Globalizacija vpliva na mehiška mesta in ustvarja nove urbane strukture. Z oblikovanjem novih državljanskih praks globalizacija spreminja odnose, ki jih posamezniki vzpostavijo do določenega območja. ...Na podlagi multidisciplinarnega pristopa avtorja teoretično analizirata nove razmere v mehiških starih mestnih jedrih, ki so jih povzročili izzivi, povezani z njihovo razglasitvijo za območja svetovne dediščine. Pri tem uporabljata teoretični konstrukt, s katerim predstavita določene vidike realnosti v mehiških mestih, ki se nanašajo na oblikovanje demokratičnih in participativnih državljanskih praks. Pojav analizirata na podlagi dveh teoretičnih izhodišč: (a) procesa spreminjanja v območje svetovne dediščine (to je turizma in gentrifikacije) in (b) teorije družbenega kapitala. Ugotovitve kažejo, da nove razmere izražajo prostorsko, časovno in gospodarsko preobrazbo območja dediščine. V starih mestnih jedrih politični akterji in ustanove spodbujajo centralistični, nadnacionalni in mestni konservatorski razvoj. Nastaja urbanizem, ki daje prednost ohranjanju v korist turistov ter škodo zadovoljstva, uporabe in sodelovanja lokalnega prebivalstva. Poleg tega procesi izključevanja in gentrifikacije razjedajo družbeno tkivo in ogrožajo državljanstvo.
Bo-Kaap je stara delavska soseska v središču Cape Towna v Južnoafriški republiki. Leta 1930 je bila to prenaseljena in zanemarjena soseska s propadajočimi hišami. Leta 1941 so lokalne oblasti tam ...razlastile že približno 150 stanovanj zaradi programa celostne prenove tega območja, vendar je proces ustavila skupina za ohranitev malajske četrti, ki se je borila proti rušenju hiš v tej soseski. Danes je območje s slikovitimi hišami in z enajstimi mošejami del kulturne dediščine Cape Towna in pomembna turistična znamenitost. Kot v sosednji gentrificirani soseski De Waterkant je bilo tudi tukaj veliko stanovanj prenovljeno in izboljšano. Cene nepremičnin so skokovito narastle, čeprav so še vedno razmeroma nizke. Število prodanih nepremičnin tako močno narašča, da se lokalne oblasti in predvsem muslimanski prebivalci nenehno borijo za ohranitev kulturne identitete soseske.
Propadanje mestnih predelov je neizogibna posledica rasti večine mest, tudi Hongkonga. Veliko starih stavb v Hongkongu je v slabem stanju in v mestu je nujno treba začeti reševati problem propadanja. ...Sanacijo propadajočih stavb so dolgo razumeli kot učinkovito rešitev tega urbanističnega problema, vendar pa je v literaturi navedeno, da lahko ta vodi v gentrifikacijo sosesk, saj lahko povzroči povečanje cen nepremičnin in najemnin v bližini prenovljenih območij. Kljub temu obstaja le malo empiričnih raziskav o tem, kako celovita sanacija vpliva na vrednost stanovanj v soseski. V tej študiji se preučujejo vplivi sanacije ulic Argyle in Šanghaj, torej projekta, ki je potekal pod okriljem urada za urbano prenovo, in na transakcijske cene stanovanj v bližini. V študiji je uporabljen niz panelnih podatkov, avtor pa preučuje tudi spremembe v razponu cen glede na lokacijo (ang. spatial price gradient) pred začetkom projekta sanacije in po tem, ko se je ta končal. Ugotovitve kažejo, da je bližina projektne lokacije pomembno vplivala na cene stanovanj pred začetkom projekta, in sicer pozitivno. Potem ko se je projekt končal, ni bilo vidnih sprememb v cenah stanovanj glede na lokacijo. Ti izsledki potrjujejo ugotovitve predhodne raziskave, in sicer dejstvo, da cene stanovanj niso odvisne od sprememb v okoljski kakovosti, ki je posledica celovite sanacije.
V članku so orisani najnovejši družbeni procesi v središču Budimpešte, pri čemer se največ pozornosti posveča socialnemu trajnostnemu razvoju in gentrifikaciji, predstavljeni pa so tudi potencialni ...socialni konflikti na tem območju. Poleg tega so obravnavani najnovejše dogajanje na nepremičninskem trgu in območja gentrifikacije v središču mesta. V drugem delu so predstavljene smeri razvoja in mogoči dolgotrajni vplivi gradnje nepremičnin na preučevanem območju. Članek se konča z ugotovitvijo, da so lahko primeri gentrifikacije v središču Budimpešte opozorilni znak prihodnjega socialnega razseljevanja in socialne izključenosti.
U radu se ispituju tekuća politika, praksa i rezultati urbane regeneracije u Leedsu, s posebnim
naglaskom na industrijskoj baštini grada. Ovo je pregledni rad s kritičkim i analitičkim
pristupom ...orijentiranim na problem. Zbog svog arhitektonskog, socijalnog, povijesnog i
tehnološkog značaja, industrijska baština je prepoznata kao značajna u identitetu mnogih
gradova i danas je često povezana s interesima lokalne zajednice. Kao bivši industrijski
grad, Leeds ima niz neiskorištenih industrijskih zgrada i mnogo potencijala za razvoj na toj
bazi. Ipak, kao što je istraživanje pokazalo, projekti regeneracije se fokusiraju na poticanje
komercijalnih funkcija, te se u grad pokušavaju privući prvenstveno turisti, studenti i mladi
profesionalci. Regeneracija uzrokuje gentrifikaciju, nedostatak javnih objekata i angažmana
lokalne zajednice, kao i gubitak karaktera prostora. Neki primjeri alternativnih projekata
u Leedsu su istraženi i predloženi su mogući drugačiji pristupi razvoju grada. Holistički i
integralni pristup, orijentiran prema potrebama lokalne zajednice je prepoznat kao mogući
pravac u kom bi se razvoj trebao kretati.
Rad se bavi jednom dimenzijom kapitalističkog sustava, fenomenom kooptacije, kojeg tretira kao važan aspekt čijom je dekonstrukcijom moguće dospjeti do kompleksnijeg razumijevanja cijeloga niza ...aktualnih manifestacija današnjeg razvojnog stadija neoliberalnog kapitalizma. Kooptacija je u osnovici fenomen gospodarsko-političkog karaktera, no njezini manifestacijski oblici mogu i trebaju biti detektirani i na socijalnim te (kontra)kulturnim razinama artikulacije, što je i primarna nakana ovog teksta. Paralelan problemski motiv rada, iako u tekstu pozicioniran sekundarno, jest kooptaciji srodan koncept gentrifi kacije, to jest gospodarski, politički, socijalno i kulturalno defi niran fenomen klasnog preuzimanja grada. Kooptacija i, dijelom, gentrifikacija, problematizirane su u domeni alternativne kulture ili supkulture i to kroz svojevrsnu case study analizu dva konkretna primjera. Radi
se o ljubljanskim supkulturnim skvotovima, Metelkovoj i Rogu, koji danas nedvojbeno simboliziraju urbane bastione alternativne kulture u Sloveniji, ali i u regiji. Namjera je u tekstu napraviti prikaz
nekoliko relevantnih aspekata transformacije spomenutih mjesta unutar širih povijesnih, političkih, ekonomskih, društvenih i (sup)kulturnih tranzicijskih konteksta, ali i praktično testirati fenomen kooptacije aplikacijom kvalitativne analize na odabrane uzorke. U zaključnom dijelu rada pokušavaju se ponuditi neki mogući praktični odgovori suvremenim izazovima, neoliberalnim kapitalizmom modeliranih, kooptacijskih mehanizama.
Urbana regeneracija obično se definira kao strukturna i funkcionalna izmjena određenih dijelova grada koju financiraju privatni (korporativni), a nekada i državni akteri. U mnogim slučajevima pitanja ...o tome što regenerirati, gdje i kako regenerirati, ostaju neodgovorena. U ovom ćemo radu obratiti pažnju na “iznenadno pojavljivanje” novih aktera u urbanoj politici, te njihov rastući utjecaj na procese urbane rehabilitacije. Uloga navedenih korporativnih
aktera sve je više prisutna zbog njihove financijske moći, te zbog njihovih “veza” na različitim razinama gradske i državne administracije koja donosi odluke. Nedavni prijedlog i sam početak realizacije obnove jednoga bloka u prostoru Donjega grada u Zagrebu u ovom će radu biti uzet kao studija slučaja. Građani su u nekoliko navrata protestirali protiv planiranoga projekta pa ipak su gradonačelnik i gradska administracija odlučili da se s projektom
nastavi, a on će u konačnici završiti kao tipična struktura dualnoga grada.
Osnovni cilj ovog rada je istraživanje socijalnih dimenzija urbane transformacije u Zagrebu i njene specifične podteme: urbana obnova, urbana revitalizacija, rekonstrukcija i uređenje, ali i procesi ...proizišli iz njih, kao što je proces gentrifikacije ili “oplemenjivanja” (“dotjerivanja”) urbanoga prostora. Navedene procese često karakterizira brojnost aktera koji u njima sudjeluju i na njih utječu
čineći ih prihvatljivima ili neprihvatljivima, ovisno o odnosima među uključenim stranama. Osnovni predmet istraživanja odnosi se na procese uređenja i revitalizacije središta gradova, odnosno, središnjeg dijela grada Zagreba kroz aktualne procese urbane obnove i gentrifikacije. Slučaj uređenja centra Zagreba detaljno se analizira na primjeru planirane gradnje multifunkcionalnog centra na Preradovićevom ili Cvjetnom trgu (projekt Cvjetni prolaz). Navedeni procesi često su neovisni ili tek djelomično ovisni jedni o drugima. Osiromašenje ili pauperizacija prisutni su u gradovima neovisno o navedenim procesima jer prvenstveno ovise o protoku vremena i starenju urbane strukture. Međutim, svi ovi procesi imaju i nešto zajedničko – mogu se događati u središtu grada i tada posebno dolaze u fokus interesa različitih aktera koji zatim u njima sudjeluju i na njih djeluju. Također se može reći da su spomenuti procesi specifični za njegov postsocijalistički i tranzicijski kontekst društvene zbilje.
Slučaj planirane gradnje stambeno-poslovnoga kompleksa na Cvjetnom trgu
u Zagrebu zanimljiv je na više načina, a analizom diskursa triju dnevnih novina
(Jutarnji list, Večernji list i Vjesnik) ...istražili su se akteri uključeni u taj projekt u 2007.
i početkom 2008. godine. Ukratko, slučaj Cvjetnoga trga može se objasniti planiranjem
projekta gradnje od strane investitora T. Horvatinčića – predstavljenoga javnosti
krajem 2006. godine. Projekt je izazvao iznimno burnu raspravu oko načina gradnje
i planiranoga rušenja na prostoru uz Cvjetni trg, što je dovelo do profiliranja dviju
suprotstavljenih strana – onih koji su podržavali cjelokupni projekt i onih koji su od
početka protiv njega. Zagovornici ovoga projekta često su se pozivali na nužnu promjenu
zapuštenih donjogradskih blokova i time naglašavali njegov javni interes kao
interes građana Zagreba. Protivnici su pak naglašavali ugroženost javnoga prostora i
javnih interesa, prometnu zagušenost koja će nastati, te narušavanje kulturne i povijesne
baštine središta grada. Ovako polarizirana situacija istaknula je glavne aktere
uključene u slučaj Cvjetni trg, a mogu se izdvojiti prema sljedećoj tipologiji: politički,
ekonomski, stručni i civilni akteri. Planirano rušenje izazvalo je otpor civilnoga sektora
(Pravo na grad, Zelena akcija i dr.), dijela stručnjaka (arhitekata, urbanista, glumaca,
sociologa i drugih) i dovelo do više ili manje organiziranih prosvjeda. U javnosti je od
samoga početka projekta stvoren dojam izrazite podrške određenih institucija grada
Zagreba i osobno gradonačelnika M. Bandića za nastavak projekta jer je u više navrata
mijenjan GUP (Generalni urbanistički plan) Zagreba. Na kraju je projekt, zahvaljujući
stvorenim reakcijama u javnosti i medijima, ipak doživio neke preinake, a glavni je investitor
čak “prijetio” odustajanjem od projekta. Bez obzira na mogući krajnji scenarij,
pitanje je koliko će ovaj projekt, ako se završi, biti inkorporiran u središte grada.
Temeljni cilj ovoga rada jest da ukaže na vezu između rezidencijalne segregacije u urbanoj sredini i razlike koje među socijalno segregiranim dijelovima prostora postoje u pogledu uvjeta življenja. ...Uvjeti življenja se pri tom definiraju indikatorima stambenih uvjeta i uvjeta okoliša (površine različitih prostora za zadovoljavanje potreba stanovništva te ekološki uvjeti sredine). Analiza je pokazala da segregirani prostor grada bitno utječe i na uvjete življenja. Stanovnici nižih socijalnih tipova prostora žive u lošijim, a stanovnici viših socijalnih tipova u boljim životnim uvjetima (prostor je podijeljen na pet osnovnih socijalnih tipova prostora i to: slum, poluslum, standardni tip, poluelitni i elitni tip). Time se još više pojačava eksploatacija nižih slojeva populacije, što bi planiranjem trebalo minimizirati kroz diferenciranu i ponderiranu gentrifi kaciju grada. Odnos između segregacije i diferencijacije uvjeta življenja nije, međutim, upotpunjen utjecajem prve na drugu, već je i obrnuto. Kvaliteta uvjeta življenja bitno određuje i socijalnu segregaciju u prostoru grada, jer različiti društveni slojevi, zbog razlika u mogućnostima izbora vrše izbor prostora za stanovanje s obzirom na
njegovu kvalitetu.
PDF
