik i njezinu povezanost s razinom
tjelesne aktivnosti, funkcionalnom sposobnosti i mobilnosti
kralježnice.Istraživanje je ...provedeno u Specijalnoj bolnici
za medicinsku rehabilitaciju Lipik tijekom 2017 godine
na djelatnicima SB Lipik. U istraživanje je bilo uključeno
107 ispitanika od kojih 77 žena i 30 muškaraca (18-65)
prosječne dobi 39 godina. Ispitanici su podijeljeni u
dvije grupe, prvu skupinu činili su zdravstveni, a drugu
skupinu nezdravstveni djelatnici. Razina tjelesne aktivnosti
procijenjena je Baecke-ovim upitnikom, funkcionalna
sposobnost testom funkcionalne sposobnosti STS test
5X, a mobilnost kralježnice izmjerena je Thomayerovim
testom. Radni indeks za ukupan uzorak iznosio je prosječno
3,15, indeks sporta 2,61, indeks slobodnog vremena 3,09,
dok je indeks ukupne aktivnosti iznosio 8,85. Mobilnost
kralježnice iznosila je 3,97 cm, a funkcionalna sposobnost
7,87s. Križobolja je bila prisutna u 54 (50,5%) ispitanika, dok
53 (49,5%) ispitanika nije imalo križobolju. Ispitanici bez
križobolje imaju statistički veći indeks ukupne aktivnosti
(p=0,028) od onih s križoboljom, dok u ostalim indeksima
tjelesne aktivnosti razlike nisu pronađene. Utvrđena
je statistički značajno veća prevalencija križobolje kod
nezdravstvenih djelatnika (p=0.039). Statistički značajnu
prediktorsku moć za rezultat na STS testu jedino ima indeks
sporta (p=0,003). Niti jedan od indeksa tjelesne aktivnosti
nije statistički značajno utjecao na vrijednost veličine
Thomayerove mjere tj. mobilnost kralježnice.
Trend demografskog starenja i produljenje životnog vijeka znači da sve više ljudi u starosti treba pomoć kako bi zadovoljili svoje svakodnevne potrebe. Cilj, podatci i metode: Cilj rada je utvrditi ...trend promjene funkcionalne sposobnosti u stanovništvu ≥65 godina u ranijoj, srednjoj i dubokoj starosti te utvrditi međužupanijske razlike u prevalenciji funkcionalne onesposobljenosti temeljem dostupnih podataka prikupljenih popisima stanovništva u 2001. i 2011. godini. Rezultati i
rasprava: Udio onesposobljenih osoba se u desetogodišnjem razdoblju povećao s 21,4 % na 46,6 %. Najveća stopa funkcionalno
onesposobljenih starijih osoba na 1000 stanovnika ≥65 godina uzrokovana je bolestima te se povećala s 129,4/1000 na 335,5/1000. U starijoj populaciji koja se suočava s nekim oblikom poteškoća u funkcioniranju udio sasvim pokretnih, bez pomagala smanjio se s 54,4% na 46,3 %. Najčešće teškoće koje su starijim osobama problem u svakodnevnom funkcioniranju su teškoće s kretanjem sa specifi čnom stopom od 143,2/1000 stanovnika ≥65 godina. U svim županijama
je prevalencija onesposobljenosti veća u 2011. u odnosu na 2001. godinu. Zaključak: Uzimajući u obzir međužupanijske razlike planiranje intervencija potrebno je provoditi prema specifi čnim lokalnim potrebama i mogućnostima, a s obzirom da se očekuje daljnji porast starijeg stanovništva potrebno je donijeti i nacionalnu strategiju zdravog starenja.
CILJ: Usporediti učinkovitost terapijske nuklearne magnetske rezonance niske energije (MBST® terapije) u odnosu na fizioterapiju u liječenju bolesnika sosteoartritisom koljena prateći parametre: bol, ...pokretljivost, snagu ifunkcionalnu sposobnost bolesnika.
METODE:32 bolesnika s dijagnozom osteoartritisa koljena bilo je podijeljeno u tri skupine prema vrsti terapije koju su provodili: u skupinikoja je provodila fizioterapijubilo je 10 ispitanika (FT10), u skupini koja je provodila MBST® terapiju za oba koljena 14 ispitanika (MBST7) i u skupini koja je provodila MBST® terapiju za jedno koljeno8 ispitanika (MBST9).Inicijalno mjerenje i procjena provođeni su prvi dan terapije te su mjerenja ponovljena zadnji dan terapije. Kontrolna mjerenja provođena su mjesec dana nakon obavljene terapije te završno mjerenje i procjena tri mjeseca nakon obavljene terapije.
Metode procjene koje su primijenjene su Lequesne upitnik za procjenu funkcionalne sposobnosti, Numerička skala boli (NRS), mjerenje mišićne
snage ekstenzora koljena pomoću mehaničke vage i mjerenje opsega pokreta u koljenu goniometrom.
REZULTATI: U analizi utjecaja vrste terapijena opseg pokreta koljena, na mišićnu snagu ekstenzora koljena te na razinu boli po mjerenjima nije bilo statistički značajne razlike između ispitivanih skupina. U analizi utjecaja vrste terapijena funkcionalnu sposobnost, utvrđene su statistički značajne razlike između skupina MBST7i FT10te skupina MBST9i FT10,u korist MBST® metode.
PDF
