Ker pivški govor delovanja sekundarne palatalizacije velarov ne pozna, je glagol jygajo se 'guncajo se' (Petelinje) s svojimi slovenskimi fonetičnimi ekvivalenti iz slovenskega gúgati se razložen z ...disimilacijo g : g --> ø : g in nastopom protetičnega j-.
Članek skuša z enega zornega kota osvetliti slabo raziskano problematiko sintakse staroindijskega glagola. Avtorica prikaže različne načine rabe vedskih in klasičnih avgmentiranih glagolskih časov in ...analizira funkcionalno razliko med njimi, natančneje, razliko v rabi imperfekta in aorista glede na njun indikativen pomen, kot se najde v pomembnih delih klasične književnosti Rigvedi.
Od Daničićeva vremena pa do suvremenih standardnih gramatika poput Barić i dr. (1997), Silić i
Pranjković (2005) razlika se među dvama prezentima glagola biti u većini gramatika svodi na vidsku ...opreku
(prezent jesam smatra se nesvršenim, a prezent budem svršenim), dok se u manjem broju gramatika ne
govori o vidu dvaju prezenata. Jedine su iznimke gramatike Stjepana Babića i suradnika (1991: 688, 719)
i Waylesa Brownea (Browne 1993: 338 i Brown i Alt 2004: 54), gdje se prezent jesam smatra nesvršenim,
a prezent budem dvovidnim. Lingvistička je pak literatura vid prezenta budem propitivala u više navrata.
Najznačajniji je u tom smislu rad Pavla Ivića (1955), koji je jesam i budem smatrao dvama komplementarnim
oblicima stavljajući nesvršeni prezent jesam u opoziciju sa svršenim budem, ali uz dodatak da se potonji rabi
nesvršeno u kontekstima u kojima ne dolazi jesam. Rezultati pretraživanja hrvatskih digitalnih korpusa i
mrežnih stranica pokazuju da je Ivić bio na pravome tragu, premda nije pružio dovoljno dokaza kojima bi
potkrijepio tvrdnje. U članku predstavljamo niz konteksta koji upućuju na dvovidnost prezenta budem.
Njegovu svršenost relativno nedvojbeno dokazuju rečenice s veznikom da zavisne od glagola pričekati
i rečenice zavisne od glagola bojazni, a indicijom se svršenosti u nekim kontekstima može smatrati i
činjenica da prezent budem ne može označavati pravu sadašnjost. S druge strane, prezent je budem relativno
nedvojbeno nesvršen u klauzama uz fazne glagole, uz izraze koji znače razvijanje procesa (za jednokratne
procese), u slučajevima kad vremenski obuhvaća događaj u surečenici te u zavisnim rečenicama s dok u
kontekstima u kojima se i zanijekan i nezanijekan preklapa s uporabom nesvršenih glagola.
U konačnici, kako je razlika među dvama prezentima glagola biti tek dijelom vidska, predlažemo nove
nazive za njih: atematski prezent (jesam) i tematski prezent (budem). Ti su nazivi stvoreni na temelju
formalnih osobina dvaju prezenata, pa ih nije lako osporiti. Međuodnos prezenata jesam i budem nije
komplementaran kako smatra Ivić, već među njima postoji nezanemariv stupanj konkurencije u dva slučaja: u rečenicama s iterativnim prezentom i u rečenicama zahtjevnoga tipa. Međuodnos atematskoga
i tematskoga prezenta sličan je bez obzira na to je li biti glavni glagol ili pomoćni glagol za tvorbu pasiva.
Naime, još je Ksenija Milošević (1971) pokazala da prezent budem s pridjevom trpnim ima značenje i futura
II. pasivnog i prezenta pasivnog. Ipak, prezent pasivni tvoren od budem i pridjeva trpnog do danas, uz
iznimku gramatike Babića i suradnika (Babić et al. 1991), nije u dovoljnoj mjeri registriran u gramatikama.
Kretanje je temeljni i univerzalni koncept te spada među značajnija životna iskustva ljudskih bića. Talmyjeve su studije označile početak kognitivnih izučavanja kretanja – on je opisao sustavne veze ...između površinskih i dubinskih struktura te je na temelju
reprezentacije događaja kretanja podijelio jezike na dvije skupine: satelitima i glagolima uokvirene jezike. U ovome se radu ispituje reprezentacija događaja kretanja iskazanoga glagolom „otići” pomoću analize koja se temelji na korpusu. Korpus se sastojao od tekstova iz Kurana te je sadržavao 88 glagola izvučenih iz popisa od 114 glagola koji se mogu naći u Kuranu sa značenjem „otići” nakon što su evaluirane površinske strukture koncepata povezanih s ovim glagolom kretanja. U procesu sastavljanja korpusa glagoli su prikupljani sa web-stranice Al-Maány te je na temelju autorove jezične intuicije o
konceptu odlaženja u Kuranu prikupljen i analiziran relevantni uzorak. Cilj je rada ispitati glagole koji izriču način i one koji izriču put kretanja i reprezentaciju informacija o načinu i putu kretanja na temelju Talmyjevih obrazaca leksikalizacije te
u konačnici istražiti u kojoj su mjeri rezultati u skladu s Talmyjevom teorijom podjele jezika koja se temelji na reprezentaciji kretanja. Rezultati su pokazali da u Kuranu, od 88 glagola s dubinskom strukturom „otići”, 22 leksikaliziraju put kretanja, poput
Zahaba (‘otići’), Araja (‘penjati se’), 40 način kretanja, poput Haraba (‘bježati’) i Farra (‘otrčati’), a 26 istovremeno leksikaliziraju i put i način kretanja, poput Jaraya (‘letjeti prema dolje’) i Jarra (‘vući po zemlji’) koji sadrže i elemente puta i elemente načina
kretanja u glagolskoj osnovi. Među ovim glagolima, najveću su frekvenciju s obzirom na način kretanja imali glagoli koji izriču tranziciju (80), dok je samo 8 glagola izricalo kretanje rotacijske vrste. Još je jedan rezultat bila neuvjerljivost Talmyjeve teorije o podjeli jezika na temelju koncepta kretanja glagola odlaženja.
Članek prestavlja oblikoslovne in naglasne značilnosti glagola krajevnega govora Ložnice pri Žalcu (Slovenski lingvistični atlas, točka št. 324), ki spada v srednjesavinjsko narečje štajerske narečne ...skupine. Glagol sem obdelala po metodologiji, ki temelji na sodobni obravnavi oblikoslovja in oblikoglasja slovenskega knjižnega jezika. Tipologija glagolskih oblik je prikaza s tabelami spregatev glede na naglasni tip.
U članku se analiziraju glagoli kretanja i njihova obilježja na dijakronijskoj i sinkronijskoj razini. Opisom rječničkih članaka poljskih i hrvatskih glagola kretanja u dvojezičnim rječnicima tih ...jezika analizira se utjecaj kategorije vida na značenje tih glagola, a time i na način izrade rječničkih članaka glagola kretanja.
PDF
