U radu je analiziran geomorfološki sustav koji čine jaruga i žalo Zogon na otoku Hvaru s ciljem diferenciranja prirodnih i antropogenih procesa koji utječu na promjene žala. Primjenom metoda ...ponovljene fotografije, orto-foto snimaka i terenskog kartiranja ustanovljeno je da se u razdoblju od 60-ih godina 20. stoljeća do danas površina žala Zogon smanjila za oko 50 %. Smanjenje žala može se povezati s recentnim antropogenim djelatnostima na širem području istraživanja, osobito višestrukim nasipavanjem korita jaruge prilikom gradnje te manjim promjenama u korištenju zemljišta i prirodnom regeneracijom vegetacije što uzrokuje smanjenje dohrane žala. S druge strane, preokret u evoluciji žala u promatranom razdoblju, koje je po definiciji akumulacijski reljefni oblik, iz akumulacijskog ili stanja ravnoteže u stanje dominantne erozije možemo povezati s recentnim klimatskim promjenama i izdizanjem relativne morske razine.
Pleistocenska poledenitev v Logarski dolini Stojilković, Borut; Stepišnik, Uroš; Žebre, Manja
Dela (Univerza v Ljubljani. Oddelek za geografijo),
12/2013
40
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Članek prinaša rezultate preučevanja ledeniških ostankov iz časa zadnjega poledenitvenega viška na območju Logarske doline v Kamniško-Savinjskih Alpah. Namen članka je reinterpretirati dosedanje ...ugotovitve in podati novo tolmačenje obsega viška zadnje poledenitve na tem območju. S pomočjo ugotovitev, pridobljenih s terenskim delom, so bile opravljene morfometrične analize, po katerih smo začrtali skrajno mejo poledenitvenega sunka in izdelali tridimenzionalno rekonstrukcijo topografije površja takratnega ledenika.
Rečni meandri na kraških poljih Černuta, Luka
Dela (Univerza v Ljubljani. Oddelek za geografijo),
12/2010
34
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Rečni meandri predstavljajo najpogostejšo tlorisno obliko nižinskih rek. Na (pre)oblikovanje rečnih meandrov na kraških poljih najizraziteje vpliva režim poplavnih voda. Poplave namreč narekujejo ...prostorsko-časovno conacijo meandrotvornih procesov, od česar zavisi obstoj meandrotvorno aktivne oziroma meandrotvorno pasivne faze razvoja meandrov. Šolski primer meandrov, nastalih zaradi delovanja in součinkovanja preučevanih meandrotvornih procesov, predstavljajo meandri Dobravke na Radenskem polju.
Na području doline Krke obavljeno je istraživanje intenziteta korozije metodom standardnih vapnenačkih pločica. Pločice su postavljene na ukupno pet lokacija u blizini Knina (Krčić) i Skradina. Na ...svaku lokaciju postavljene su po tri pločice. Za potrebe istraživanja obavljeno je uzorkovanje tla u koje su pločice položene te načinjena analiza njegovih fizikalno-kemijskih parametara. Mjerenjem mase tj. izračunom intenziteta prirasta ili korozije uočene su velike razlike između pločica. Na području Krčića izmjeren je prirast čije su maksimalne vrijednosti 0,7797 μm/god., a kod Skradina izmjerena je korozija čije vrijednosti iznose do maksimalno 0,2436 μm/god. Razlike u uvjetima zbog kojih je došlo do prirasta, odnosno korozije mogu se povezati s klimatskim uvjetima te fizikalno-kemijskim svojstvima tla, posebno njegovim pH te udjelom CaCO3 i humusa.
The explored area is about 4 km east of Slunj town at the region known as Kordun Karst. This location stipulated the specific condition for the formation of the speleological objects in the south ...area of Grabovac Valley. The Grabovac Stream flows from the north to the south through the Grabovac Valley connected to the canyon of the river Korana. Partially the Grabovac Stream flows underground. In this area in the period of years 2000 and 2001 a member of Speleological society Karlovac (Karlovac, Croatia) explored three caves. The biggest is Ponor pod Kremenom Cave with total length of the channels of 1019 m. The underground part of the Grabovac Stream flows through its channels. In the south of the dry part of the valley there are two caves: Gornja Barićeva (260 m long) and Donja Barićeva (26 m long). Morphological characteristics indicate the dynamics of the formation of the cave system under the influence of the allogenic water. They are the result of the corrosion and erosion caused by the water of the underground part of Grabovac Stream during several phases. These tree caves are parts of one system in sense of speleogenesis. Six basic phases of the formation of the speleological objects can be established. The aim of this paper is to give the basic theses about the morphogenesis of these caves, particularly in relation to their geomorphological position.
Na dinarskih kraških planotah Kočevskega Roga in Kočevske Male gore se je na kontaktu med kraškim in fluvialnim geomorfnim sistemom oblikoval t.i. kontaktni kras. Preučene so bile geomorfološke ...oblike in procesi na štirih območjih kontaktnega krasa. Na stiku med nekarbonatnimi in karbonatnimi kamninami so se razvile ponikve, slepe doline (aktivne in fosilne), konkavne oblike v bližini kontakta pa so zapolnjene z nekarbonatnimi sedimenti. Na kontaktu med različnimi karbonatnimi kamninami (dolomiti in apnenci) so reliefne oblike kontaktnega krasa manj jasno izoblikovane, mdr. ponori (aktivni in fosilni), ponorni zatrepi ter suhe doline.
Istriotski lingvistički atlas (ILA) prvi je dio projekta Atlas Linguarum Histriae et Liburniae (Lingvistički atlas Istre i Kvarnera). Svezak koji smo ovom prilikom analizirali izdan je u Puli 1998. ...godine, nakon prikupljanja i analize građe koja je trajala desetak godina. Drugo izdanje Atlasa (popravljeno i dopunjeno) izašlo je 2017. Ovaj rad analize istriotskih govora razmatra semantičku skupinu „geomorfologije”, drugu u knjizi, koja sadrži trideset devet pitanja postavljenih informatorima. Glavni cilj ovoga rada bit će rasprava geografskih naziva ILA-e usredotočena na istraživanje zajedničkih karakteristika sviju šest govora, ističući gdje su prisutni, raščlanjene odgovore i usporedbu s dijalektalnim rječnicima ovoga područja. Nadalje, pokušat ćemo objasniti romanskoslavenske prožetosti ovoga pograničnog područja.
The Istriot Linguistic Atlas (ILA) is the first result of the Atlas Linguarum Histriae et Liburniae (Linguistic Atlas of Istria and Kvarner). The volume analysed here was published in Pola (Croatian Pula) in 1998 after a gestation that last period of about ten years. The second edition was published in 2017. This analysis of this region of Istria takes into consideration a “geomorphology” module: the second volume, which contains thirty-nine questions posed to participants. The main objective of this intervention is to study the geographical names present in the ILA in order to uncover the common characteristics of the six varieties of this dialect, pointing out, where present, the fragmentary nature of the answers by comparing them with the dialect vocabularies of this region. In addition, an attempt will be made to highlight the contact between the Romanians and Slavs in this border region.
U radu se analiziraju promjene žala u uvalama Rašćine, Juto i Kutleša u posljednjih četrdeset godina. Razmotreni su osnovni prirodni čimbenici njihova oblikovanja, a osobita pozornost posvećena je ...antropogenim utjecajima koji su taj prirodni razvoj poremetili te načinu na koji obalni sustav reagira na antropogene modifikacije. Izgradnja dužobalnih konstrukcija, kao i odlaganje materijala u neposrednoj blizini obale i u more zbog naglog širenja obližnjih naselja i razvoja turizma, uzrokovali su višak sedimenta u moru koji uzrokuje progradaciju i eroziju pojedinih segmenata žala.
The scientific monograph ('Palaeofloods in karstic Ljubljanica River Catchment') presents a research on palaeofloods in the main water confluence in the Ljubljanica River Catchment, namely the area ...between the Pivka Basin, Cerknica Karst Polje, and Planina Karst Polje. Several geomorphological forms genetically related to floods have been identified, e.g. floodplains, river terraces, corrosion notches on cave walls, as well as laminated fine-grained sediments. Since they were found at higher altitudes than the present floods reach, they were considered as palaeoflood features. Morphometric analysis of the studied geomorphological forms was used to determine the volume of palaeofloods and their altitudinal range. The hydrometric characteristics of the palaeofloods where calculated by computer modelling. Petrological analyses of fine-grained sediments from the surface and caves were used to determine the origin of sediments and their settling velocities, hence to prove their flood origin. Furthermore, morpho-chronological analyses with radiometric methods 14C and U-Th on flowstones interlaying with flood sediments where carried out. The results show that the volume and altitude of palaeofloods throughout the study area fairly exceeded the highest known recent floods.
PDF
