A geopolitikai helyzetben, különösképpen a Közép-Európai és Kelet-Európai régiókban lezajló változásának elemző folyamatában, kulcsfontosságú szerepe van az új határoknak, nem csak a határ ...megállapítása és a demarkáció szempontjából. Az új európai keleti határ felállítása és működése közvetlenül összefügg a konkrét geopolitikai helyzettel, amely még meg is határozza annak sajátosságát és paramétereit. Vitathatatlan, hogy a Közép- Európai és Kelet-Európai geopolitikai térségeknek új szerkezete alapvetően megváltoztatja viszonyát a területhez, régióhoz és határaihoz. Lényegében, az európai földrész új geopolitikai konfigurációja vezet a volt Közép- és Kelet-Európai régió fragmentációjához. A határ mindenek előtt fizikai fogalom, és a nemzeti területek határa. Érthető, hogy az adott esetben mi egy új határt elemezzük, amely alakulóban van, és amely nem egyezik meg Európa kulturális határaival, egy új határt, amely megítélésünk szerint nem egy egyszerű lineáris tér vagy térbeli korlát, amely mellesleg mostanáig elég élesen választja el adott esetben a Közép-Európa és Kelet-Európa régióit. Éppen a határok úgynevezett transzparentitásának vizsgálata lehetőséget nyújt arra, hogy ne csak a szomszédos országok között lévő lineáris területként tanulmányozzuk az új határokat, hanem olyan rendszerként, amely figyelembe veszi a kulturális, világnézeti sajátosságokat, felhasználva ehhez civilizációs és vallási kritériumokat.
Članak se uglavnom oslanja na izvorne znanstvene radove, na sublimirane prikaze i kritičke recenzije velikoga broja bioetičkih radova, objavljenih u razdoblju od kraja prošloga stoljeća do danas, ali ...se najviše oslanja na recenzije, prikaze i kritičke osvrte i komentare poznatoga hrvatskog filozofa Rade Kalanja. On je još prije tridesetak godina s pravom upozoravao da su biološka i genetička istraživanja došla do razine (“granične situacijeˮ/Jaspers) u kojoj se iznova, ali sada u mnogo oštrijem i radikalnijem obliku, postavlja pitanje odnosa znanosti i etike, a mi bismo danas, povodom rata u Ukraini, dodali: odnosa bioetike i geopolitike. Jedna od teških posljedica tragičnih događanja u Ukrajini opasnost je od uvećavanja ionako velike svjetske gladi, u kojoj, u krajnjoj liniji, postaje manje bitno je li hrana prirodna/organska ili je GMO, već je važno ima li je uopće, što znači da nema nikakve hrane, prije svega žitarica. Ili, naprotiv, hrane ima u izobilju, ali samo za one koji imaju novca kupiti ju, a njih je sve manje, tako da preostaje da im se hrana pokloni. Ali u tom bi slučaju izostali profiti globalnoga kapitalizma, a što bi svakako bilo neprihvatljivo za svjetske transnacionalne elite jer bi praktično ugrozilo fundamente kapitalizma i označilo kraj globalnoga kapitalističkog sustava/poretka. Znači, na pomolu je velika humanitarna katastrofa dopunjena milijunskim izbjeglicama, i to ne samo iz Ukrajine, već i šire diljem svijeta. Ova će situacija biti dodatno pogoršana i lošim ekonomskim posljedicama, prije svijega za EU, a zatim i za cijeli svijet, što zajedno uključuje UN i njezine specijalizirane agencije, prije svega UNHCR i UNESCO, u
Predmet rada je odnos Putinova opravdanja rata u Ukrajini, kao i njegovih vanjskopolitičkih i geopolitičkih stavova, s geopolitičkom misli ruskog filozofa Aleksandra Dugina. Od početka "specijalne ...vojne operacije" u veljači 2022. godine pobuđen je dodatni interes za razumijevanjem Duginovih geopolitičkih stavova i ruske svjetsko-povijesne misije, tj. njegova euroazijanizma, zbog čega je već ranije kontroverzni "Putinov mozak" postao čitano štivo zainteresiranih zapadnih javnosti. Dok su paralele između Duginovih tvrdnji i Putinovih, kao i uopće kremaljskih izjava zapanjujuće, u radu se nastoji prikazati njihova ideološka povezanost, radije nego li ikakav osobni utjecaj među njima. Cilj rada je filozofskog karaktera, a sastoji se u isticanju moralno-eshatoloških karakteristika Duginove geopolitičke misli i kritike Zapada, kao i njima komplementarnih karakteristika Putinova opravdanja rata u Ukrajini. Nakon toga, nudi se njihova kritika u svjetlu odnosa Duginova geopolitičkog i eshatološkog determinizma s jedne strane, i s druge strane, njegova zanemarivanja slobode djelovanja i odlučivanja koje su tim determinizmom isključene, a koje su nužni uvjet njegove moralne kritike Zapada.
The subject of the paper is the relationship between Putin's justification of the war in Ukraine, as well as his foreign policy and geopolitical views, with the geopolitical thought of Russian philosopher Alexandr Dugin. Since the beginning of the "special military operation" in February 2022 there has been a surge in interest for understanding Dugin's geopolitical views and the Russian world-historical mission, his Eurasianism, because of which the already controversial "Putin's brain" has become widely read in the West. While the parallels between Dugin's claims and Putin's, as well as Kremlin-issued statements in general, is staggering, the paper aims to show their ideological connections, rather than any possible personal relations between them. The goal of the paper is philosophical, and consists of highlighting the moral eschatological characteristics of Dugin's geopolitical thought and his critique of the West, as well as the complementary characteristics of Putin's justification of the war in Ukraine. Subsequently, the paper offers their critique in light of the relationship between Dugin's geopolitical and eschatological determinism on the one hand, and on the other, his neglect of the freedom of action and decision making which are precluded by his determinism, but are necessary conditions for his moral critique of the West.
S obzirom na razmjerno nepovoljan geostrateški položaj u odnosu na okolne i često neprijateljske zemlje, izraelska vanjska politika uglavnom je uvjetovana dinamičnim zbivanjima u regiji. Dinamika se ...ogleda u nekoliko vojnih invazija na Izrael, pobunama palestinskog stanovništva, mnogobrojnim terorističkim napadima i čestim uzvraćanjima izraelskih snaga radi dostizanja zadovoljavajućega sigurnosnog stanja. U tom kontekstu, službeni Tel Aviv često je prisiljen pronaći ravnotežu između praktičnih vojno-obrambenih i sigurnosnih potreba te reputacije Izraela u međunarodnoj zajednici, uz prilagodbu realnostima svojega neposrednoga geopolitičkog okruženja. Izrael je tijekom „Šestodnevnog rata“ u lipnju 1967. okupirao veći dio Golanske visoravni. Taj je događaj u idućim desetljećima generirao s jedne strane pojačanu sigurnost sjevernih granica države s obzirom na iznimnu geostratešku vrijednost regije, a s druge negodovanje dijela međunarodne zajednice, osobito nakon 1981. kad je donesen zakon o proširenju jurisdikcije Države Izrael na taj okupirani prostor. Kontrola nad ovom regijom znatno je utjecala na geostrateški položaj Izraela, ali i stvorila geopolitički kompleksnu situaciju, osobito u kontekstu odnosa sa susjednom Sirijom. U radu se, uz geografski prikaz Golanske visoravni i historijsko-geografske aspekte, analiziraju geostrateške odrednice izraelske okupacije visoravni, kao i geopolitičke perspektive toga područja.
Nicht erst seit 1848, sondern bereits vor diesem revolutionären Jahr, wurde Europa Zeuge des missbräuchlichen Vorgehens der Großmächte, das die Funktionsfähigkeit der postnapoleonischen ...internationalen Ordnung schwächte. Schlimmer noch, ihr Machtmissbrauch in europäischen und überseeischen Angelegenheiten provozierte ein Gefühl des Misstrauens, des Pessimismus und der Angst und führte bei einer beträchtlichen Anzahl von Europäern zu Diskussionen über die verschwindende Gerechtigkeit in der Welt. Es waren insbesondere Angehörige der gebildeten Mittel- und Oberschicht, die unter dem Einfluss verschiedener Krisen und Konflikte in den 1840er Jahren neue Fragen zum Zustand der internationalen Politik, zu Gerechtigkeit, Sicherheit und Nationenbildung stellten. Dieser Prozess war in Italien umso wichtiger, als die Suche nach größerer Sicherheit gegen externe Bedrohungen zur entscheidenden Triebkraft für die Verbreitung einer Idee wurde, das Land von den Alpen bis nach Sizilien politisch zu vereinen. Diese Einheit sollte, zusammen mit gut verteidigbaren Grenzen, einer starken Armee und Marine sowie reichen materiellen Ressourcen, einschließlich kolonialer, eine sicherere Position innerhalb des Systems der europäischen Politik gewährleisten, und damit bessere Aussichten für eine friedliche Zukunft, gemäß der Formulierung: "Si vis pacem, para bellum“. Diese machtorientierte Reaktion hatte jedoch verheerende Konsequenzen für den allgemein geteilten Wunsch, in Frieden mit anderen Nationen zu leben, der zu einem weiteren Bestreben führte, das tief in der nationalen Bewegung verwurzelt ist: Die Schaffung einer besseren internationalen Ordnung. Die Analyse dieses wichtigen Prozesses am Beispiel Italiens in den Jahren 1830–1848 ist das Hauptziel dieses Buches.
Why do some attempts to conclude alliance treaties end in failure? From the inability of European powers to form an alliance that would stop Hitler in the 1930s, to the present inability of Ukraine ...to join NATO, states frequently attempt but fail to form alliance treaties. In Arguing about Alliances, Paul Poast sheds new light on the purpose of alliance treaties by recognizing that such treaties come from negotiations, and that negotiations can end in failure. In a book that bridges Stephen Walt's Origins of Alliance and Glenn Snyder's Alliance Politics, two classic works on alliances, Poast identifies two conditions that result in non-agreement: major incompatibilities in the internal war plans of the participants, and attractive alternatives to a negotiated agreement for various parties to the negotiations. As a result, Arguing about Alliances focuses on a group of states largely ignored by scholars: states that have attempted to form alliance treaties but failed. Poast suggests that to explain the outcomes of negotiations, specifically how they can end without agreement, we must pay particular attention to the wartime planning and coordinating functions of alliance treaties. Through his exploration of the outcomes of negotiations from European alliance negotiations between 1815 and 1945, Poast offers a typology of alliance treaty negotiations and establishes what conditions are most likely to stymie the attempt to formalize recognition of common national interests.
Članak donosi pregled prostorne organizacije biskupijskog uređenja u Bosni i Hercegovini stavljajući ga, u užem smislu, u kontekst geopolitičkih razmatranja. U širem smislu, promatrajući ga s aspekta ...uloge Vatikana i Katoličke Crkve u geopolitičkoj konfiguraciji Balkana, članak kontekstualizira ovo prostorno uređenje u odnosu na širi regionalni i europski kontekst. U teorijskom smislu, članak zadire u teorijske aspekte političke geografije i geografije religije. U metodološkom smislu, članak inicijalno objašnjava povijesni kontekst nastanka prostorne organizacije biskupija u Bosni i Hercegovini. Nadalje, na temelju podataka iz popisa stanovništva, članak istražuje i kartografski interpretira odstupanja između granica biskupija i prostora naseljenima Hrvatima kao jedinim većinski katoličkim konstitutivnim narodom u Bosni i Hercegovini. Konačno, članak potvrđuje hipotezu prema kojoj je, za razliku od etničkog pristupa, geopolitički pristup bio presudan u prostornoj organizaciji Katoličke Crkve u Bosni i Hercegovini.
Geopolitika straha u Hrvatskoj Zorko, Marta; Lučev, Josip
Anali Hrvatskog politološkog društva,
2023, Letnik:
20, Številka:
1
Journal Article, Paper
Recenzirano
Odprti dostop
Turizam u doba pandemija postaje gotovo nemoguća djelatnost. S jedne strane, pojedinci ne putuju zbog straha, dok s druge strane države koriste mehanizme obrane poput zatvaranja granica i ...onemogućavanja kretanja. Takvi mehanizmi imaju geografska obilježja i geopolitički utemeljene posljedice pa geografski faktor postaje važan, a geopolitička analiza neizbježna. Zatvaranje granica u pandemiji imalo je dvostruk negativan efekt. Prvi se negativan efekt odnosi na potencijalno kršenje ljudskih prava u vidu ograničavanja prava na kretanje. U razmatranom slučaju, širenje virusa nije zaustavljeno – zaustavljeno je kretanje građana. Drugi negativan efekt odnosi se na potencijalne gubitke u gospodarstvu. U ovom slučaju zatvaranje granica utjecalo je na gospodarstvo na dva načina: prekidanjem transporta i opskrbe te zaustavljanjem turističke djelatnosti. U fokusu ovog istraživanja su mehanizmi obilježavanja prostora sigurnim odnosno nesigurnim i s time povezana geopolitika straha, koji su, uz mehanizme zatvaranja granica, ostavili trag na turizam u Hrvatskoj za vrijeme pandemije COVID-19. Analiza mjera vezanih uz zatvaranje granica te usporedna analiza podataka i noćenja u 2020. i 2021. godini ukazuju na uzorke kretanja za vrijeme pandemije, ali i potencijalne posljedice po turizam uz važnost geografskog faktora. Rad kroz promišljanja o propusnosti granica na primjeru Hrvatske i Slovenije ukazuje na tri isprepletene strategije definiranja pandemijskog prostora – zatvaranje države u obrnutu karantenu, širenje sigurnogprostora i definiranje nesigurnog prostora na koji se primjenjuje klasična karantena.
Tourism becomes an almost impossible activity in the age of pandemics. On the one hand, individuals do not travel due to fear, while on the other hand, states use defense mechanisms such as closing borders and preventing movement. Such mechanisms have geographical characteristics and geopolitically based consequences, so the geographical factor becomes important, and geopolitical analysis inevitable. The closing of borders in the pandemic had a doubly negative effect. The first negative effect refers to the potential violation of human rights in terms of restricting the right to movement. In the considered case, the spread of the virus was not stopped – the movement of citizens was. Another negative effect refers to potential losses in the economy. In this case, the closing of the borders affected the economy in two ways: by interrupting transport and supplies, and by stopping tourist activity. The research is focused on the mechanisms of marking spaces as safe or unsafe and the associated geopolitics of fear, which, along with the mechanisms of border closures, left their mark on tourism in Croatia during the COVID-19 pandemic. The analysis of measures related to the closure of borders and the comparative analysis of data and overnight stays in 2020 and 2021 point to movement patterns during pandemics, but also to potential consequences for tourism with the importance of the geographical factor. Reflecting on the permeability of borders on the example of Croatia and Slovenia, the article points to three intertwined strategies for defining the pandemic space – closing the country in reverse quarantine, expanding the safe space, and defining the unsafe space to which the classic quarantine is applied.
U radu se tvrdi da je naglasak u istraživanju stanja hrvatske ekonomije potrebno staviti na historijsku kontingenciju i geopolitički položaj Hrvatske kako bi se nadopunila prevladavajuća objašnjenja ...koja naglašavaju kulturne, unutarnjopolitičke ili ideološke faktore. Kroz kritičku primjenu teorije modernoga svjetskog sistema te zagovaranja korištenja događajne sociologije i analize ovisnosti o prijeđenom putu istražuje se utjecaj Prvoga i Drugoga svjetskog rata, Rezolucije Informbiroa, nestanka Istočnog bloka te raspada Jugoslavije na razvoj hrvatske ekonomije. Utjecaj geopolitičkih promjena na hrvatsku ekonomiju kao i stvaranje ovisnosti o prijeđenom putu promatran je kroz nastanak i razvoj 19 hrvatskih visokotehnoloških poduzeća (među ostalim PLIVE, Končara, Željezare Sisak, Ericssona Nikole Tesle i Podravke). Provedeno je 20 polustrukturiranih intervjua s akterima hrvatskoga istraživačko-razvojnog sektora te su analizirane službene monografije poduzeća, arhivska građa, kao i drugi izvori o tim poduzećima. Prvi svjetski rat i osnivanje monarhističke Jugoslavije znatno su pridonijeli nastanku hrvatske visokotehnološke industrije, jer je strani kapital zbog pristupa novom tržištu zaštićenom visokim carinama ulagao u stvaranje novih poduzeća. Pripreme za Drugi svjetski rat i sam rat omogućili su rast nekih industrija vezanih uz ratnu ekonomiju. Nakon raskida sa Sovjetskim Savezom specifičan je poluperiferni položaj socijalističke Jugoslavije hrvatskim poduzećima omogućavao brže približavanje jezgri u odnosu na poduzeća iz drugih socijalističkih zemalja Srednje Europe. Nestanak Istočnog bloka i raspad Jugoslavije onemogućavala su analizirana poduzeća u korištenju svoje poluperiferne pozicije upravo u trenutku kad su se događale bitne promjene u svjetskoj ekonomiji, tj. nastanak tehnoglobalizma. No, neka su se analizirana visokotehnološka poduzeća uspjela uključiti u tehnoglobalističke mreže, među ostalim i zbog svoga poluperifernog položaja, ili su nastavile svoj samostalan razvoj.
PDF
