Author describes the evolution of the caves and karst surface of the Divaški kras, an area above caves Škocjanske jame and Kačna jama. This karst is with 18 km of known cave passages, accessible to ...the depth of 280 m, one of the most interesting karst areas in Slovenia. There are descriptions of the oldest caves that are because of the denudation of the surface in shallow depth or surface already cuts trough them. These unroofed caves, which can be found there, enable the reconstruction of the oldest phases of the karst formation. In following chapter cave system of Škocjanske jame – Kačna jama is presented. In these two caves was with the analysis of the geological structure and comparison of the for these two caves geological structures, passage morphology, and recent sediments were sediments analysed in order to get evolution of the caves. Special attention was paid to the large chambers, canyons and collapse dolines. The hydrology of the underground river Reka is described, especially the bifurcations to several separated streams. In special chapter there are results of the datations of the stalagmites and other flowstone which dates some phases in cave evolution and well reflects the past climatic changes. In well designed book with rich photographic material an extensive bibliography is added and summary in Slovene and English language.
Voda je bitan faktor u nastanku i razvoju speleološkog objekta, stoga je primarna baza ovog istraživanja analiza vode u speleološkim objektima. Preliminarna istraživanja kemije voda provedena su u ...četiri speleološka objekta; Bačva, Vela peć, Šparožna pećina i Vela špilja u krugu, a kao kontrolna voda korištena je voda iz lokve Višnjana. Voda se u objektima uzorkovala iz kamenica, jezera te voda koja se procjeđivala iz sige. Određivana je ukupna (UT) i karbonatna (KT) tvrdoća vode, pH i električna vodljivost. Uzorcima sa sva tri lokaliteta izmjeren pH je oko neutralnog. Tvrdoća vode je najniža u Veloj peći (kamenica), a i najviša u Bačvi (siga). Najveće vrijednosti UT i KT dobivene su u uzorku vode s iz Bačve, a najmanje iz kamenice u Veloj peći. Ističe se velika razlika između UT i KT kod vode iz kamenice u Bačvi (12,1 i 7,3) i u jezeru Vele peći (11,8 i 6,6). Vrijednost UT i KT vode iz lokve (8,68 i 7,45) uspoređujemo s uzorcima iz objekata jer je voda iz lokveon pod najznačajnijim utjecajem padalina. Električna vodljivost vode također se razlikovala s obzirom na lokalitet uzorkovanja u objektu. Najviša vodljivost izmjerena je u uzorku vode s iz Bačve (0,8 mS/cm), a najniža u kamenici u Veloj veći, Šparožnoj pećini i lokvi. Buduća istraživanja trebala bi se fokusirati na speleološke objekte u različitim litološkim jedinicama te na monitoring istih radi usporedbe i ovisnosti o vremenskim faktorima.
South China Karst 1 Chuxing, Huang; Gabrovšek, Franci; Zupan Hajna, Nadja ...
1998
eBook
Odprti dostop
The book is a results of the scientific co-operation between the Karst Research Institute at ZRC SAZU, the Yunnan Institute of Geography and Institute of Geology of the Chinese Academy of Sciences. ...The researches were carried out near Liupanshui, the western part of Guizhou, in karst between the mountains in Guizhou and Yunnan Plateau, in the area of Lunan stone forests and in cone-karst at Xichou, Yunnan. General characteristics of the areas, lithological and structural properties, geomorphological, speleological and hydrogeological characteristics are presented, as well as various types of land use and their environmental impacts.
Na prostoru sjeverne Dalmacije pet je geoloških stupova ranopaleogenskih karbonatnih naslaga (Čikola I i II, Novigrad, Ostrovica i Grabova Glava) bilo predmetom detaljnih sedimentoloških i ...mikropaleontoloških istraživanja, te su biostratigrafskim pristupom u kombinaciji s mikrofacijesnom analizom rekonstruirani karbonatni taložni okoliši tijekom taloženja. Taloženje se odvijalo u okolišima unutarnjih, srednjih i vanjskih dijelova rampi, a organizmi koji su obilježili te okoliše bile su velike bentičke foraminifere. Tijekom paleogena kolizijski procesi između Jadranske mikroploče i Euroazijske kontinentalne ploče uzrokovali su formiranje predgorskog bazena ispred uzdižućeg dinaridskog orogena, te je ranopaleogenska transgresija započela u različitim bazenima, odnosno u različitim dijelovima Vanjskih Dinarida, u različito vrijeme taloženjem naslaga bočatih laguna, koje su u literaturi poznate pod imenom Kozinske naslage. Istraživane naslage nalaze su u dijelu bazena poznatom kao sjevernodalmatinski bazen. Tijekom postojanja sjevernodalmatinskog dijela predgorskog bazena optimalni uvjeti za taloženje karbonatnih naslaga postignuti su u dva navrata, u ranom eocenu, kada su taloženi Foraminiferski vapnenci na širokom području forebulge sustava, te u srednjem eocenu kada su na padinama wedge-top bazena taloženi Gornji Numulitni vapnenci. Tijekom različitih vremenskih intervala, od ipra do bartona, na prostorima predgorskog bazena, pružanja SZ–JI, u okolišima nastalim na rampama, uz kontrolu sinsedimentacijske tektonike, taložen je nekoliko stotina metara debeo slijed naslaga u okolišima koje opisujemo kao Dinaridski sustav karbonatnih rampa.
In the Northern Dalmatia area five outcrops of the lower Palaeogene carbonate deposits (Čikola I i II, Novigrad, Ostrovica i Grabova Glava) have been the subject of detailed sedimentological, micropaleontological and microfacies research. Furthermore, the biostratigraphic approach in combination with conventional facies analysis was used to reconstruct a range of carbonate depositional systems. Carbonate sedimentation took place in the inner, middle to outer ramp environments, where the dominant organisms were Large Benthic Foraminifera. The collision processes between the Adriatic continental microplate and Euroasia continental plate caused the formation of the Dinaridic foreland basin, developed during the Palaeogene in front of the uplifting mountain belt. Early Palaeogene transgression occurred in different times in different basins, as parts of the Outer Dinarides, firstly by the brackish lagoonal deposits known in literature as Kozina beds. Studied deposits are part of the Northern Dalmatian foreland basin and during its existence the conditions for the carbonate sedimentation were attained on two occasions. During the Early Eocene Foraminifera limestones were deposited on the vast forebulge area, and in the Middle Eocene Upper Nummulitic limestones deposited on the limbs of the wedge-top basins. During the different time intervals, spanning from the Ypresian to the Bartonian, in the NW–SE oriented foreland basin, carbonate ramps developed, controlled by synsedimentary tectonics, creating a couple hundreds of meters of deposits within environments described as Dinaridic Carbonate Ramps System.
Na prostoru sjeverne Dalmacije pet je geoloških stupova ranopaleogenskih karbonatnih naslaga (Čikola I i II, Novigrad, Ostrovica i Grabova Glava) bilo predmetom detaljnih sedimentoloških i mikropaleontoloških istraživanja, te su biostratigrafskim pristupom u kombinaciji s mikrofacijesnom analizom rekonstruirani karbonatni taložni okoliši tijekom taloženja. Taloženje se odvijalo u okolišima unutarnjih, srednjih i vanjskih dijelova rampi, a organizmi koji su obilježili te okoliše bile su velike bentičke foraminifere. Tijekom paleogena kolizijski procesi između Jadranske mikroploče i Euroazijske kontinentalne ploče uzrokovali su formiranje predgorskog bazena ispred uzdižućeg dinaridskog orogena, te je ranopaleogenska transgresija započela u različitim bazenima, odnosno u različitim dijelovima Vanjskih Dinarida, u različito vrijeme taloženjem naslaga bočatih laguna, koje su u literaturi poznate pod imenom Kozinske naslage. Istraživane naslage nalaze su u dijelu bazena poznatom kao sjevernodalmatinski bazen. Tijekom postojanja sjevernodalmatinskog dijela predgorskog bazena optimalni uvjeti za taloženje karbonatnih naslaga postignuti su u dva navrata, u ranom eocenu, kada su taloženi Foraminiferski vapnenci na širokom području forebulge sustava, te u srednjem eocenu kada su na padinama wedge-top bazena taloženi Gornji Numulitni vapnenci. Tijekom različitih vremenskih intervala, od ipra do bartona, na prostorima predgorskog bazena, pružanja SZ–JI, u okolišima nastalim na rampama, uz kontrolu sinsedimentacijske tektonike, taložen je nekoliko stotina metara debeo slijed naslaga u okolišima koje opisujemo kao Dinaridski sustav karbonatnih rampa.
PDF
