Konceptom intermedijarne regije moguće je proširiti analitički geopolitički okvir za Mediteran, valorizirati povijesnu ulogu mediteranske civilizacije, kao i njenu funkciju međucivilizacijskog mosta ...iz koje je razvidno zašto je Sredozemlje danas izravno izloženo vanjskoj geopolitičkoj depresiji. Sigurnosno ozračje u regiji oblikuje se u interakciji s eksplozivnim koktelom unutarnjih sigurnosnih rizika, među kojima dominiraju organizirani kriminal i plaćenički business. Geoekonomska i geopolitička dimenzija tih prijetnji čine ih neusporedivo složenijim i smrtonosnijim od neuvjerljivo definirane terorističke prijetnje čija je ugroza obrnuto proporcionalna političko-medijskim strastima koje generira.
Kaspijsko jezero najveća je vodom ispunjena depresija na svijetu. Prije raspada SSSR-a dijelile su ga samo dvije države, a nakon 1991. na njegovim obalama nalazi se pet država. Ovaj rad pokazuje da ...postoji uzročno-posljedični odnos između sukobljenih interesa država regije i svjetskih sila te regionalne nestabilnosti. Sukobljeni interesi prouzročili su nemogućnost postizanja dogovora o pravnom statusu jezera, doveli do militarizacije jezera te izazvali sukob oko iskorištavanja i transporta nafte i plina. Rješavanje dijela tih problema u najnovije vrijeme povećalo je stabilnost regije, ali je i izvedeno na takav način da je povećalo međunarodni utjecaj Rusije i spriječilo ulazak izvanjskih sila u regiju.
Članek prinaša primerjalno analizo geopolitičnih pristopov ameriškega in ruskega geopolitika Saula B. Cohena in Alexandra Dugina k določanju položaja Vmesne Evrope v sodobnem svetu. Prikazana je ...prostorska definicija termina, ki ga je v znanstveno literaturo uvedel F. Tunjić, in pogled na to območje z vidika pomorskih in kopenskih geopolitik skozi razmišljanja omenjenih avtorjev. Poskušamo tudi primerjati sedanji geopolitični trenutek s tendencami, predstavljenimi v delih teh avtorjev, in določiti prihodnji geopolitični razvoj v Vmesni Evropi.
Prispevek obravnava geopolitične dimenzije srbskega vprašanja na Balkanu. Predstavljen je politično-teritorialni razvoj osredja Balkanskega polotoka, v katerem je srbstvo kot etnična in politična ...kategorija v moderni dobi igralo različno, a vselej pomembno vlogo. Sedaj izstopa srbstvo kot nacija večetnične države in obenem kot narod številčnih manjšin in diaspore, kar povečuje ranljivost srbskega naroda in posredno prispeva h geopolitični labilnosti Balkana.
Prispevek analizira geopolitično dinamiko arabskega prostora. Na podlagi strukturne ana-lize družbenih, političnih, kulturnih in prostorskih sprememb so opredeljeni ključni prob-lemi tega in širšega ...strateškega zaledja. Najobsežnejši ‘pas črepinj’ na svetu doživlja krize tako zaradi lastnih strukturnih sprememb kakor zaradi zunanjih pritiskov. Teh ne predstav-lja le zahodna vojaška in tehnološka sila, temveč v vse večji meri konkurenca azijskih držav. V perspektivi se kažejo obrisi uvajanja novih (predvsem azijskih) sil v tem prostoru.
Autor si klade za cíl na základe primárních pramenu a dalích zdroju popsat a zhodnotit vývoj Visegrádské skupiny na pozadí vnitropolitického vývoje clenských zemí. Práce sumarizuje aktivity V4 ...predevím z hlediska praktické realizace zahranicní politiky, prináí ale také reflexi dosavadní spolupráce a alternativy budoucích aktivit V4 zejména ve strukturách EU, v oblasti energetické bezpecnosti, zahranicních zájmu regionu apod. Spolu s relevantními dokumenty na priloeném CD tak bude uitecnou studijní pomuckou nejen pro studenty.
This paper argues that in the research on the state of the Croatian economy, emphasis should be put on historical contingency and on the geopolitical position of Croatia in order to complement ...prevailing explanations that accentuate cultural, inner-political or ideological factors. With the critical use of the modern world system theory and advocating eventful sociology and path-dependent analysis, the article analyses the influences of the First and Second World Wars, the Informbiro Resolution, the disappearance of the Eastern bloc and the break-up of Yugoslavia on the development of the Croatian economy. The influence of geopolitical changes on the Croatian economy and the creation of path dependencies were observed through the establishment and development of 19 Croatian hightech companies (among others; PLIVA, Končar, Željezara Sisak, Ericsson Nikola Tesla and Podravka). Twenty semi-structured interviews with the actors of the Croatian R&D sector were conducted and official monographs, archival material and other sources dealing with these companies were analysed. The First World War and the establishment of monarchist Yugoslavia contributed significantly to the emergence of Croatian high-tech industry, as foreign capital was invested in the establishment of new companies in order to gain access to the new market that was protected by high tariffs. Preparations for the Second World War and the war itself enabled the rise of industries connected to the war economy. After the split with the Soviet Union, a specific semi-peripheral position of socialist Yugoslavia allowed Croatian companies to have closer relations with the core countries than was the case with companies from other Central European socialist countries. The disappearance of the Eastern bloc and the break-up of Yugoslavia prevented the companies analysed from using their semi-peripheral status precisely in the period of significant changes in the world economy, i.e. the emergence of techno-globalism. However, some of the high-tech companies analysed have succeeded in joining techno-global networks, among other things because of their semi-peripheral position, or were able to continue their autonomous development.